ČITATELJI OCIJENILI
3

Najsolidarnije nacije su tamo gdje je tržište slobodnije, Hrvati ispod prosjeka

PIŠE Branimir Perković
26.12.2016.

Najsolidarnije nacije su tamo gdje je tržište slobodnije, Hrvati ispod prosjeka

Sindikalni vođa Krešimir Sever je u emisiji "Studio 4" ustvrdio da su građani RH unatoč svemu jako solidarni, darežljivi, voljni pomoći drugima itd. Istodobno "World Giving Index" koji mjeri te kriterije na globalnoj razini pokazuje da Hrvatska puno zaostaje za ostalim zemljama po tom pitanju. Tko je u pravu, Krešin feeling i metoda istraživanja "od oka" ili profesionalni statističari koji su osmislili index s mjerljivim varijablama i koji su prikupljali podatke na svjetskoj razini da bi došli do određenih zaključaka?

Racionalan um će nedvojbeno zaključiti da je uputnije vjerovati statističarima, a ne profesionalnom sindikalistu, ma koliko mu to bilo neugodno za prihvatiti. Procjene g. Severa bi još i izgledale istinito kada ne bi postojale druge zemlje s kojima se možemo uspoređivati. U statistici, jedan rezultat ne predstavlja ništa, iz njega se ne mogu izvlačiti zaključci. Tek kada se usporedi s drugim rezultatima iz njega možemo izvoditi zaključke. Prosječnom slušatelju je moglo izgledati da milijuni kuna u donacijama, o kojima se govorilo u prošloj epizodi emisije Studio 4, stvarno znače da su građani RH jako darežljivi, ali kada se ti milijuni kuna stave u odnos s iznosima donacija u drugim zemljama (poslije korigiranja podataka za prihode i bogatstvo države), lako je primijetiti da građani RH nisu pretjerano darežljivi. Dapače, Hrvatska se na ljestvici "World Giving Index" nalazi debelo ispod svjetskog prosjeka.

Koje zemlje se nalaze u samom vrhu ljestvice najdarežljivijih nacija?

Sam vrh, uz određene iznimke, zauzimaju zapadne kapitalističke zemlje slobodno-tržišne ekonomije i individualističke kulture, kao što su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Australija itd. Treba imati na umu da je index prilagođen za kupovnu moć i bogatstvo stanovništva, što znači da razvijena zemlja ne može biti u vrhu na osnovu svog bogatstva, a to se uostalom i vidi iz outlinera, koji nisu ni bogate ni kapitalističke države, ali su takve zemlje iznimka a ne pravilo (Mjanmar, Šri Lanka, Kirgistan i sl.). Zanimljivo za primijetiti je i da među zapadnim zemljama postoje velike razlike između zemalja koje su manje i više slobodno-tržišne, pa jedna tradicionalno više socijalistička Francuska zaostaje za ostalim zapadnim zemljama.

Gledajući cijelu Europu, vidljiva je oštra podjela između zapada i istoka, tj. savršeno je vidljivo da bivše komunističke zemlje bivšeg SSSR-a i Jugoslavije nisu ni izbliza toliko dobro pozicionirane kao zemlje zapadne Europe. Postkomunističke zemlje se nalaze debelo ispod svjetskog prosjeka dok se države zapadne Europe nalaze u samom vrhu.

U svrhu obrane postkomunističkih zemalja se možemo poslužiti argumentacijom da kako te zemlje imaju veliku socijalnu državu pa nema potrebe da pojedinci sami transferiraju svoja primanja siromašnijima, jer to u njihovo ime čini država. Problem s tim argumentom je činjenica da je država neefikasna u transferiranju dohodaka od bogatijih prema siromašnima budući da se veliki dio sredstava gubi u bespućima državne birokracije i biva nenamjenski potrošen putem korupcije s kojom socijalističke zemlje tradicionalno imaju velikih problema (op.a. Kina ima ogromne probleme s korupcijom, unatoč vrlo strogim kaznama koje uključuju javno sramoćenje i pogubljenje). Ma koliko razlozi o neefikasnosti bili jaki, možda je moralni argument protiv državnih transfera onaj koji je dugoročno najsnažniji. Što je moralnije/plemenitije, prisiliti ljude da transferiraju svoj dohodak potrebitijima ili pustiti ljude da to rade svojevoljno, bez prisile, eventualno uz poticaje kao što su porezne olakšice?

Tko je humaniji, osoba koja kada vidi prosjaka viče "Državo, učini nešto!" ili osoba koja prosjaku iz vlastitih pobuda i iz vlastitog džepa pomogne? Da se referiram na Bibliju, dobrog Samaritanca iz Isusove prispodobe (Luka 10:25-37) nitko nije prisilio na njegova djela dobrote, on je pomogao putniku samoinicijativno i vlastitim sredstvima.

Možda bi najbolja blagdanska rezolucija svima bila da manje prizivamo neefikasnu državu da druge prisiljava na transfer njihova dohotka prema potrebitijima, a više da vlastitim djelima budemo primjer drugima u dobroti prema bližnjem.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Kada tražite veće slobode za nastavnike u postupanju prema učenicima i kada pričate kako je prije bilo bolje, razmislite još jednom.

Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije šala! Indonezijska vlada je objavila aplikaciju, a Google je odobrio u svojoj trgovini, koja će joj pomoći da lakše pohvata kriminalce koji vrijeđaju islam.

Google odobrio aplikaciju preko koje možete prijaviti svakoga tko povrijedi Šerijat

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Grad je pun policijskih kamera, ima ih gotovo 100.000 i stalno se prate, a kazne za krađu su drakonske.

U Singapuru je toliko malo kriminala da mnogi dućani ne zaključavaju noću svoja vrata

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok hrvatski sudovi kažnjavaju ljude zbog pjevanja vulgarnih pjesama pred policijskim službenicima, ovako se to radi u Americi.

Porota za 9 min. oslobodila krivnje čovjeka optuženog zbog puštanja pjesme ʼF- tha Policeʼ pred policajcem

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne može se ni nazivati liberalom onaj tko vidi saveznika u ljudima koji državni proračun gledaju kao bankomat, a porezne obveznike kao krave muzare koje treba musti dok ne padnu od iznemoglosti.

Amsterdamska koalicija s Hreljom izgubila svaki doticaj s liberalizmom

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Znanstvenici su ovaj put istraživali dublje od ukupnog izračuna visine primanja i došli su do zaključka da čak i kad imaju jednaku slobodu izbora, žene češće žrtvuju poslovnu karijeru zbog obitelji.

Nova studija s Harvarda: Žene zarađuju manje zbog vlastitih izbora

Ljudska prava

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Nevjerojatna je količina mržnje koju internetski trolovi šire protiv hrabrog para koji se bori za svoja prava. Kaznu će na kraju platiti porezni obveznici, a najgore će proći djeca.

Isključivanjem gej parova iz udomiteljstva država nam svima šalje opasnu poruku

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njemački znanstvenici uspjeli su nakon četvrt stoljeća istraživanja usaditi svinjsko srce u majmune i tvrde da bi mogli preživjeti do 6 mjeseci. Potrebno je provesti, međutim, još mnogo pokusa prije prelaska na ljude.

Uskoro će biti moguća transplantacija svinjskog srca u ljudsko tijelo

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Viktimizacija je u našem društvu iznimno popularna pojava jer bi svi htjeli biti žrtve, ali opasno je kad se služe viktimizacijom da bi opravdali i normalizirali nasilje.

Zašto #janisamfranjo

Ljudska prava

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Zakon po kojem je kažnjen folkloraš u slučaju bećarac donio je Sabor SR Hrvatske 1977. godine da bi se ograničile kritike na račun tadašnje diktature.

Čolaković kažnjen zbog vrijeđanja državnih organa SR Hrvatske

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Plenkovića i njegove ministre transparentnost i politička odgovornost nepoznati su pojmovi. To je jedno od ključnih obilježja autoritarnih vlasti.

Vjerodostojni u laganju

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nova pravila izgledaju kao da ih je sastavljala ultrakonzervativna osoba. Vjerojatno ni crkva ne bi predložila ovakve restrikcije.

Facebook uveo rigorozna pravila, zabranjuje sve što se može povezati sa seksom

VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: