Neki novinari pišu da je Tito prvi dao ženama pravo glasa. Koliko ima istine u tome?

12.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4
Više od istog autora
Ako je policija dosljedna, sad će pljuštati kaznene prijave zbog povrede ravnopravnosti diljem RH
Ništa kontra Muhameda: Europski sud za ljudska prava nagazio slobodu govora
Mala lekcija iz (radničkog) dioničarstva
Kog' je briga za činjenice kad prodaješ spiku?
Zakonska diskriminacija na temelju spola se nastavlja
Udruga za zaštitu potrošača traži od države da zabrani popuste
Mala lekcija iz engleskog jezika za manipulatore s HRT-a
Kako smanjiti broj teških prometnih nesreća? Jednostavno, povećanjem troškova za neodgovorne vozače
Ljudi koji rade najprljavije poslove za državu
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
Zašto država ne smije zabraniti spomen obilježje Juri Francetiću
Kako nas država pljačka: Koliko od cijene goriva otpada na trošarine?
Nevjerojatno je da Vlada daje jamstva ovakvom dužniku!
Prvo pozivao državu da kazni nečije mišljenje, a sad proziva državu što kažnjava nečije mišljenje
Zašto su lijekovi u Hrvatskoj višestruko skuplji nego u Americi?
Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...

Neki novinari pišu da je Tito prvi dao ženama pravo glasa. Koliko ima istine u tome?

H-alter, portal koji financijski potpomaže državna Agencija za elektroničke medije, danas obilježava njima važnu obljetnicu. Novinar Pero Jurišin tvrdi da su 11. kolovoza 1945. godine žene u Jugoslaviji, pa time i u Hrvatskoj, prvi put u povijesti dobile pravo glasa.

To jednostavno nije istina iz razloga što su još u 19. stoljeću žene u Hrvatskoj dobile aktivno biračko pravo za izbore u gradska vijeća.

Međutim, žene 1945. jesu prvi put dobile opće biračko pravo s navršenih 18 godina starosti ujednačeno s pravima muškaraca, ali izgleda kao da im je promakao kontekst tog biračkog prava. Hrvatska je od tada pa do 1990. godine bila dio jednostranačke komunističke diktature.

Prvi slobodni, višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj u kojima su žene i muškarci imali ujednačeno opće biračko pravo održani su 1990., iako ni oni nisu bili utemeljeni u potpunosti na demokratskom biračkom pravu jer je biračko pravo za članove jedne od triju sastavnica Sabora, Vijeće udruženog rada, bilo ograničeno na zaposlene građane. Tek je ustavom 1990. garantirano jednako opće demokratsko biračko pravo na parlamentarnim izborima za muškarce i žene u Hrvatskoj.

Dakle, biračko pravo im je bilo unutar jednog bitnog ograničavajućeg konteksta, ali su ga dobile nakon stoljeća zapostavljanja od strane patrijarhata. Muškarci su ga dobili...25 godina ranije, 1920. godine, u izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, s navršenih 21 godinu i pod uvjetom da nisu vojnici.

Ipak, ženama nitko nije dao pravo glasa, one su se za to morale izboriti. Poznata borkinja za ženska prava je Marija Jurić Zagorka, koja je pisala kako se narod ne dijeli na muško i žensko kada im se dijele dužnosti, pa se tako ne treba dijeliti ni kada im se dijele prava. Ovo je napisala 1917. godine, usred Prvog svjetskog rata u kojemu su desetci tisuća muškaraca bez prava glasa poginuli.

Uglavnom, i žene i muškarci su se morali izboriti za biračko pravo i to trebamo slaviti, ali pravo koje su žene izborile 1945. su prvi put koristile dva mjeseca kasnije u izborima za Državotvornu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije, farsi pomoću koje je Josip Broz Tito uspostavio jednostranačku komunističku diktaturu, a prvi demokratski parlamentarni izbori u Hrvatskoj s općim pravom glasa za muškarce i žene su održani tek 1992. godine.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
HRVATSKA
O autoru
Hrvoje Marković se bavi glazbom, financijama, web razvojem i padobranstvom. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: