Nekretnine se već sada oporezuju više nego lani, ali mnogi toga nisu svjesni

FOTO: HRT
8.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Nekretnine se već sada oporezuju više nego lani, ali mnogi toga nisu svjesni

Način oporezivanja prometa nekretnine u Republici Hrvatskoj se većinom nije mijenjao od početka 1998. godine, otkad je uveden zajedno s porezom na dodanu vrijednost (PDV).

Do 31. prosinca 2016. godine porez na promet nekretnina plaćao se po stopi od 5% u odnosu na poreznu osnovicu, tj. na kupoprodajnu cijenu ili tržišnu vrijednost ako je kupoprodajna cijena bila preniska. Naime, zakon je dopuštao da se nekretnine mogu kupovati i prodavati po bilo kojoj dogovorenoj cijeni između dvije strane, ali je porez razrezivan na tržišnu vrijednost ako je cijena bila puno niža od određenog raspona tržišnih cijena. Tržišna vrijednost se utvrđivala po zonama i na temelju prosjeka cijena iz ostalih kupoprodajnih ugovora. Osnovica se smanjivala za određeni postotak ovisno o stanju nekretnine, npr. ako je nekretnina bila u poludovršenom stanju porezna osnovica bi bila umanjena, a kao dokaz lošeg stanja je u pravilu bilo dovoljno dostaviti sliku nekretnine i oštećenja. Prihod od poreza na promet nekretnina pripada jedinici lokalne samouprave na području koje se nekretnina nalazi. Prilikom nasljeđivanja se također razrezuje porez na promet nekretnina, čiji je obveznik nasljednik tj. stjecatelj nekretnine, a porez se plaća i prilikom darovanja nekretnine.

 Postojala su porezna oslobođenja u slučajevima kada su građani stjecali prvi stan ili kuću kojim su rješavali vlastito stambeno pitanje, zemljište unutar građevinskog područja površine do 600 četvornih metara na kojem su trebali izgraditi kuću kojom su rješavali vlastito stambeno pitanje ili nekretninu u vlasništvu RH na području posebne državne skrbi ako su imali prijavljeno prebivalište na adresi te nekretnine. Znači porezna politika je bila solidarna s mladim obiteljima i poticala naseljavanje područja od posebne državne skrbi. Također je postojalo porezno oslobođenje u slučajevima kada su pravne osobe unosile nekretnine u osnivački ulog ili radi povećanja temeljnog kapitala.

Od 1. siječnja 2017. godine se promet nekretnina oporezuje po novom zakonu, a glavna promjena je to što se porez smanjio s 5 na 4 posto, ali je istodobno ukinuto oslobođenje od poreza za kupnju prve nekretnine i oslobođenje za kupnju zemljišta za izgradnju prve nekretnine. U konačnici je tako ukupno porezno opterećenje poraslo, a cijena koju plaćaju kupci prve nekretnine tako automatski raste za 4%.

Naravno, sasvim je jasno da takva mjera nije u skladu s deklarativnim težnjama vlasti za „demografskom obnovom“ jer najviše pogađa mlade ljude i obitelji. O kakvoj želji za demografskom obnovom oni govore ako ukidaju porezno oslobođenje osmišljeno upravo da olakša mladim obiteljima stjecanje prve nekretnine?


Dodamo li tome najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, koji je također porez koji ide lokalnoj upravi i od kojega jedinice lokalne samouprave planiraju „uprihoditi“ 300 milijuna kn, jasno je da Plenković ustvari želi kupiti lojalnost lokalnih političara i nove izbore. Jer politička računica je jednostavna - ako lokalne jedinice imaju više novca znači da mogu zaposliti više ljudi u birokraciji, dodijeliti više namještenih natječaja i sl. Ukratko, mogu lakše kupovati glasove.

Novi Zakon o porezu na promet nekretninama je još jedan primjer kako trenutna vlast radi sve što može protiv iseljavanja, protiv mladih obitelji i protiv gospodarskog razvoja. U interesu naših političara je isključivo ostanak na vlasti, a to postižu raznim oblicima podmićivanja glasača. Masovno iseljavanje apsolutno odgovara političkim elitama jer se tako rješavaju „neposlušnih“ birača. Kratkoročno je to izvrsna strategija za zadržavanje vlasti, a dugoročno dovodi do propasti gospodarstva i smanjenja broja stanovnika, tako da političke elite besramno lažu kada govore o tome kako žele spriječiti iseljavanje i odumiranje, povećati gospodarski rast, urediti pravosuđe. Oni ustvari rade sve što mogu da do svega toga ne dođe i da se održi trenutno stanje.



VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: