Vezani članci:
HZZO je vreća bez dna. Zašto ga ne ukinemo?
Američki sudovi blokiraju Bidenovu uredbu o obaveznom cijepljenju zdravstvenih radnika
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Lažljivi Pingu nije u poziciji da ucjenjuje zdravstvene radnike
Tko je odgovoran za višak smrti u Hrvatskoj?
Nekoliko podataka o zdravstvu koje trebate znati da biste sagledali širu sliku
Situacija je ozbiljna.
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Država može odmah smanjiti zdravstveni doprinos za 16 posto
Kako reformirati zdravstvo? Ovaj zadarski HSLS-ovac ima zanimljiv prijedlog...
Je li ovaj ekonomski analitičar dao najbolji prijedlog rješenja za zdravstvo?
Smrtnost od raka u Hrvatskoj i svijetu i zašto sve više ljudi obolijeva
CEA predlaže konkretne mjere za spas zdravstvenog i mirovinskog sustava
Kruh treba biti besplatan!
Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ
Kad skužiš da je ʼbesplatnoʼ uvijek najskuplje
Protivnici privatizacije zdravstva zapravo su protiv slobode izbora
Novinarka Tportala za šutnju: ʼProcedure treba poštivati, trpite s osmijehomʼ
Od potpunog kraha zdravstvenog sustava dijeli nas samo nesebično davanje zdravstvenih djelatnika
Kako spriječiti daljnja potresna iskustva žena u rodilištima? Privatizirajmo zdravstvo!
Kažu da u Hrvatskoj nedostaju liječnici, a država zapošljava 2.600 više ljudi u zdravstvu nego 2015.
Zašto je Kujundžić najgori ministar u novijoj hrvatskoj povijesti
Doprinos za zdravstvo u Hrvatskoj je već sada veći nego u većini drugih zemalja
Koriste tragediju u Zaprešiću: Dvije sulude i besmislene ideje koje ljevica širi ovih dana
Državna regulacija ubija: I da su imali defibrilator, ne bi ga smjeli koristiti
Koliko još ljudi treba umrijeti dok Kujundžić ne podnese ostavku?
Ne izrabljuju vas poslodavci nego država!
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Da bismo prikupljali dobrovoljne donacije za liječenje, što će nam država?
Novo na Liberalu:
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću

Nema spasa hrvatskog zdravstva bez rasterećenja rada i gospodarstva


Piše: Branimir Perković
9.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Nema spasa hrvatskog zdravstva bez rasterećenja rada i gospodarstva


Piše: Branimir Perković
9.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kao i u svemu drugome, hrvatskim zdravstvom vlada politika te ga ona koristi za vlastite ciljeve, što i stvara cijelu hrpu uhljebljenih birokrata koji samo usporavaju središnju djelatnost zdravstva, a to je briga za pacijente. Korupcija je još jedan efekt politiziranosti sustava, pri čemu ne mislim na standardnu praksu darivanja medicinskih sestara i doktora, nego na čisto podmićivanje zdravstvenih djelatnika da bi se popelo na listi čekanja, pa čak i za zapošljavanje.

Darivanje medicinskih sestara i doktora, u razumnim iznosima, nije sporno. To je ustvari fenomen nastao upravo zbog toga što je zdravstvo javno, a uz to jako neefikasno. Kod privatnih zdravstvenih djelatnika postoji novčani poticaj za dobar odnos prema pacijentu, tj. ako pacijent ne bude zadovoljan cijelom uslugom on sljedeći put neće koristiti usluge privatnika. Kod javnog zdravstva takvog poticaja nema, plaća ide bez obzira bili pacijenti zadovoljni ili ne. Jednostavno, djelatnici javnog zdravstva nemaju poticaj da se prema pacijentima odnose jednako kvalitetno kao privatnici. To je očito bilo kome tko je ikada koristio privatne zdravstvene usluge i usporedio ih s javnim i sasvim je logično. Ako će plaća ostati ista bez obzira na to koliko se zdravstveni djelatnik trudio, zašto bi on bio zainteresiran da se potrudi više od pukog rutinskog odrađivanja posla? Nisu ti ljudi u javnom zdravstvu loši ljudi jer se tako ponašaju, oni jednostavno nemaju poticaja za trud oko pacijenta. Naravno, uvijek postoje savjesni pojedinci, ali u principu je jasno da je usluga kod privatnika puno bolja nego u javnoj ustanovi.

Pacijenti su još davno u Jugoslaviji našli način da ponude zdravstvenim djelatnicima poticaj da im pruže bolju uslugu, u vidu darova. Darivanje liječnika i medicinskih sestara je prešlo u tradiciju u RH, još od vremena Jugoslavije, i ustvari je način na koji pacijenti rješavaju probleme javnog zdravstva, duge liste čekanja i manjak poticaja za dobar odnos prema pacijentu. Još jedan primjer u kojem ljudi sami pronalaze rješenje za problem koji postoji u javnom sektoru.

Sve reforme neće pomoći da riješe navedene probleme jer su ti problemi u svojim temeljima ekonomske prirode, tj. standardnih problema javnog sektora.

 Prvo, problem prezaduženosti zdravstva se ne može rješavati podizanjem prisilnog izdavanja iz plaće za zdravstveno osiguranje jer će to samo proizvesti još veće opterećenje plaća, podizanje troškova rada, pad zaposlenosti i smanjenje prihoda obaveznog zdravstvenog osiguranja. Jedini način da se u zdravstveni sustav prelije više sredstava je povećavanje zaposlenosti, čime će automatski rasti i ukupne uplate u obavezno zdravstveno osiguranje. Znači, prije nego što se uopće pomišlja na stvarnu reformu zdravstvenog sustava, treba stvoriti ekonomske politike koje će omogućiti porast zaposlenosti.

Drugo, treba se riješiti problem poticaja za savjestan rad koji trenutno ne postoje. Treba biti svjestan da bez dodatnog novčanog, ili kakvog drugog, poticaja radnike jednostavno nije briga kako će se odnositi prema korisnicima njihovih usluga, osim nekolicine iznimno savjesnih. Plaće zdravstvenih radnika trebaju biti dijelom varijabilne s obzirom na kvalitetu pružene usluge, tj. njihov odnos prema pacijentima, a ocjene kvalitete moraju davati sami pacijenti. Time bi se podigla kvaliteta usluge u javnom zdravstvu.

Treće, naravno da postoje oni ljudi koji su navikli iskorištavati sustav javnog zdravstva i inzistiraju na nepotrebnim zdravstvenim pregledima što stvara dodatno opterećenje sustava i zbog takvih ljudi stvarni bolesnici kasnije dolaze na red za zdravstvene preglede. Nekad se radi o običnoj ljudskoj nesavjesnosti i iritantnosti, a nekad o hipohondrima ili internet liječnicima koji misle da zbog toga što znaju koristiti Google bolje znaju medicinu od ljudi koji su je godinama studirali. Naravno da treba uvesti oštre novčane sankcije za takvo ponašanje jer ono u konačnici dovodi u opasnost i ljudske živote, a zdravstvenim djelatnicima stvara stresne radne uvjete.

Četvrto, treba ići u smjeru privatizacije zdravstva. Svi navedeni problemi ustvari proizlaze iz činjenice da je zdravstvo javno; i problem poticaja, i duge liste čekanja, i iskorištavanje sustava za nepotrebne preglede, i prezaduženost, i pretjerana birokracija. Argument koji se koristi protiv privatnog zdravstva je njegova skupoća, međutim pogledajmo koliko svatko od nas izdvaja za javno zdravstvo iz svoje plaće i koliko stvarno kvalitetnu uslugu dobije za te novce. Radi se ustvari o omjeru cijene i kvalitete, a javno zdravstvo je očito preskupo u odnosu na kvalitetu usluge koju nudi. Danas mnogo ljudi, unatoč tome što plaćaju obvezno zdravstveno osiguranje državi, radije ide kod privatnika jer žele izbjeći sve ranije navedene probleme. Naravno da taj skok ne može biti nagao i da treba teći postupno uz sve ostale reforme, ali to je smjer koji može riješiti puno problema.

Preduvjet za sve navedeno je rast gospodarstva, rast broja zaposlenih i rezanje sve javne administracije pa tako i u zdravstvu. Zbog toga mislim da Ministarstvo zdravstva nažalost jednostavno ne može provoditi nikakve efikasne reforme dok Ministarstvo gospodarstva ne obavi svoj dio posla kroz stvaranje bolje poslovne klime, oslobođenje gospodarstva od okova državnog parazitiranja i ukratko stvaranje pravog modernog slobodnotržišnog gospodarstva. Bez ekonomskih reformi sve ostale reforme su beznačajne i neprovedive jer je ipak ekonomsko blagostanje osnova svih ostalih blagostanja.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.