Nevjerojatno, ali naša vlada će ipak ograničiti vlastitu potrošnju

FOTO: HRT
17.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Je li moguća sloboda govora bez slobode izražavanja mržnje?
Fidel Castro: Nepoznat točan broj njegovih žrtava, mnoge nisu popisivali
'Ako si protiv NATO intervencija, onda sigurno voliš Putina' - Neće proći
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Zagrebačko sveučilište nije ni među 800 najboljih, Slovenci imaju dva bolja
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Prije 10 godina 200 ekonomista upozorilo je Obamu da ne povećava javnu potrošnju. Nije ih poslušao...
Djeca nisu jednaka, ne mogu biti jednaka i nemojte ih tjerati da budu!
Prosječna plaća u Europi: Najveći rast bilježi Rumunjska, a pad Velika Britanija
Njegove reforme su prepolovile siromaštvo i stvorile najbrži gospodarski rast u svijetu
Faktograf opet širi dezinformacije: Jesu li mjere štednje u krizi stvarno ʼdokazano lošeʼ?
Njemački ustavni sud: Binarna rodna kategorija u dokumentima krši pravo na privatnost
Da ova škola nije u državnom vlasništvu, netko bi se i o njoj brinuo
Članak koji će vam se jako svidjeti
Zamislite Hrvatsku bez kukanja
Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?
Kako su hrvatski mediji još nedavno pisali o 'ekonomskom procvatu' Venezuele
Mit o dobrim namjerama komunizma i socijalne pravde
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Dežulović razvalio Hrebaka! Našao mu je mrlju od koje će se teško oprati...

Nevjerojatno, ali naša vlada će ipak ograničiti vlastitu potrošnju


PIŠE Mario Nakić

Usred nogometne euforije jedna vijest nam je gotovo promakla, kao da ju je Vlada pokušala neprimjetno prošuljati da se ne čuje. A riječ je o velikoj stvari, moguće čak i prekretnici za hrvatsku fiskalnu politiku.

Vlada je prihvatila i u Sabor poslala prijedlog novog zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim se uvode tri pravila: pravilo strukturnog salda, što znači da će RH imati srednjoročne proračunske ciljeve koji će se ostvarivati prema jasnim pravilima prilagodbe; drugo pravilo znači da država svoje rashode na godišnjoj razini neće povećati većom stopom od one po kojoj raste BDP; i treće pravilo određuje koliko se godišnje mora smanjiti udio javnog duga u BDP-u. Prema europskim kriterijima, javni dug ne bi smio prijeći 60 posto BDP-a, a ako je veći, mora se svake godine smanjivati. Vlada je odredila da se godišnje smanjuje za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i spomenutih 60 posto.

U hrvatskom slučaju, kad je udio javnog duga 77 posto, da se svake godine javni dug mora smanjivati za jednu dvadesetinu od 17 posto, odnosno da bi trebao padati za manje od jednog postotnog poena godišnje. Vlada je u svojim proračunskim projekcijama iznijela i ambiciozniji plan pa bi u ovoj godini javni dug trebao pasti za tri postotna poena.

– Ovim zakonom implementira se sve ono što smo proteklih godina ne samo spoznali, nego i iskusili u smislu upravljanja javnim financijama. Na neki način dajemo pravni pečat onome što do sada činimo i što ćemo činiti, ali isto tako i stvaramo određene obveze za sve iduće vlade i sve one koji budu upravljali javnim financijama – pojasnio je ministar financija Zdravko Marić, prenosi Novi list.

Zakon bi trebao ojačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku, u kojem više neće biti predstavnika Sabora. Predsjednika Povjerenstva birat će se na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.

Ovo je svakako dobra vijest jer država konačno ide ka balansiranju budžeta i ograničavanju javne potrošnje. Iako druge države imaju puno striktnije zakone od ovoga (npr. Singapur ograničava udio državne potrošnje u BDP-u), ovo je korak u dobrom smjeru. Fiskalna odgovornost prijašnjim vladama bila je apsolutna nepoznanica, zato smo završili s toliko visokim javnim dugom koji se konstantno povećava i s prevelikim udjelom države u gospodarstvu. Ministar Marić je krenuo u dobrom smjeru, samo mu treba još malo hrabrosti i volje pa da ozbiljno sreže javnu potrošnju i upravu.

 

Vezano
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Istraživanje Oxforda: Hrvatska ima najstrože restrikcije u odnosu na broj zaraženih
Laku noć, Hrvatska!
Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć
Vladine ekonomske mjere samo će pogoršati gospodarsku krizu koja slijedi
Novinarka koja je napadala ʼuvozni lobiʼ sada se žali što ne može naći uvozne proizvode u trgovinama
Zašto bi vlada, pogotovo u krizi, trebala pustiti cijene da rastu
Država može odmah smanjiti zdravstveni doprinos za 16 posto
Hrvatski ministri bi od stranih bankara trebali učiti o moralnoj odgovornosti
Uzalud brat čašu dade, za samo koji kvadrat se imade!
Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva
Lipa, Women in Adria i IPH traže od Marića izmjene zakona o doprinosima za direktore poduzeća
Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Vlada oslobodila nameta i deregulirala 20-ak profesija; turistički vodiči se pobunili
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Plenkovićeva vlada nije dugo izdržala kao fiskalno odgovorna; javna potrošnja se povećava 100% više od BDP-a
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Hrvatska vlada opet spašava Croatiju Airlines, a Slovenci svoju aviokompaniju puštaju da propadne
Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: