Nije susjed kriv što je krava crkla

6.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Nije susjed kriv što je krava crkla

Nedavno sam napisao članak u kojem sam iznio tezu da je ekonomija bivše Jugoslavije ovisila o inozemnim kreditima i to zato što je za održavanje vrlo specifične strukture proizvodnje u Jugoslaviji bilo potrebno neprestano zaduživanje kod stranih kreditora. Članak je naišao na različite reakcije, od ovacija do pljuvanja. U toj šarolikoj publici, čini mi se, bilo je i nekih koji nisu u potpunosti razumjeli tezu tog mog teksta. Naravno, ne pripisujem to nerazumijevanje nekoj nesposobnosti publike da razumije tezu. Prije će biti da je to zbog pomalo apstraktnog načina na koji je ona argumentirana. Zato ću pokušati tu tezu ispričati u obliku analogije iz svakodnevnog života.

Zamislite sljedeću situaciju. Imate kravu. Kravu pomuzete i 20 litara mlijeka koje ste dobili prodate za 20 eura. Za 4 eura kupite hranu za sebe, a svih ostalih 16 eura potrošite da nahranite kravu. Ali, budući da 16 eura nije sasvim dovoljno da se krava pravilno nahrani, još 4 eura posudite od susjeda da biste je nahranili kako treba. Vaš ukupni dug susjedu je samo 4 eura ili 20% vaše ukupne poroizvodnje, prava sića u odnosu na vašu ukupnu proizvodnju, mislite. Sljedećeg dana vaš susjed odbija da vam dalje posuđuje 4 eura. Vi, 20 eura koje ste zaradili od prodaje mlijeka toga dana, podijelite tako što za 16 kupite hranu za kravu, a za 4 eura kupite hranu za sebe.

Budući da ste kravu slabo nahranili ovaj put, ona vam sljedeći dan da manje mlijeka - 16 litara. Tih 16 litara prodate za 16 eura. Sada već uviđate da morate smanjiti vlasitu potrošnju da biste kravu bolje nahranili. Na svoju hranu ovaj put potrošite samo 2 eura, a ostalih 14 potrošite na hranu za kravu. Ali, ovo znači da ste kravu danas nahranili još manje nego prethodnog dana, kada ste kupili hrane za 16 eura.

Sljedeći dan vam krava uslijed slabe ishrane da još manje mlijeka - samo 10 litara. Sada već uviđate da je situacija alarmantna. Sada na svoju hranu trošite samo 1 euro, a na kravinu hranu ostalih 9 eura koje ste zaradili prodajom 10 litara mlijeka. Ovo je manje nego pola količine hrane potrebne kravi da normalno živi.

Uslijed slabe ishrane, krava sada više ne daje mlijeko i vi ste primorani da je prodate susjedu i postanete njegov najamni radnik kako biste se prehranili. Sa sjetom se prisjećate vremena kad ste imali vlastitu kravu i sebi kupovali hranu kakvu ste željeli. Kunete susjeda koji vas je ekonomski uništio jer je odbio da vam posuđuje pišljivih 4 eura dnevno. Smatrate da je to sve bio dio njegovog plana da vas učini svojim kmetom.

Ali, je li susjed kriv ili vaša loša procjena vlastitih ekonomskih potencijala? Da ste, recimo, umjesto krave odlučili posjedovati kozu, koja proizvodi 5 litara mlijeka i troši hrane u vrijednosti od 2 eura, mogli ste ostvariti profit od 3 eura bez ikakvog zaduživanja. Taj profit biste onda mogli upotrijebiti tako da kupite hranu za sebe. Istina, to je malo skromnije od 4 eura, koliko ste imali kad ste posjedovali kravu dok vam je susjed posuđivao novac za stočnu hranu, ali ovaj ekonomski model s kozom je dugoročno održiv, a onaj s kravom nije bio održiv bez susjedove financijske pomoći.

U ovoj priči ekonomski model s kravom je analogija za ekonomiju bivše Jugoslavije koja je bila održiva samo dok je uvoz jednog dijela repromaterijala financiran vanjskim zaduživanjem. Struktura te ekonomije je bila takva da sama ta ekonomija nije proizvodila dovoljno sredstava da bi samu sebe održala u životu. U tom slušaju je nebitno što je 80% ukupnih potreba te ekonomije za samoregeneriranjem zadovoljeno domaćom proizvodnjom. Ako onih preostalih 20% ne dođe izvana u obliku novih kredita, stabilnost ekonomije će biti narušena i to započinje silaznu spiralu događaja koja vodi do kraha ukupne ekonomske strukture ako se prije toga ne dogode neke bitne promjene.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, odmah poslije Titove smrti i odmah nakon što je priljev stranih kredita presušio, naša "krava" je počela davati sve manje mlijeka. 1989. ona je već prilično izgladnjela i posustaje. Tadašnji premijer, Ante Marković, predlaže da se započne proces planskog klanja "krave" i da se umjesto nje kupi "koza". To je bio prijedlog restruktuiranja ekonomije kojim bi se neprofitabilna poduzeća zatvorila, a radna snaga postupno preusmjerila u produktivnije sektore. Nažalost, taj prijedlog nije prošao kod političkog vrha zemlje tako da smo odlučili čekati da "krava" crkne dok smo se mi devedesetih prepirali i tukli oko toga tko je kriv što je ona gladna.

Poanta ove priče je da je sjeme propasti jugoslavenske ekonomije posijano davno prije 1990. To sjeme je bilo u činjenici da struktura ekonomije nije bila usklađena s produktivnošću te ekonomije. Muzli smo kravu koju nam je susjed dohranjivao, umjesto da smo sami hranili svoju kozu. Nismo htjeli vjerovati da nam krava lipsava, pa smo ostali skoro i bez koze. Sada krivimo susjeda što nam je krava crkla i sanjarimo o "dobrim starim vremenima" umjesto da se potrudimo da nam se isto ne dogodi i s ovom kozom koju sad imamo.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics". >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: