Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'

4.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'

Nima Sanandaji je pisac, analitičar i poznati govornik čije je najpoznatije djelo "Scandinavian Unexceptionalism". Rođen je 1981. u Iranu, a zajedno s roditeljima se 1989. preselio u Švedsku. Prije revolucije koja se dogodila 1979., njegova obitelj je imala značajan utjecaj u Iranu, ali je u revoluciji većina njihove imovine oduzeta. Veći dio djetinjstva je proveo u Stockholmu. Završio je studij biotehnologije na Sveučilištu za tehnologiju Chalmers, a doktorirao inženjerstvo s polimerima na Kraljevskom institutu tehnologije.

Njegove knjige su svjetski poznate, dijelom zbog široke prihvaćenosti kod publike, a dijelom po kontroverzama koje su podigle. U nastavku pročitajte kratki intervju koji je Nima Sanandaji pristao dati za Liberal.

Recite nam nešto o sebi. Tko ste, što radite i što vas motivira da se time bavite?

- Ja sam predsjednik Europskog centra za poduzetništvo i reformističke politike (ECERP). Bavim se pisanjem knjiga i studija o raznim područjima javne politike. Teme koje se protežu od poduzetništva i geografije, "brain business" radnih mjesta (poslovi koji spadaju pod tehnologiju, ICT, napredne usluge i kreativne profesije) u Europi do ženskih karijera, socijalne održivosti i budućnosti socijalne države.

Imate li ikakvo političko ili ideološko opredjeljenje? Pripadate li bilo kojem obliku pokreta ili ideja?

- Sebe vidim više kao slobodnog intelektualca nego pripadnika skupu ideoloških ideja. Moj rad međunarodno cijene libertarijanci i konzervativci koji zagovaraju malu državu, ali opsežno pišem i o tome kako se država blagostanja može poboljšati, a ne samo smanjiti.

Dosad ste napisali nekoliko knjiga, kao što su "Scandinavian Unexceptionalism", "The Nordic Gender Equality Paradox" (Paradoks nordijske rodne ravnopravnosti), "Debunking Utopia: Exposing the Myth of Nordic Socialism" (Razotkrivanje utopije: Otkrivanje mita o nordijskom socijalizmu). Koji su vam bili motivi iza pisanja tih knjiga?

- U osnovi, u ovoj seriji knjiga sam sustavno razotkrivao mitove o nordijskom socijalizmu. Diljem svijeta lijeve ideologije tvrde da socijalizam funkcionira na jednom mjestu na svijetu, u nordijskim zemljama. To je, naravno, čudno. Zašto bi socijalni model funkcionirao samo u određenom dijelu svijeta, a ne i drugdje? U knjigama sam pokazao da prosperitet koji postoji u nordijskim zemljama dolazi zbog slobodnotržišne politike, a da je društveni uspjeh Skandinavaca rezultat protestantskih normi o individualnoj odgovornosti i napornom radu. Socijalizam ne funkcionira u Skandinaviji. Ove knjige se spominju diljem svijeta kako bi se raskrinkali ljevičarski mitovi.



U knjizi Scandinavian Unexceptionalism, dotičete usporedbu ljudi iz nordijskih zemalja i njihovih sunarodnjaka koji su emigrirali u Sjedinjene Američke Države. Mislite li da nordijske zemlje ikada mogu sustići standard Skandinavaca koji su u Sjedinjenim Državama?

- Mislim da sigurno mogu, pomicanjem prema ograničavanju veličine državne vlasti. Uzmimo Dansku kao primjer. Danska ima visoke poreze i veliku socijalnu državu. U drugim područjima, kao što su regulacije, Danska je zapravo više protržišna od SAD-a. To je prikazano u indeksu ekonomske slobode. Ako bi se Danska kretala prema ograničenju vlasti i nižim porezima, bila bi sveukupno više slobodnotržišna zemlja od SAD-a, a tako bi, vjerujem, dostigla i prestigla SAD u smislu bogatstva. Možda je čudno razmišljati o Danskoj kao zemlji niskih poreza, ali sjetite se da je to tako bilo do sredine 20. stoljeća. Do sredine 20. stoljeća Danska je spajala dohodovnu jednakost i zamjetne društvene razvitke s politikom ograničene središnje vlasti. Ta je zemlja u mogućnosti vratiti se u to doba jedinstvenog društvenog i ekonomskog napretka.

U knjizi The Nordic Gender Equality Paradox, ako sam dobro razumio, analizirate ženske izbore te ih uspoređujete s izborima žena u zemljama u razvoju. Kakav je bio prijem knjige? Jeste li dobili puno izdvojenih mišljenja ili javne kritike, posebno u vašoj zemlji?

- Zapravo, ne. Gotovo svi mediji su knjigu u Švedskoj i inozemstvu primili pozitivno. Knjiga, ali i moj angažman u raspravi oko javne politike, je čak igrala ulogu kao protuargument za uvođenje rodne kvote za uprave trgovačkih društava u Švedskoj, reforme koju je socijalistička vlada željela uvesti. Ali sam dobio malo, ako ikoji kritički odgovor na razne članke koje sam pisao o toj temi - vjerojatno zato što sam svoje stavove temeljio na opsežnim istraživanjima.

- Istraživanje pokazuje da spolne kvote uvedene u Norveškoj nisu imale mjerljive učinke na razliku plaća između spolova, na ženske sposobnosti dosezanja menadžerskih pozicija, pa čak niti na izbor karijera mladih žena. Kvote jednostavno ne mijenjaju rodnu ravnopravnost na bilo koji mjerljiv način za prosječnu ženu. S druge strane, tržišno orijentirane reforme, kao što su slamanje monopola javnog sektora u zdravstvu, skrbi za starije osobe i obrazovanja u korist privatnih poduzeća, dovode do daleko više prilika za poduzetništvo i razvoj karijera za mnoge žene koje rade u tim sektorima.

U knjizi Debunking Utopia: Exposing the Myth of Nordic Socialism, čini se da ponavljate puno tvrdnji iz knjige "Scandinavian Unexceptionalism", ali s puno više detalja i objašnjenja. Što vas je potaknulo da napišete ovu knjigu?

- Zamoljen sam da napišem opsežniju knjigu koja se može uklopiti u predsjedničke izbore u SAD-u, gdje je ideja pomicanja SAD-a prema skandinavskom socijalnom modelu, koju je predstavio Bernie Sanders, vrlo popularna. Mit o skandinavskom socijalizmu je značajno potaknuo snažan socijalistički pokret u SAD-u. Razotkrivanje tog mita se činilo kao način informiranja javnosti.



Čujem da pišete novu knjigu! Koja će biti tema?

- Knjiga se zove “The birthplace of Capitalism: The Middle East” (Mjesto rođenja kapitalizma: Bliski istok). Uobičajena ideja je da su se prva poduzeća i prve tržišne institucije razvile na Zapadu. To je naprosto netočno. Prvi poduzetnici i prve na tržišne ekonomske institucije su se razvile već prije 4.000 godina u Babilonu i Asiriji - što odgovara modernim zemljama Iraka i Sirije. Dok danas vidimo Bliski istok kao mjesto vječnog sukoba i ovisnosti o nafti, ovaj dio svijeta je tisućama godina napredovao zbog tržišne razmjene i poduzetništva. Tijekom Islamskog zlatno doba, na primjer, Bliski istok nije samo razvio tržištne institucije nego je i potaknuo ranu industrijsku revoluciju. Ovaj pokret je izravno nadahnuo razvoj suvremene tržišne ekonomije na Zapadu. Vjerujem da je moguće revitalizirati tržišne institucije na koje su se Arapi, Iranci, Turci, Židovi i bezbrojni drugi ljudi na Bliskom istoku toliko dugo oslanjali. Bliski istok može ponovno postati mjesto trgovine, trgovine s Europom, ali i Indijom i Kinom: dvije velike civilizacije koje se danas uspješno vraćaju svojim slobodnotržišnim korijenima.

Kada je možemo očekivati na policama i u trgovinama?

- Moj izdavač Timbro je gura kako bi bila u trgovinama početkom 2018. godine i čini se da postoji dosta interesa za knjigu. S druge strane, ja želim imati malo više vremena radi finog uređivanja detalja ovako važnog rada. Vidjet ćemo tko će na kraju pobijediti. Možda ćemo postići kompromis u švedskom stilu, negdje na sredini.

Hrvatska trenutno prolazi kroz iznimno teško tranzicijsko razdoblje. Naša ekonomija je prilično slaba, teško regulirana, s visokim porezima i visokom razinom javne potrošnje. Jesu li to problemi na koje bismo se trebali usredotočiti i promijeniti ili postoje drugi faktori na koje bismo trebali paziti?

- Postoje u osnovi dvije skupine zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Prvu skupinu čine zemlje koje se nisu uspješno prebacile s državne kontrole na slobodno tržište. Ove zemlje, gdje je očit primjer Rumunjska, pate od korupcije i stagnacije. Ljudi u tim zemljama marljivo nastoje poboljšati svoje živote kroz učenje i rad, ali institucionalno okruženje ograničava ljudski potencijal. Druga skupina zemalja je uspješno prešla na ograničavanje vlade, modernizaciju javnog sektora, slobodu poduzetništva, ali i poboljšanje obrazovnog sustava. Najbolji primjer je Estonija, koja je narasla od vrlo siromašne zemlje početkom 1990-ih u uspješnu ekonomiju znanja danas. Hrvatska mora odabrati želi li nastaviti kao Rumunjska ili se promijeniti i biti kao Estonija.

Vezano
Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Dođite na Open Fest u Sarajevo: Najveći slobodarski festival u Europi
Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju
Jesu li skandinavske zemlje socijalistički raj? Evo što kažu Šveđani i Danci
Zašto Skandinavcima većinom ne smeta financiranje velike i skupe države
Profesor na Pravnom fakultetu tvrdi da su skandinavske zemlje socijalističke
Zašto su skandinavske zemlje uspješne? Zato što puštaju gubitnike da propadnu!
Možda smo cijelo vrijeme pogrešno percipirali podjelu unutar EU. Postoji i treća strana...
Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ
Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...
Znaju li fanovi Dalije Orešković uopće koga i što podržavaju?
Feminističko čišćenje snijega dovelo do kaosa u Stockholmu
Zašto Švedska ima problem s imigrantima, a Irska ne?
Švedska općina skoro bankrotirala zbog socijalne pomoći za izbjeglice
Šveđanke za povećanje broja silovanja okrivljuju mušku prirodu i odgoj
Feministička politika EU prema prostituciji ne pomaže prostitutkama
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandinavske zemlje djeluju poput lanca. Kada jedna vlada učini nešto smjelo i obećavajuće, onda odmah i druge susjedne države učine isto. To je konkurentnost i ona rezultira prosperitetom.

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je doktor ekonomije, jedini Hrvat zaposlen na sveučilištu Princeton i k tome klasični liberal, rekao nam je bjelovarski gradonačelnik.

Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: