Vezani članci:
Ajmo se dogovoriti da je Raspudićev odnos prema ženama u 99,9 posto slučajeva nedopustiv
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Istraživanje: Učenici će bolje riješiti test ako ih platite
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Kolumbija - od propale države do OECD-a (prije Hrvatske)
Rujan je za Hrvatsku bio najcrnji mjesec od početka epidemije. Tko će za to odgovarati?
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Otkrivamo plan Vlade RH: Hrvatska će biti bogatija od Amerike!
Da, istina je: Hrvatska je relativno najgore gospodarstvo u EU
Hrvati dokazali da mogu biti najbolji - kad se političari ne miješaju
Da je prvenstvo u ekonomiji, kako bi prošla Hrvatska?
ʼVeliki Hrvatiʼ pretvorili su državu u svoj plijen, a onda vam drže predavanja o hrvatstvu
Zamislite Hrvatsku bez kukanja
Hrvatska je tolerantnija nego što mnogi ovdje misle, a i svijet je bolji nego ikada
HDZ provodi politiku Živog zida. Možemo se pretvoriti u Venezuelu i bez napuštanja EU
Predsjedničine mjere za bržu propast Hrvatske
Zašto Hrvati odlaze u Irsku, 2. dio: radnička prava
Hrvatska verzija neoliberalnog kapitalizma
Kako stoji Hrvatska na Indeksu ljudskog kapitala? Moglo je i gore!
Zašto Amerikanci nisu odgovarali pred međunarodnim sudom, a Hrvati jesu?
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru


Piše: Mario Nakić
7.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru


Piše: Mario Nakić
7.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U svakom natjecanju imate pobjednike i gubitnike. Oni koji gube obično se ljute. Oni razumniji gubitnici izvući će pouku iz poraza da bi se bolje pripremili za sljedeći put i to pretvorili u pobjedu, a oni manje razumni će se nakon natjecanja žaliti na organizatora, suce, publiku... Ukratko, tražit će opravdanje i krivce u svima drugima osim u sebi. Takvi obično ostanu gubitnici i ubuduće.

Nino Raspudić, kolumnist u Večernjem listu, pokazao nam je klasični primjer kako reagiraju ovi drugi, nerazumni gubitnici. Nakon objave rezultata PISA testova za 2018. godinu, u kojima je Hrvatska nazadovala u odnosu na prethodne godine i zadržala status ispodprosječnih, jedan dio hrvatske javnosti pokušao je sve samo da relativizira ove činjenice. Je li to zato što ne žele priznati da imamo loš obrazovni sustav koji može proizvesti samo nazadovanje ili im nacionalni ponos ne dozvoljava da priznaju kako se očito nismo intelektualno maknuli iz balkanske kaljuže, ne znam. O motivima hrvatskih desničara možemo samo nagađati, ali svakako pokazuju zanimljiv fenomen luzera koji ne želi priznati poraz niti išta iz toga naučiti.

Mogao je birati hoće li izabrati metodu osporavanja legitimiteta organizatora, samu koncepciju natjecanja ili će pokušati dokazati da je naš rezultat u stvari odličan. Izabrao je sve tri opcije, pa kud puklo. Znam, pomalo je čudno jer su one međusobno isključive (ako natjecanje nije legitimno, ne možeš se onda hvaliti uspjehom na njemu), ali njemu i njegovoj publici u tome nema ništa neobično.

Dakle, osporavanje legitimiteta organizatora. OECD je međunarodna ekonomska organizacija, osnovana nakon Drugog svjetskog rata kako bi SAD u sklopu Marshallovog plana financijski pomagala zemljama zapadne Europe. Kasnije se organizacija proširila na mnoge druge razvijene i malo manje razvijene države diljem svijeta, a cilj joj je poboljšavanje ekonomskih uvjeta u zemljama članicama i jačanje međusobne trgovinske suradnje.

A-ha, tu si, vraže! Ekonomisti! Što oni imaju s edukacijom? Kako će nam ekonomisti reći tko je vještiji u čitalačkim sposobnostima, a tko u matematici? I što se krije iza toga? Priznajem, očekivao sam da će nastaviti pričom o masonima, Sorošu i ljudima-gušterima jer u tom smjeru je krenuo. Srećom, zaustavio se kad je valjda i sam shvatio da je pretjerao.

A zašto nam jedna međunarodna trgovinska organizacija mjeri kvalitetu obrazovanja? Pa zato što je obrazovanje usko povezano s ekonomijom. Ako ne vjerujete meni, provjerite u kojim državama su najpopularnija sveučilišta, koje države imaju najviše registriranih patenata i iz kojih država dolaze stvari koje svi mi, uključujući gospodina Raspudića, svakodnevno koristimo. Zašto računalo, društvene mreže i sve ostalo što nam poboljšava život nije nastalo u Hrvatskoj niti Azerbajdžanu? Je li slučajno baš u ekonomski razvijenim zemljama? Ako to shvatimo, onda ćemo razumjeti i da ekonomija ima presudan utjecaj na obrazovanje, a obrazovanje ima presudan utjecaj na gospodarstvo. To su područja vezana kao prst i nokat.

Naravno, ako se Raspudiću ne sviđa što neka strana organizacija mjeri kvalitetu hrvatskog obrazovanja, može odbaciti njihove nalaze i reći "Što vi znate, nemate pojma, mi smo najbolji". OK.

Druga opcija - osporavanje samog ispita. Raspudić se pita kako se može uspoređivati čitanje jednog Kineza s njihovim pismom i Hrvata na latinici. Možda zato što nije shvatio što ovo "čitanje" na PISA testu znači. To nije kao u hrvatskim školama, kad ti učiteljica ocjenjuje kako recitiraš pjesmicu, već je riječ o ispitivanju koliko su djeca razumjela pročitano. Upravo Večernji list je objavio primjer jednog takvog zadatka. Nema nikakve razlike na kojem je pismu ili jeziku zadatak napisan, smisao je isti za sve.

"Znači li to da će Kinez preveslati Imoćanina ili Izraelca?" Ne. To nitko nije rekao. Nitko nije rekao ni da su Hrvati najgluplji, niti da su Kinezi pametniji od nas. Čak se iz ovih testova ne može zaključiti ni da Kinezi imaju bolji obrazovni sustav. Jedina prava pogreška OECD-a s PISA testovima jest što su dopustili Kini da sudjeluje iako kineske vlasti nisu dozvolile ravnomjerno ispitivanje učenika na području cijele zemlje. Da su to dozvolili, Kina bi vjerojatno imala ispodprosječne rezultate. Ove četiri kineske provincije, koje su na vrhu, čine manje od 13 posto kineskog stanovništva.

Poznato je da je u Kini velika ekonomska nejednakost između urbanih i ruralnih sredina, a u ovom testu sudjelovale su pretežno urbane provincije. To nije pravo predstavništvo Kine i zato na tablici ne piše "Kina" nego "S-B-J-Z" što je skraćenica za četiri najnaprednije kineske provincije.

Ljude to zbunjuje pa donose pogrešan zaključak da je Kina na vrhu. Nije. Kini ne bi trebalo biti dozvoljeno takvo sudjelovanje ako ne pristaje da se ispitaju učenici, kao u svakoj drugoj državi, ravnomjerno u svim dijelovima zemlje.

No, na Hrvatsku to nema nekog utjecaja. Ako izuzmemo taj propust OECD-a s Kinom, ispitivanje je iznimno relevantno kod ocjenjivanja obrazovnog sustava i njegovih rezultata. PISA test se čak ne mora gledati kao natjecanje jer normalno je da Hrvatska ne može biti ispred skandinavskih zemalja, Njemačke, SAD-a i drugih puno razvijenijih država. Mi bismo trebali promatrati PISA test kao da se natječemo sami sa sobom, da težimo napretku u odnosu na svaki prethodni test. To nećemo postići ako budemo ovako, poput Raspudića, pokušavali relativizirati rezultate koji nam se ne sviđaju.

Treća opcija - zaključiti da smo ustvari dobri. Ma što dobri - odlični, rasturamo. Raspudić je tako došao do zaključka da je Hrvatska ustvari rasturila jer smo, izuzev Slovenije, bolji od svih zemalja zapadno od nas, većine zemalja sjeverno od nas te svih europskih zemalja istočno od nas. To zvuči jako lijepo, ali to može biti točno samo ako promatramo čitalačke kompetencije.

Međutim, to je jedna od tri kategorije u PISA testovima, postoji još i matematika i znanost, a u tim je kategorijama Hrvatska ostvarila prilično loše rezultate. Kada se zbroje rezultati iz sve tri kategorije, ispada da su sve zemlje zapadno od nas bolje od Hrvatske, da su samo Slovačka i Ukrajina sjeverno od nas gore od Hrvatske i da smo bolji samo od onih istočno od nas. Najbolji smo na Balkanu, gdje izgleda da i dalje mentalno i intelektualno pripadamo.


PISA 2018 - ČITALAČKE KOMPETENCIJE (klikni na sliku za uvećani pregled)


PISA 2018 - MATEMATIKA (klikni na sliku za uvećani pregled)



PISA 2018 - ZNANOST (klikni na sliku za uvećani pregled)

Ukratko, nitko nije rekao da su Hrvati "najgluplji" ili da su gluplji od Kineza ili od bilo koga. To nam ne mogu reći PISA rezultati. Ali mogu nam biti dobar pokazatelj o stanju našeg obrazovnog sustava i putu kojim idemo. Obrazovni sustav je iznimno bitan segment države jer ako on ne funkcionira dobro, ne možemo očekivati ni gospodarski ni duhovni razvoj.

Hrvatima smeta PISA test možda iz razloga što njegovi zadaci nisu onakvi na kakve smo mi navikli u školi. Ja sam u osnovnoj školi morao učiti pjesmice napamet. Morao sam učiti matematičke formule napamet. Morao sam učiti kemijske formule napamet. Morao sam učiti datume i godine iz povijesti - pogađate - napamet. Ništa od toga nisam trebao razumjeti, samo sam trebao znati izrecitirati odgovor kad bi me profesor/ica pitao/la. To je hrvatsko školstvo i danas. Sada se ne sjećam više skoro ničega od tih stvari koje sam morao napamet znati, ali sve od toga mogu naći, kad mi zatreba, za minutu na internetu.

Izgubili smo veći dio obrazovanja na učenje napamet stvari koje danas ne moramo znati jer sve potrebne odgovore možemo pronaći vrlo brzo. Ono što nam stvarno treba, a to je logično i kritičko razmišljanje - nismo učili u školi i to djeca ne uče ni danas.

Hoćete konkretan primjer? Mene osobno jako iritiraju ljudi koji šire dezinformacije, bilo da je riječ o novinarima na news portalima i u drugim medijima ili o "običnim" građanima na društvenim mrežama. Svejedno mi je o kakvoj je dezinformaciji riječ, ako vidim neku dezinformaciju osjećam dužnost da je ispravim jer svaka neprovjerena dezinformacija može donijeti veliku štetu.

Jedna od češćih dezinformacija u našem javnom prostoru je ona o povećanju siromaštva u svijetu. Iz nekog razloga ima mnogo ljudi koji vole širiti dezinformaciju kako u svijetu raste siromaštvo i glad. Kad to vidim, ja ih ispravim i u pravilu im linkam članak sa stranica Our World in Data iz kojeg se vidi da je siromaštvo u zadnjih 50 godina desetkovano. Bez obzira kako definirali siromaštvo ili glad, ono se konstantno smanjuje - i u apsolutnom iznosu i u relativnom, u odnosu na ukupnu populaciju.

Kakve su reakcije širitelja dezinformacije nakon što ih ispravim i upozorim da šire lažne vijesti? Mislite li da će priznati da su pogriješili i ispričati se? Ne, u pravilu odgovore ovako: "I ti si neki liberal kao, a ne podnosiš kada netko ima drugačije mišljenje od tvoga pa ga onda vrijeđaš."

Da, oni ozbiljno vjeruju da je širenje dezinformacija iskazivanje mišljenja i da liberali iz nekog razloga trebaju biti tolerantni prema širiteljima dezinformacija. Ljudi kod nas ne razlikuju konstatiranje činjenica od mišljenja. Kad netko kaže "U svijetu raste siromaštvo", to NIJE iskazivanje mišljenja ili stava, to je konstatiranje činjenica, odnosno u ovom slučaju dezinformiranje jer se ne radi o činjenici već o laži. Da su rekli "Meni se ne sviđa što se siromaštvo u svijetu smanjuje", to bi bilo mišljenje.

Dakle, ljudi masovno ne razlikuju mišljenje od činjenica, to ih nitko nije naučio. Ja sam mislio da bi to trebalo biti razumljivo samo po sebi, ali sve sam uvjereniji da većina u Hrvatskoj to ne razumije. Takve stvari bi ljudi trebali učiti u školi, a ne uče. Ako to ne razumijemo, kako možemo očekivati da će ljudi pametno birati vlast i kakve bi ta vlast mogla provoditi politike? Vidite li koliko je obrazovanje bitno?

Da se vratim na početak, Raspudićev rant protiv PISA testova i OECD-a vam je otprilike kao da se estonski novinari pobune protiv FIFA-e jer Estonija ne ostvaruje dobre rezultate u nogometu. Zamislite da oni pišu kako svjetsko prvenstvo u nogometu ne bi trebalo biti relevantno natjecanje jer je FIFA ionako mafijaška organizacija. I znači li to sad da su Estonci smotaniji i gori nogometaši od Francuza i Hrvata? Eto, tako zvuči Raspudić.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.