FOTO: YouTube
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas

PIŠE Mario Nakić
IZVOR: FEE.org
1.5.2017.

Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas


PIŠE Mario Nakić
IZVOR: FEE.ORG

Opće je prihvaćena teza kako su se američki sindikati u povijesti izborili za 8-satno radno vrijeme, godišnji odmor, zabranu iskorištavanja djece za rad i slično. Svake godine na Praznik rada i naši mediji ponavljaju istu tezu.

Američki znanstvenik, autor i ekonomist Steven Horwitz, istaknuti član Instituta za humane znanosti u nedavnom je članku na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju FEE.org objasnio zašto je ta teza netočna.

"Oni koji to tvrde pogrešno tumače povijest. Nismo mi humanizirali kapitalizam, kapitalizam je humanizirao nas. Bogatstvo koje je stvoreno kapitalizmom omogućilo nam je da budemo humani i da si priuštimo sve što nismo mogli dok je previše ljudi živjelo na rubu opstanka. Ne možeš imati 8-satno radno vrijeme dnevno i 40-satno tjedno kad uvjeti to ne dopuštaju jer ogromna većina ljudi ne bi preživjela. Nisu radnici radili prekovremene, niti su se djeca zapošljavala, zato što im je netko prislonio pištolj na čelo i prisilio ih na to. Radili su zbog sebe, jer su morali da bi preživjeli. I oni bi voljeli, baš poput nas, da su morali manje raditi, da su imali veće plaće i da je manje članova obitelji moralo biti zaposleno. Ali, kad nema dovoljno kapitala, onda se mora raditi više da bi se preživjelo."

Horwitz podsjeća da je i austrijski filozof i ekonomist Ludwig von Mises još u prvoj polovini prošlog stoljeća naglašavao kako stvaranje kapitala dovodi do boljih radnih uvjeta i prosperiteta srednjeg sloja. "Plaće radnika ovise o njihovoj produktivnosti. Kad radnici stvore više, imaju i bolje plaće, a potom i manje potrebe za prekovremenim radom da bi preživjeli."

"Kad se vlasnici kapitala natječu na tržištu za radnu snagu, da bi pridobili bolje radnike moraju im ponuditi veće plaće. To znači, što je kapital veći, radnik će imati veću plaću i bit će primoran manje raditi tijekom tjedna. Povećanje kapitala na tržištu smanjilo je broj radnih sati koje su ljudi morali odraditi za život. Taj je proces bio u tijeku puno prije formiranja velikih sindikata i Vladinih regulacija tržišta, a trend ovog procesa nije se mijenjao kad su se pojavili sindikati i kad je država počela regulirati tržište."


Horwitz navodi i riječi dječjeg povjesničara Stevena Mintza kako su plaće za djecu od 10 do 15 godina starosti donosile oko 20 posto ukupnih prihoda svakom domu. Da to nije bilo prijeko potrebno za preživljavanje, roditelji sigurno ne bi slali svoju djecu na posao.

Clark Nardinelli, autor knjige "Dječji rad i industrijska revolucija" također je potvrdio da je na prekid dječjeg rada utjecalo povećanje bogatstva stanovništva prije nego državni zakoni. Broj radno aktivne djece u Velikoj Britaniji početkom 19. stoljeća drastično je opao tijekom dva desetljeća i prije prvog državnog zakona o dječjem radu. "Povećanje prosječne plaće u Britaniji tijekom 19. stoljeća bilo je najveća sila koja je izbacivala djecu iz rada u tvornicama. Djeca su radila jer su njihove obitelji bile siromašne. Kako su rasle plaće odraslih ukućana, tako je bilježeno sve manje radno aktivne djece", napisao je Nardinelli u svojoj knjizi.

"Bez sumnje, zakoni jesu utjecali na ubrzanje procesa. Utjecali su i sindikalni prosvjedi i štrajkovi. Međutim, nikakve promjene ne bi bile moguće da se kapital nije povećao. Dakle, nisu države ni sindikati humanizirali kapitalizam, kapitalizam je humanizirao nas stvorivši uvjete koji nam omogućuju da živimo bolji život", zaključuje Horwitz. Njegov komentar u cijelosti, na engleskom jeziku, možete pročitati ovdje.




VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ŠKOLA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: