FOTO: YouTube
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas

PIŠE Mario Nakić
IZVOR: FEE.org
1.5.2017.

Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas


PIŠE Mario Nakić
IZVOR: FEE.ORG

Opće je prihvaćena teza kako su se američki sindikati u povijesti izborili za 8-satno radno vrijeme, godišnji odmor, zabranu iskorištavanja djece za rad i slično. Svake godine na Praznik rada i naši mediji ponavljaju istu tezu.

Američki znanstvenik, autor i ekonomist Steven Horwitz, istaknuti član Instituta za humane znanosti u nedavnom je članku na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju FEE.org objasnio zašto je ta teza netočna.

"Oni koji to tvrde pogrešno tumače povijest. Nismo mi humanizirali kapitalizam, kapitalizam je humanizirao nas. Bogatstvo koje je stvoreno kapitalizmom omogućilo nam je da budemo humani i da si priuštimo sve što nismo mogli dok je previše ljudi živjelo na rubu opstanka. Ne možeš imati 8-satno radno vrijeme dnevno i 40-satno tjedno kad uvjeti to ne dopuštaju jer ogromna većina ljudi ne bi preživjela. Nisu radnici radili prekovremene, niti su se djeca zapošljavala, zato što im je netko prislonio pištolj na čelo i prisilio ih na to. Radili su zbog sebe, jer su morali da bi preživjeli. I oni bi voljeli, baš poput nas, da su morali manje raditi, da su imali veće plaće i da je manje članova obitelji moralo biti zaposleno. Ali, kad nema dovoljno kapitala, onda se mora raditi više da bi se preživjelo."

Horwitz podsjeća da je i austrijski filozof i ekonomist Ludwig von Mises još u prvoj polovini prošlog stoljeća naglašavao kako stvaranje kapitala dovodi do boljih radnih uvjeta i prosperiteta srednjeg sloja. "Plaće radnika ovise o njihovoj produktivnosti. Kad radnici stvore više, imaju i bolje plaće, a potom i manje potrebe za prekovremenim radom da bi preživjeli."

"Kad se vlasnici kapitala natječu na tržištu za radnu snagu, da bi pridobili bolje radnike moraju im ponuditi veće plaće. To znači, što je kapital veći, radnik će imati veću plaću i bit će primoran manje raditi tijekom tjedna. Povećanje kapitala na tržištu smanjilo je broj radnih sati koje su ljudi morali odraditi za život. Taj je proces bio u tijeku puno prije formiranja velikih sindikata i Vladinih regulacija tržišta, a trend ovog procesa nije se mijenjao kad su se pojavili sindikati i kad je država počela regulirati tržište."

Horwitz navodi i riječi dječjeg povjesničara Stevena Mintza kako su plaće za djecu od 10 do 15 godina starosti donosile oko 20 posto ukupnih prihoda svakom domu. Da to nije bilo prijeko potrebno za preživljavanje, roditelji sigurno ne bi slali svoju djecu na posao.

Clark Nardinelli, autor knjige "Dječji rad i industrijska revolucija" također je potvrdio da je na prekid dječjeg rada utjecalo povećanje bogatstva stanovništva prije nego državni zakoni. Broj radno aktivne djece u Velikoj Britaniji početkom 19. stoljeća drastično je opao tijekom dva desetljeća i prije prvog državnog zakona o dječjem radu. "Povećanje prosječne plaće u Britaniji tijekom 19. stoljeća bilo je najveća sila koja je izbacivala djecu iz rada u tvornicama. Djeca su radila jer su njihove obitelji bile siromašne. Kako su rasle plaće odraslih ukućana, tako je bilježeno sve manje radno aktivne djece", napisao je Nardinelli u svojoj knjizi.

"Bez sumnje, zakoni jesu utjecali na ubrzanje procesa. Utjecali su i sindikalni prosvjedi i štrajkovi. Međutim, nikakve promjene ne bi bile moguće da se kapital nije povećao. Dakle, nisu države ni sindikati humanizirali kapitalizam, kapitalizam je humanizirao nas stvorivši uvjete koji nam omogućuju da živimo bolji život", zaključuje Horwitz. Njegov komentar u cijelosti, na engleskom jeziku, možete pročitati ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ŠKOLA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: