FOTO: YouTube
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas

PIŠE Mario Nakić
IZVOR: FEE.org
1.5.2017.

Nismo mi humanizirali kapitalizam, on je humanizirao nas


PIŠE Mario Nakić
IZVOR: FEE.ORG

Opće je prihvaćena teza kako su se američki sindikati u povijesti izborili za 8-satno radno vrijeme, godišnji odmor, zabranu iskorištavanja djece za rad i slično. Svake godine na Praznik rada i naši mediji ponavljaju istu tezu.

Američki znanstvenik, autor i ekonomist Steven Horwitz, istaknuti član Instituta za humane znanosti u nedavnom je članku na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju FEE.org objasnio zašto je ta teza netočna.

"Oni koji to tvrde pogrešno tumače povijest. Nismo mi humanizirali kapitalizam, kapitalizam je humanizirao nas. Bogatstvo koje je stvoreno kapitalizmom omogućilo nam je da budemo humani i da si priuštimo sve što nismo mogli dok je previše ljudi živjelo na rubu opstanka. Ne možeš imati 8-satno radno vrijeme dnevno i 40-satno tjedno kad uvjeti to ne dopuštaju jer ogromna većina ljudi ne bi preživjela. Nisu radnici radili prekovremene, niti su se djeca zapošljavala, zato što im je netko prislonio pištolj na čelo i prisilio ih na to. Radili su zbog sebe, jer su morali da bi preživjeli. I oni bi voljeli, baš poput nas, da su morali manje raditi, da su imali veće plaće i da je manje članova obitelji moralo biti zaposleno. Ali, kad nema dovoljno kapitala, onda se mora raditi više da bi se preživjelo."

Horwitz podsjeća da je i austrijski filozof i ekonomist Ludwig von Mises još u prvoj polovini prošlog stoljeća naglašavao kako stvaranje kapitala dovodi do boljih radnih uvjeta i prosperiteta srednjeg sloja. "Plaće radnika ovise o njihovoj produktivnosti. Kad radnici stvore više, imaju i bolje plaće, a potom i manje potrebe za prekovremenim radom da bi preživjeli."

"Kad se vlasnici kapitala natječu na tržištu za radnu snagu, da bi pridobili bolje radnike moraju im ponuditi veće plaće. To znači, što je kapital veći, radnik će imati veću plaću i bit će primoran manje raditi tijekom tjedna. Povećanje kapitala na tržištu smanjilo je broj radnih sati koje su ljudi morali odraditi za život. Taj je proces bio u tijeku puno prije formiranja velikih sindikata i Vladinih regulacija tržišta, a trend ovog procesa nije se mijenjao kad su se pojavili sindikati i kad je država počela regulirati tržište."

Horwitz navodi i riječi dječjeg povjesničara Stevena Mintza kako su plaće za djecu od 10 do 15 godina starosti donosile oko 20 posto ukupnih prihoda svakom domu. Da to nije bilo prijeko potrebno za preživljavanje, roditelji sigurno ne bi slali svoju djecu na posao.

Clark Nardinelli, autor knjige "Dječji rad i industrijska revolucija" također je potvrdio da je na prekid dječjeg rada utjecalo povećanje bogatstva stanovništva prije nego državni zakoni. Broj radno aktivne djece u Velikoj Britaniji početkom 19. stoljeća drastično je opao tijekom dva desetljeća i prije prvog državnog zakona o dječjem radu. "Povećanje prosječne plaće u Britaniji tijekom 19. stoljeća bilo je najveća sila koja je izbacivala djecu iz rada u tvornicama. Djeca su radila jer su njihove obitelji bile siromašne. Kako su rasle plaće odraslih ukućana, tako je bilježeno sve manje radno aktivne djece", napisao je Nardinelli u svojoj knjizi.

"Bez sumnje, zakoni jesu utjecali na ubrzanje procesa. Utjecali su i sindikalni prosvjedi i štrajkovi. Međutim, nikakve promjene ne bi bile moguće da se kapital nije povećao. Dakle, nisu države ni sindikati humanizirali kapitalizam, kapitalizam je humanizirao nas stvorivši uvjete koji nam omogućuju da živimo bolji život", zaključuje Horwitz. Njegov komentar u cijelosti, na engleskom jeziku, možete pročitati ovdje.

Vezano
Klasić i Net.hr opet šire dezinformacije: Ne, nejednakost u svijetu se ne povećava, već 10 godina se smanjuje
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Veza između Orwella i Hayeka
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Ludwig von Mises: Kako je nastao antikapitalistički mentalitet
Mises vs. Marx rap battle u Kini cenzuriran, Kinezi ga svejedno vole
Steven Horwitz: ʼLjevičari su gori od klimatskih skeptika. Liječnici, liječite se!ʼ
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o kapitalizmu i pohlepi
Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Efikasnost (direktne) demokracije ovisi o stupnju informiranosti građana
Ni Vlada ni sindikati nemaju rješenje za kolaps mirovinskog sustava
Kako je kapitalizam redefinirao djetinjstvo i kreirao moderno majčinstvo
[VIDEO] Prof. Horwitz objasnio zašto tijekom prirodne katastrofe treba pustiti cijene da rastu
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: