Vezani članci:
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Kako i zašto je propala sovjetska ekonomija?
ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Zašto se Hrvati ne mogu suočiti s poviješću?
Bruno Leoni i njegova kritika inflacije propisa danas su relevantniji no ikad
Austrijska škola (2): Eugen Böhm von Bawerk - prvi ozbiljni kritičar marksizma
Pogledajte dokumente iz 1930-ih: Hrvatski poduzetnici su i tada imali probleme s komorama i državom
Rock zvijezde, socijalizam i legende koje nikad ne umiru
Stjepan Radić: Liberalizam (1902)
Velimir Terzić - od 'narodnog neprijatelja' do velikana hrvatskog liberalizma
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Hrvatski povjesničari apeliraju na politiku: Ne ograničavajte slobodu mišljenja!
Romantiziranje masovnog ubojice u hrvatskim medijima
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Franjo Tuđman i slobodno tržište
Socijalizam je suprotstavljen slobodi i pravdi
Ludwig von Mises: Idealna liberalna država vs. nacionalizam
[VIDEO] Nacisti i komunisti zajedno paradiraju u Poljskoj
Slavko Goldstein - 10 izabranih citata
Mit o zlatnim osamdesetima
Ustaše su bili socijalisti, a NDH je promicala korporatizam
Kako je komunizam utjecao na seksualni život mojih roditelja
Ova pitanja o Titu kruže Facebookom, a mi vam donosimo odgovore
Da je Tito živ, ovakvi izdajnici bi završili na Golom otoku
Povijesni revizionizam i gordijski čvor
Titoljupci su zadnji koji imaju pravo nekoga prozivati zbog šutnje o pedofiliji
Austrijska škola, 1. dio: Osnivač Carl Menger i subjektivna vrijednost
I stari Rimljani i Grci su ga koristili: Upotreba kanabisa u drevnom svijetu
Nije susjed kriv što je krava crkla
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi


Piše: Mario Nakić
20.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi


Piše: Mario Nakić
20.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Od kasnog 16. do kraja 18. stoljeća, Ujedinjene nizozemske pokrajine (danas poznate po imenu Nizozemska Republika) bile su oaza tolerancije, kulture, mira, inovativnosti i tržišne ekonomije za cijelu Europu. Iako bi se iz današnje perspektive moglo naći mnogo zamjerki i kritika, Nizozemska Republika bila je jedan od najvažnijih ranijih eksperimenata liberalne demokracije i ograničene vlade.

Kako piše povjesničar Jason Kuznicki, rezultati su zapanjujući. Tadašnji suvremenici bili su zadivljeni rastom nizozemskog bogatstva i vojne moći: "Dok jedni zavide Ujedinjenim pokrajinama, drugi ih se boje, a svi im se čude", napisao je Englez Sir William Temple 1673. godine. U to vrijeme je ova malena država bila primorana na obrambeni rat protiv Francuske i Britanije, rat koji su Nizozemci dobili i zadržali svoj teritorijalni integritet. Usprkos slabijoj brojnosti, Nizozemci su bili poznati po vojnoj disciplini. Vještine njihove mornarice bile su savršene pa su uspijevali obraniti svoj teritorij u nekoliko navrata protiv moćnih europskih sila.

Izvan fronte, Nizozemci su postizali još bolje rezultate: nacionalni kozmopolitizam, lokalna autonomija svake pokrajine i vrlo ograničena središnja država pomogle su kreiranju trgovinske i kulturne supersile. Bogatstvo koje su nizozemski trgovci donosili sa sobom u zemlju pokazalo se značajnijim na dugo razdoblje od vrijednih metala koje su španjolski i portugalski kolonijalisti donosili u svoje zemlje.

Tkanine, začini, drvo i ostala roba široke potrošnje nisu samo obogaćivali pojedine trgovce, već su i isporučivali sirovine za industriju Nizozemske.

Nizozemska pomorska, bankarska, trgovačka i kreditna služba podigla je životni standard bogatih i siromašnih i prvi put stvorila karakteristično moderan društveni fenomen - srednju klasu. Ova srednja klasa uživala je pristup komercijalnim dobrima, uključujući začine, svilu, porculan i druge uvezene predmete koji su ranije bili rezervirani za visoko plemstvo. Sve u svemu, nizozemski građani uživali su najviši životni standard među svim državama u tadašnjoj Europi.

S tim povoljnim uvjetima došla su kulturna i znanstvena dostignuća. Za samo nekoliko desetljeća, ova sićušna zemlja dala je velikane kao što su Baruch Spinoza, Hugo Grotius, Rembrandt van Rijn, Jan Vermeer, Christiaan Huygens i Anton van Leeuwenhoek. Prva moderna banka, prva burza i prva multinacionalna korporacija bili su samo neki od značajnih postignuća onoga što se otad zvalo Zlatno doba Nizozemske. Suvremenici su bili zapanjeni popločanim ulicama, satovima u običnim kućama i sada već iskonskim vjetrenjačama, koje su potaknule proizvodni sektor u zemlji i pokrenule razrađenu mrežu odvodnih kanala koji su zadržali veći dio zemlje iznad vode.

Nizozemska Republika bila je poznata po svojoj intelektualnoj toleranciji. U zemlju je puštala prognane mislioce Renéa Descartesa i Pierrea Baylea, kao i Židove koji su pobjegli od vjerskih progona u Španjolskoj, Hugenote iz Francuske te engleske disidente. Nizozemske tiskovine bile su poznate u cijeloj Europi zbog tekstova koji su se slobodno širili u vrijeme dok su u okolnim državama vladali zakoni cenzure; doista, u suvremenoj Francuskoj, "nizozemska" trgovina knjigama bila je gotovo sinonim za subverzivnu i zabranjenu literaturu. Veći dio toga bio je samo pornografski, ali neke i danas prepoznajemo kao značajnija književna djela tog razdoblja.

Rani nizozemski eksperimenti vjerske tolerancije i decentralizirane vlasti nisu poduzimani namjerno niti na bilo koji sustavan način. Razvijali su se spontano, iz različitih izvora, i kao takvi odražavali su fragmentiranost i posebnost nizozemskog društva. Ipak, čak i u nesigurnoj i često nesavršenoj državi, nizozemska društvena tolerancija inspirirala je političke filozofe i propagandiste poput Johna Lockea i Voltairea, koji su obojica pohvalili ujedinjenje vjerske tolerancije, socijalnog mira i bogatstva u Nizozemskoj. Locke je, kao privremeni engleski disident, imao iz prve ruke iskustvo iz nizozemskog društva, a napisao je svoje "Pismo o toleranciji" dok je živio u izgnanstvu u Nizozemskoj.

Lokalna autonomija i tradicija bili su duboko ukorijenjeni u nizozemskoj političkoj svijesti, a za života u Republici nijedan napor istiskivanja decentralizirane vlasti nije bio uspješan. U 15. stoljeću nizozemske provincije, koje su tada pripadale knezovima Burgundiji, vodile su neovisni rat protiv Hanzeatske lige, a 1477. godine njihovi su državni generali dobili privilegiju sazivanja vojske kad god bi to htjeli. Iako kratkotrajna, ova "privilegija" također je ograničila sposobnost vladara da ubiru poreze i podižu vojsku. Ovaj je dekret, prema riječima povjesničara Jonatana Izraela, postao ključni "politički mit o tome kako bi stvari trebale biti." Utvrdio je presedan da niti jedna osoba ne smije imati previše moći nad pokrajinama, a Nizozemci su se stoljećima borili za održavanje te tradicije.

U međuvremenu, u konfesionalnim stvarima, nizozemska reformacija dugovala je više tolerantnom, urbanom humanizmu Erazma Rotterdamskog nego netolerantnim Lutheru i Calvinu. Slabost centralizirane vlasti u državi i Crkve također je značila da je Nizozemska reformirana crkva nesposobna učiniti članstvo obveznim; ovo ograničenje je bez sumnje dodatno potaknulo religijsku raznolikost. Smatra se da je William The Silent (1533–1584), veliki vođa nizozemske pobune protiv španjolske vladavine, zaradio svoj nadimak svojim odbijanjem upuštanja u vjerske kontroverze. Umjesto toga, William je držao svoje vjerske poglede privatnim i neprestano zagovarao toleranciju za sve velike vjere u nastaloj Republici.

Tijekom svog života William je imao malo uspjeha u provedbi religijske tolerancije i naposljetku je ubijen od strane katoličkog fanatika. Pa ipak, njegova vizija religiozno tolerantnog društva polako se razvila u kasnijim desetljećima, jer su trgovina, intelektualno vrenje i vjerski eksperimenti davali kreposni krug povećanog prihvaćanja manjinskih pogleda.

Nizozemska Republika, naravno, nije bila neizmjerno dobra. Doista, današnji liberali mogu biti u iskušenju da pronađu više grešaka nego zasluga takozvanog nizozemskog zlatnog doba. Na primjer, komercijalno carstvo u velikoj je mjeri ovisilo o vojnim osvajanjima i eksploataciji. Mogućnosti trgovanja bile su u mnogim slučajevima pokrajinski monopoli. Poznata tolerancija bila je krhka i često je isključivala značajne, potpuno mirne sekte. Liberali cijene Nizozemsku Republiku kao povijesni fenomen ne zato što predstavlja bilo kakvu vrstu savršenstva, već prije svega zato što je nekoliko generacija intelektualaca pokazalo praktičnost da se građanima omoguće veće slobode nego što su im se inače pružale, što je pak doprinijelo proizvodnji onoga što mi obično činimo. To se sada zove klasični liberalizam.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.