U koordiniranoj akciji u 14 pokrajina, njemačka je policija u jednom danu pretresla domove 36 osoba optuženih za širenje mržnje na društvenim mrežama, piše New York Times.

Većinom je riječ o izjavama koje se mogu okarakterizirati kao ekstremno desne dok su samo dvije osobe ispitane zbog ekstremno lijevih izjava, a jedna je osoba optužena za vrijeđanje na osnovi seksualne orijentacije.

"Veliki broj incidenata pokazuje da postoji potreba za policijskom akcijom", tvrdi Holger Münch, predsjednik Federalnog ureda za kriminal u njemačkoj policiji. "Naše slobodno društvo ne smije dozvoliti klimu straha, prijetnji i nasilja, bilo na ulici ili internetu."

Pretrage domova dogodile su se baš u vrijeme dok Nijemci javno raspravljaju o prijedlogu novog zakona koji će zahtijevati od društvenih mreža (prvenstveno Facebook i Twitter) da automatski brišu svaki nezakonit sadržaj i blokiraju njegove autore ili će im slijediti kazna u iznosu do 50.000 eura.

Mjeru je predložio ministar pravosuđa Heiko Maas i Bundestag će o njoj glasati ovog mjeseca. Prema njemačkom zakonu, korisnici društvenih mreža su već sada, kao njemački građani, vrlo ograničeni u slobodi izražavanja. Za širenje mržnje i netrpeljivosti, pogotovo rasizma, mogu dobiti i do 5 godina zatvora. Takav zakon potječe još iz poslijeratnog razdoblja i otad se nije promijenio.

Prema nedavnom istraživanju koje je naručila njemačka vlada, Facebook je obrisao samo 39 posto nezakonitog sadržaja 24 sata nakon objave, a Twitter samo 1 posto, usprkos njihovom potpisivanju potvrde da će se tome posvetiti.

Čak i ako novi zakon prođe u njemačkom parlamentu, 8 od 10 sudaca smatra da neće proći na Ustavnom sudu. Bernd Holznagel, profesor na Sveučilištu Münster i jedan od stručnjaka koji sudjeluju u javnoj raspravi, ističe dva načina na koji bi Ustav ovakvim zakonom bio prekršen: daje privatnim tvrtkama moć da odlučuju o tome što je zakonito, a što nije, plus oduzima optuženom pravo na žalbu.

"Ustavni sud će srušiti ovaj zakon čak i ako ga parlament donese, bez sumnje. Optuženik treba imati pravo na obranu, a ako društvena mreža preuzme ulogu policije, onda on gubi to ustavno pravo", rekao je Holznagel.

Neki pravni stručnjaci također ukazuju da bi se time još više ograničila sloboda govora jer će društvene mreže, u strahu od eventualne kazne, brisati svaki sadržaj za koji procijene kako bi mogao biti protuzakonit. Tako će se brisati i onaj govor koji nije protuzakonit.

Ovakve stvari možemo uskoro očekivati i na nivou cijele Europske unije, a nedavna uhićenja u Hrvatskoj možda i nisu slučajnost. Možda je riječ o nekoj međunarodnoj akciji s ciljem suzbijanja i ograničavanja slobode govora.