Njemačko ekonomsko čudo ovisilo je o imigrantima

28.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3


IZVOR: FEE

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Njemačko ekonomsko čudo ovisilo je o imigrantima


IZVOR: FEE

Nacionalistička desnica puni internet člancima o tome kako "masovno useljavanje uništava Njemačku", koja je poznata kao najuglednija europska zemlja kada je u pitanju prihvaćanje migranata. Ustvari, trećina svih prvih zahtjeva za azil se podnosi u Njemačkoj, čineći ju najpopularnijom zemljom za raseljene osobe u Europi.

Nacionalisti ne vide priliku u imigraciji. Ako Nijemci postignu brzu integraciju u radu, oni bi mogli reproducirati uspjeh ranijih migracija.

Gastarbeiterski sporazumi 1960-ih

Tijekom šezdesetih godina vladavine kancelara Adenauera, Erharda i Kiesingera u Zapadnoj Njemačkoj potpisan je niz "gastarbeiterskih" sporazuma s državama poput Turske, Maroka, Tunisa i Jugoslavije. Poslijeratna ekonomska deregulacija koja je dovela do "Wirtschaftswundera" (ekonomskog čuda), također poznata kao njemačko čudo, zahtijevala je velike količine niskokvalificiranih radnika. Na primjer, uz pomoć gostujućih radnika, njemačka automobilska industrija bila je u stanju brzo razviti proizvodnju tijekom odlučujuće ekspanzijske faze šezdesetih godina i tako smanjiti troškove proizvodnje brže od mnogih konkurenata.

Ljudi koji dolaze u Njemačku kao "Gastarbeiteri" (gostujući radnici) trebali su ostati za vrijeme koje ih je Njemačka trebala, ali za razliku od onoga što je vlada planirala, mnogi od njih ostali su i nakon toga. Tijekom 1973. godine u Njemačku je doselilo 4 milijuna useljenika kroz ove sporazume usmjerene na rad. Čak i kad su ekonomski padovi pogodili Europu, imigranti su odlučili ostati u Njemačkoj gdje su počeli stvarati budućnost za sebe i gdje se njihova djeca osjećaju kao kod kuće.

Danas, ljudi s turskim imenima i nerazgovijetnim njemačkim izgovorom u visokim poslovnim ili političkim uredima više nisu čudan prizor. Jedan od pet Nijemaca ima migracijsko podrijetlo u svojoj obitelji, od kojih je većina povezana s gastarbeiterskim sporazumima.

U usporedbi s takozvanom "izbjegličkom krizom" danas, tadašnja vlada bila je spremna brzo integrirati ljude u tržište rada. Danas, iako je broj radnika daleko manji od onih koji su došli tijekom sporazuma gostiju, proces integracije je daleko sporiji jer je uprava pretjerano birokratizirana.

Njemačka vlada otežava situaciju

Tražitelji azila moraju čekati tri mjeseca od podnošenja prijave do trenutka kada mogu pristupiti tržištu rada. Nadalje, podnositelj zahtjeva je također podvrgnut testu kojim tijela utvrđuju svoju sposobnost obavljanja navedenog posla; radnja za koju biste mislili da će učiniti poslodavac bez obzira na državu.

Budući da je poznavanje jezika ključno za integraciju u radnu snagu, njemačka vlada pruža jezične tečajeve za tražitelje azila. Međutim, ona to čini samo za tražitelje azila koji će vjerojatno ostati u zemlji, što je veliki pad za one koji su prihvaćeni, ali ne znaju hoće li moći ostati u Njemačkoj. Svejedno, integracija migranata u tržište rada ide puno brže nego što biste vjerovali nakon čitanja naslova pojedinih desničarskih medija.

Do prve polovine 2016. godine 10 posto izbjeglica koji su došli u Njemačku tijekom 2015., 22 posto onih koji su stigli u 2014. i 31 posto onih koji su primili azil u 2013. godini, pronašlo je posao. Izbjeglice iz Afganistana, Eritreje, Iraka, Irana, Nigerije, Pakistana, Somalije i Sirije su uglavnom u privremenim agencijama za rad ili rade u sektoru ugostiteljstva. To je izazvalo brojne polemike o niskoj stopi zaposlenosti izbjeglica.

Međutim, valja istaknuti da ta skupina uključuje one izbjeglice koje još uvijek završavaju svoje integracijske tečajeve koji su u srpnju 2017. godine činili više od polovice onih koji su registrirani kao tražitelji zaposlenja. Ako dodamo gore spomenute kriterije za zapošljavanje, tada stopa nezaposlenosti ima više smisla. Da su poljski doseljenici koji, prema pravilima Europske unije mogu legalno živjeti i raditi u Njemačkoj kad god požele, morali proći obvezne integracijske tečajeve, test radnog učinka i obvezno 3-mjesečno razdoblje čekanja, onda bi i njihova stopa nezaposlenosti također bila veća.

Drugim riječima: ideja ʺlijenog izbjegliceʺ je samo-ispunjavanje proročanstva jer vlada čini zapošljavanje težim od početka.



OECD i UNHCR su primijetili isti problem u svojoj izjavi o migracijskoj politici:

"Nesigurnost po pitanju ostanka u zemlji ograničava zapošljavanje izbjeglica i tražitalja azila jer zbog nje se poslodavci teže odlučuju da ih zaposle ili da ulože u poduku."

Svejedno, uzimajući u obzir sve navedene prepreke, Njemački institut za tržište rada predviđa da će u roku od pet godina od dolaska polovina svih tražitelja azila raditi. Sve dok njemačka vlada ne potiče ljude da postanu ovisni o socijalnim plaćanjima ili obeshrabruje tražitelje azila kroz kratko odobrenje za rad, potencijal visoko motiviranih radnih snaga da poplave tržište je neizmjerno obećavajuće.

Iskoristiti priliku

S obzirom na starenje stanovništva i smanjenje demografije u Njemačkoj, ekonomska prednost integracije izbjegličke populacije u radnu snagu je ogromna. Kao radnici i potrošači, njihov doprinos dobrobiti ove zemlje koja već ima impresivnu radnu etiku očito će biti koristan i za migrante i za domaćine.

Njemačka vlada trebala bi prekinuti kočiti tražitelje azila u traženju posla i poslodavce u ponudi. Baš kao i sredinom 20. stoljeća, Njemačka može podnijeti migraciju. I to će biti u njenu korist.

Autor: Bill Wirtz
Prevedeno sa stranica Zaklade za ekonomsku edukaciju (FEE)



Vezano
Želite antifašistički zakon kao u Njemačkoj? Promijenit ćete mišljenje kad vidite tko je sve kažnjen...
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Migranti nisu ništa gori ljudi od nas
Kamo vodi kulturološki rat? Desnica je paranoična, a ljevica popustljiva
Putinova kritika liberalizma nije ništa novo. Isto su govorili Lenjin i Mussolini
Otvorene i zatvorene granice
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Irska i Njemačka trebaju tražiti odštetu od RH zbog novca koji naši iseljenici šalju u Hrvatsku
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
Traži se smještaj za milijun izbjeglica koje nitko ne želi primiti
'Mi u Kanadi vidimo raznolikost kao izvor naše snage, a ne slabosti'
Odgovori na 5 najčešćih argumenata protiv imigranata
Njemačka: Sirijci svladali terorista i pozvali policiju
Trumpov plan da zabrani muslimane nestao s njegovih stranica
Zašto Švedska ima problem s imigrantima, a Irska ne?
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: