Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar

16.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kad je bijesna rulja revolucionara upala u crkvu, prvo su joj oduzeli sakralno značenje, a potom su je pokušali prenamijeniti u hram revolucije.
IZVOR: HISTORY.COM

Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar

Kad je bijesna rulja revolucionara upala u crkvu, prvo su joj oduzeli sakralno značenje, a potom su je pokušali prenamijeniti u hram revolucije.
IZVOR: HISTORY.COM

Katedrala Notre-Dame je jedan od najmoćnijih francuskih religioznih, arhitektonskih i kulturnih simbola, a njene slike iz Pariza u plamenu izazivaju pitanja o tome kako će se grad i katedrala kretati naprijed. No, ovaj nesretni požar nije prvi put da se katedrala suočila s uništenjem.

Tijekom Francuske revolucije 1790-ih, bijesna rulja i revolucionari opljačkali su srednjovjekovnu gotičku crkvu - pa čak i proglasili da uopće nije crkva - tijekom krvavih pokušaja da silom uklone bliske veze stanovništva Francuske s katoličkom crkvom. Organizirana su javna odrubljivanja glava s nekoliko desetaka kipova pričvršćenih na crkveno pročelje iste godine kad je izvršena i smrtna kazna bivše kraljice Marie Antoinette.

Prije nego što je bijesna rulja upala u Bastilju u Parizu 1789. godine, Crkva je imala izvanrednu moć u Francuskoj. Velika većina Francuza bili su katolici, katoličanstvo je bila državna religija, a Crkva je imala ogromna imanja u vlasništvu i prikupljala velike poreze od prihoda većine ljudi bez plaćanja vlastitih poreza. Ali sve je veći broj Francuza bio bijesan zbog gotovo nezamislive moći Crkve.

Kad je ukinuta monarhija, manja skupina radikalnih revolucionara na koje su utjecale antiteističke filozofije iz razdoblja prosvjetiteljstva i društva utemeljenog na razumu, vidjele su svoju šansu da Crkvi ukinu dio autoriteta. Krenuli su u kampanju dekristijanizacije, zaplijenili crkvena imanja, pokušavali sve klerike prisegnuti na odanost novoj državi i uklonili crkvenu kontrolu nad rođenjem, smrću i administrativnim zapisima koje je ona dugo održavala.

Revolucija je naišla na otpor, kao i njezini pokušaji da ukine sve veze Katoličke crkve s francuskim životom. Parižani su masakrirali i zatvarali one koji su iskazivali poštovanje Crkvi i Bogu tijekom masakara 1792., a svećenici su bili podvrgnuti suđenju tijekom Vladavine terora. Godine 1793. nova je vlada objavila da je javno iskazivanje vjere nezakonito. Kao odgovor, ljudi su ulazili komotno u crkve, oduzimajući im religiozni simbolizam, te su iz njih iznosili što su htjeli.

Dijelovi kipova judejskih kraljeva koji su ukrašavali fasadu Notre Dame, koji su nestali u Francuskoj revoluciji, prikazani su u muzeju 1977. godine nakon slučajnog pronalaska.



Katedrala Notre-Dame je također bila simbol monarhije - mjesto gdje su se proglašavali kraljevi i slavili državni praznici. Zapadna fasada katedrale sadržavala je 28 kipova koji su prikazivali biblijske kraljeve. U jesen 1793. nova je vlada naredila radnicima da ih uklone. Nisu prikazivali francuske kraljeve, ali bez obzira na to: 500-godišnji kipovi su kombinirali monarhiju i religiju pa su donijeti su na trg gdje su obezglavljeni. Dvadeset i jedna glava pronađena je tek 1977. godine, kada su ih radnici pronašli iza zida u staroj pariškoj kući.

To nije bio kraj revolucionarne uloge katedrale. U studenom 1793. katedrala je postala mjesto Festivala razuma, revolucionarnog i antiteističkog festivala koji je ismijavao katolicizam i sugerirao da francuski narod umjesto toga treba štovati načela prosvjetiteljstva. Nakon što je katedrala opljačkana, postala je pozornica prepune javne manifestacije u kojoj je zavodljivo obučena glumica koja prikazuje Božicu Razuma umjesto svećenika. Poprsja i kipovi slobode iz filozofije prosvjetiteljstva zamijenili su vjerske statue, a zavodljivo odjevene žene plesale su i pjevale pjesme koje veličaju revoluciju. Stoljetna katedrala preimenovana je u Hram razuma. Gotovo sve što je bilo unutra bilo je opljačkano osim zvona.



Na kraju, dekršćanizacija se proširila do uspostavljanja nove, ateističke državne religije posvećene revoluciji. Taj je koncept ipak bio kontroverzan, i na kraju je Maximilien Robespierre predložio kult Vrhovnog Bića, građanske religije koja je dopustila postojanje Boga, ali je ukorijenjena u revolucionarnim konceptima. Godine 1794. u Parizu je održan Festival Vrhovnog Bića, masovna proslava koja je uključivala glazbu, povorke i raskoš.

Unatoč odlučnosti revolucionara da zauvijek iskorijene katoličanstvo, većina Francuza zadržala je svoja vjerska uvjerenja. "Roditelji su odbili slati svoju djecu na učenje o novoj građanskoj religiji; pohađanje javnih službi i vladinih festivala bilo je kronično nisko", piše povjesničar Justin Dunn. "Katolicizam se pokazao kao stabilizirajući element koji bi mogao izdržati usred oluje potresa i promjena kakva je bila i Francuska revolucija."

Nakon vladavine terora katoličanstvo se polako vratilo u Francusku. Međutim, do tada su mnogi francuski svećenici ostali bez zemlje, a većina francuskih crkava je zatvorena ili prenamijenjena u druge svrhe. Francusko nasilno razdvajanje crkve i države bilo je dovršeno.

Unatoč uništenju, Notre-Dame je zadržala svoju moćnu simboliku. Sredinom 19. stoljeća obnovljena je i vraćena joj je prijašnja slava. I premda još nije jasno koliko je njezinog blaga uništeno u požaru, bez sumnje će se vratiti u život nakon što se dim očisti. Već je to jednom učinila.

Autorica: Erin Blakemore / History.com

 



Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: