Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar

16.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kad je bijesna rulja revolucionara upala u crkvu, prvo su joj oduzeli sakralno značenje, a potom su je pokušali prenamijeniti u hram revolucije.
IZVOR: HISTORY.COM

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar

Kad je bijesna rulja revolucionara upala u crkvu, prvo su joj oduzeli sakralno značenje, a potom su je pokušali prenamijeniti u hram revolucije.
IZVOR: HISTORY.COM

Katedrala Notre-Dame je jedan od najmoćnijih francuskih religioznih, arhitektonskih i kulturnih simbola, a njene slike iz Pariza u plamenu izazivaju pitanja o tome kako će se grad i katedrala kretati naprijed. No, ovaj nesretni požar nije prvi put da se katedrala suočila s uništenjem.

Tijekom Francuske revolucije 1790-ih, bijesna rulja i revolucionari opljačkali su srednjovjekovnu gotičku crkvu - pa čak i proglasili da uopće nije crkva - tijekom krvavih pokušaja da silom uklone bliske veze stanovništva Francuske s katoličkom crkvom. Organizirana su javna odrubljivanja glava s nekoliko desetaka kipova pričvršćenih na crkveno pročelje iste godine kad je izvršena i smrtna kazna bivše kraljice Marie Antoinette.

Prije nego što je bijesna rulja upala u Bastilju u Parizu 1789. godine, Crkva je imala izvanrednu moć u Francuskoj. Velika većina Francuza bili su katolici, katoličanstvo je bila državna religija, a Crkva je imala ogromna imanja u vlasništvu i prikupljala velike poreze od prihoda većine ljudi bez plaćanja vlastitih poreza. Ali sve je veći broj Francuza bio bijesan zbog gotovo nezamislive moći Crkve.

Kad je ukinuta monarhija, manja skupina radikalnih revolucionara na koje su utjecale antiteističke filozofije iz razdoblja prosvjetiteljstva i društva utemeljenog na razumu, vidjele su svoju šansu da Crkvi ukinu dio autoriteta. Krenuli su u kampanju dekristijanizacije, zaplijenili crkvena imanja, pokušavali sve klerike prisegnuti na odanost novoj državi i uklonili crkvenu kontrolu nad rođenjem, smrću i administrativnim zapisima koje je ona dugo održavala.

Revolucija je naišla na otpor, kao i njezini pokušaji da ukine sve veze Katoličke crkve s francuskim životom. Parižani su masakrirali i zatvarali one koji su iskazivali poštovanje Crkvi i Bogu tijekom masakara 1792., a svećenici su bili podvrgnuti suđenju tijekom Vladavine terora. Godine 1793. nova je vlada objavila da je javno iskazivanje vjere nezakonito. Kao odgovor, ljudi su ulazili komotno u crkve, oduzimajući im religiozni simbolizam, te su iz njih iznosili što su htjeli.

Dijelovi kipova judejskih kraljeva koji su ukrašavali fasadu Notre Dame, koji su nestali u Francuskoj revoluciji, prikazani su u muzeju 1977. godine nakon slučajnog pronalaska.



Katedrala Notre-Dame je također bila simbol monarhije - mjesto gdje su se proglašavali kraljevi i slavili državni praznici. Zapadna fasada katedrale sadržavala je 28 kipova koji su prikazivali biblijske kraljeve. U jesen 1793. nova je vlada naredila radnicima da ih uklone. Nisu prikazivali francuske kraljeve, ali bez obzira na to: 500-godišnji kipovi su kombinirali monarhiju i religiju pa su donijeti su na trg gdje su obezglavljeni. Dvadeset i jedna glava pronađena je tek 1977. godine, kada su ih radnici pronašli iza zida u staroj pariškoj kući.

To nije bio kraj revolucionarne uloge katedrale. U studenom 1793. katedrala je postala mjesto Festivala razuma, revolucionarnog i antiteističkog festivala koji je ismijavao katolicizam i sugerirao da francuski narod umjesto toga treba štovati načela prosvjetiteljstva. Nakon što je katedrala opljačkana, postala je pozornica prepune javne manifestacije u kojoj je zavodljivo obučena glumica koja prikazuje Božicu Razuma umjesto svećenika. Poprsja i kipovi slobode iz filozofije prosvjetiteljstva zamijenili su vjerske statue, a zavodljivo odjevene žene plesale su i pjevale pjesme koje veličaju revoluciju. Stoljetna katedrala preimenovana je u Hram razuma. Gotovo sve što je bilo unutra bilo je opljačkano osim zvona.



Na kraju, dekršćanizacija se proširila do uspostavljanja nove, ateističke državne religije posvećene revoluciji. Taj je koncept ipak bio kontroverzan, i na kraju je Maximilien Robespierre predložio kult Vrhovnog Bića, građanske religije koja je dopustila postojanje Boga, ali je ukorijenjena u revolucionarnim konceptima. Godine 1794. u Parizu je održan Festival Vrhovnog Bića, masovna proslava koja je uključivala glazbu, povorke i raskoš.

Unatoč odlučnosti revolucionara da zauvijek iskorijene katoličanstvo, većina Francuza zadržala je svoja vjerska uvjerenja. "Roditelji su odbili slati svoju djecu na učenje o novoj građanskoj religiji; pohađanje javnih službi i vladinih festivala bilo je kronično nisko", piše povjesničar Justin Dunn. "Katolicizam se pokazao kao stabilizirajući element koji bi mogao izdržati usred oluje potresa i promjena kakva je bila i Francuska revolucija."

Nakon vladavine terora katoličanstvo se polako vratilo u Francusku. Međutim, do tada su mnogi francuski svećenici ostali bez zemlje, a većina francuskih crkava je zatvorena ili prenamijenjena u druge svrhe. Francusko nasilno razdvajanje crkve i države bilo je dovršeno.

Unatoč uništenju, Notre-Dame je zadržala svoju moćnu simboliku. Sredinom 19. stoljeća obnovljena je i vraćena joj je prijašnja slava. I premda još nije jasno koliko je njezinog blaga uništeno u požaru, bez sumnje će se vratiti u život nakon što se dim očisti. Već je to jednom učinila.

Autorica: Erin Blakemore / History.com

 

Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: