Nova studija s Harvarda: Žene zarađuju manje zbog vlastitih izbora

10.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Znanstvenici su ovaj put istraživali dublje od ukupnog izračuna visine primanja i došli su do zaključka da čak i kad imaju jednaku slobodu izbora, žene češće žrtvuju poslovnu karijeru zbog obitelji.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nova studija s Harvarda: Žene zarađuju manje zbog vlastitih izbora

Znanstvenici su ovaj put istraživali dublje od ukupnog izračuna visine primanja i došli su do zaključka da čak i kad imaju jednaku slobodu izbora, žene češće žrtvuju poslovnu karijeru zbog obitelji.
PIŠE Mario Nakić

Što vam padne na pamet kad čujete izraz "gender pay gap" iliti razlika u plaći između muškaraca i žena? Većina će, bar oni sa znanjem osnova ekonomije, pomisliti da se radi o različitoj cijeni rada po satu među različitim spolovima kod istog rada na istom radnom mjestu. To je zakonom zabranjeno u Americi još od 1963. godine. Ali u većini slučajeva kad feminističke aktivistice i mainstream mediji spominju gender pay gap, oni pričaju o nečemu drugome - o ukupnoj razlici u ukupnim primanjima između svih muškaraca i svih žena zajedno.

Takav izračun može vrlo lako dovesti javnost u zabludu jer potpuno zanemaruje mnoge bitne parametre koji mogu utjecati, kao što su izbor zanimanja, stručna sprema, broj odrađenih sati, prekovremeni sati, efikasnost, rad nedjeljom i praznikom itd., a potpuno se oslanja na pretpostavku da je razlika u ukupnim primanjima rezultat spolne diskriminacije žena. Pa se dugo smatralo da žena zarađuje samo oko 60% onoga što zaradi njen muški kolega, a svako malo moći ćete naići na takve napise u medijima. Iako se oni temelje na tvrdnjama znanstvenika, riječ je o istraživanjima koja nisu uzela u obzir cijeli niz faktora bitnih za ovu temu.

Nedavno je na sveučilištu Harvard provedeno istraživanje koje uspoređuje cijenu rada po satu kod ISTOG rada i ISTOG poslodavca. Proveli su ga Valentin Bolotnyy i Natalia Emanuel (tim su redom navedeni jer tako piše u njihovom radu, a ne zato što je autor ovog teksta seksist), prateći podatke kompanije za prijevoz Massachusetts Bay Transportation Authority (MBTA) s ujednačenim satnicama gdje se muškarci i žene pridržavaju istih pravila. Radnici dobivaju povišice na temelju radnog staža, a ne izvedbi, a muškarci i žene s istom radnom stažem imaju iste mogućnosti za raspored, rute, godišnji odmor i prekovremeni rad. Ovdje nema skoro nikakvog prostora za optužbe prema seksističkom šefu koji bi volio muškarce više od žena.

Ipak, čak i ovdje, Emanuel i Bolotnyy dolaze do zaključka da ženski željeznički i autobusni operatori zarađuju ukupno manje od muških kolega. Od te pretpostavke idu u potrazi za mogućim uzrocima, razmatrajući vremenske kartice i raspoređivanje od 2011. do 2017., ali i druge faktore koji bi mogli utjecati.

Utvrđuju da muškarci rade oko 83 posto više prekovremenih radnih sati od svojih kolegica, a dvostruko je vjerojatnije da će prihvatiti prekovremeni rad - koji u kratkom roku udvostručuje primanja. Žene su dvostruko češće odbile raditi prekovremeno. Muški radnici su svake godine imali 48 posto manje sati neplaćenog dopusta na temelju Zakona o obiteljskom liječenju. Žene su imale veću vjerojatnost da će uzeti manje poželjne rute ako to znači da rade manje noću, vikendima i praznicima.

Ispada da je roditeljstvo važan čimbenik. Očevi su imali veću vjerojatnost od muškaraca bez djece da žele dodatnu zaradu od prekovremenog rada, a majke su imale veću vjerojatnost da žele slobodno vrijeme od žena bez djece.

"Razlika može biti u potpunosti objašnjena činjenicom da, iako imaju isti izbor na radnom mjestu, žene i muškarci donose različite odluke", zaključuju znanstvenici.

Drugim riječima, razlika u muškoj i ženskoj zaradi na MBTA objašnjava se tzv. "ženskim izborima", koje su mnoge ranije studije potpuno zanemarivale.

"Razlika od 0,89 dolara u našem okruženju", zaključili su autori, "može se u cijelosti objasniti činjenicom da, iako imaju isti izbor na radnom mjestu, žene i muškarci čine različite izbore".

Dakle, još jednom je "gender pay gap" mit pobijen vrlo jednostavno s objašnjenjem koje je svaka razumna osoba mogla i pretpostaviti. Žene i muškarci, u situaciji jednake mogućnosti izbora, donose različite odluke. Neke od njih direktno utječu na poslovnu karijeru i visinu primanja. Činjenica je da žene češće svojevoljno biraju provesti manje vremena na poslu i više se posvetiti obitelji dok muškarci češće imaju volju za napredovanjem u poslovnoj karijeri. Te razlike postoje, one nisu uvjetovane društvenim pritiskom nego osobnim izborima pojedinca. Što je društvo slobodnije i što je veći stupanj ravnopravnosti, žene će u pravilu češće donositi tzv. "ženske izbore".

Možda bi bilo vrijeme da priznamo kako neke razlike između muškaraca i žena postoje i da ih jednostavno prihvatimo. Ravnopravnost spolova ne znači da dvije osobe različitog spola moraju imati jednaka primanja bez obzira na broj odrađenih sati i sve druge faktore, već jednako pravo izbora.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zahtjev za ranijim odlaskom u mirovinu u pravilu znači zahtjev za nižom mirovinom.

Sindikalna akcija protiv građana RH

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad Beljak priča djeci kako su sve škole i bolnice iz bivšeg komunističkog sustava, to je ne samo laž, već i besmislica.

Partizani i ustaše u 21. stoljeću

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: