Novosti i Lider šire dezinformacije o uvjetima rada u Amazonu

25.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Novosti i Lider šire dezinformacije o uvjetima rada u Amazonu

Mediji u Hrvatskoj vole prenositi vijesti iz svijeta na površan način. Iako nas godinama novinari uvjeravaju da su privatni mediji ti koji prenose neobjektivne vijesti i formuliraju činjenice da služe njihovom specifičnom dijelu čitalačke publike, a sve u svrhu da bi bombastičnim naslovima podigli čitanost, izgleda da ipak mediji financirani iz državnog proračuna prednjače u tome.

U tome prednjače Novosti, navodno glasilo srpske nacionalne manjine koje ustvari koristi srpsku nacionalnu manjinu kao živi štit koji im omogućuje da šire ljevičarsku ideologiju bez mogućnosti da ih se kritizira.

Popis svih laži, poluistina i neobjektivnih tekstova koji su proizašli iz Novosti je poduži. Jedan od tih tekstova je onaj pod naslovom "Hegemon Amazon", u kojem iznosi birane negativne vijesti iz svjetskih medija, ne obazirući se na drugu stranu priče, a dobar dio teksta je čista laž. Dezinformacije iz Novosti prenio je i Lider.

Novosti u uvodu tvrde kako četvrtina radnika Amazona "preživljava zahvaljujući državnim doznakama za hranu", što je potpuna neistina. Prvo nije jasno na koju se državu to odnosi, jer Amazon zapošljava pola milijuna radnika diljem svijeta, a samo u SAD-u 125.000 ljudi, što kasnije i same Novosti navode. Postoji samo jedna studija o tome koliko radnika u Amazonu dobiva bonove za hranu od države i obuhvaća samo saveznu državu Ohio u SAD-u, koja navodi da 11.8% radnika Amazona prima bonove za hranu.

Ne radi se o egzaktnim podacima nego o procjeni na temelju broja kućanstava u Ohiju koja primaju bonove za hranu, a da istodobno netko u kućanstvu radi u Amazonu i zatim su podijelili taj broj s 2.02, što je prosječni broj ljudi u kućanstvu koje prima bonove za hranu u Ohiju. Metodološka mana izračuna je u tome što dohodak nije jedini kriterij za dobivanje bonova za hranu i na to još utječe pitanje je li neki član kućanstva u starijoj životnoj dobi ili ima invaliditet. Uglavnom, jedini podatak koji se bavi pitanjem udjela radnika Amazona koji primaju bonove za hranu navodi puno manji postotak od Novosti (10,8 % vs. 25%), a i taj podatak je metodološki upitan.

Još jedan metodološki problem istraživanja je i to što se ne radi distinkcija između radnika koji su zaposleni na puno radno vrijeme i samo dio radnog vremena. Problem duljine radnog vremena ruši i tezu o tome kako prosječni radnik u Amazonu zaradi tek 28.446 dolara godišnje dok je federalna granica za siromaštvo 24.600 dolara, u što su uključeni radnici na puno radno vrijeme kao i radnici na pola radnog vremena, vježbenici itd.

Plaća za manualne poslove u skladištu, koja imaju najmanje plaće jer se radi o poslovima najniže složenosti koje obavlja nekvalificirana radna snaga, kreće se od 14,50$-15,00$ po satu za puno radno vrijeme, 10.50$-11.75$ za nepuno radno vrijeme. Za usporedbu, minimalna satnica u Ohiju iznosi 8,30$. Stoga je jasno da radnici u Amazonu nisu eksploatirani do krajnjih granica jer su im početne plaće dosta veće od zakonskog minimalca, čak i kod zaposlenja na nepotpuno radno vrijeme, i to uzevši u obzir one koji rade manualne poslove. Softveraši u Amazonu primaju u prosjeku više od 100.000 dolara godišnje što je dvostruko više od američkog medijana.

Drugo istraživanje je došlo do rezultata da radnici u Amazonu imaju 15% nižu plaću nego u ostatku industrije. Ali radnici Amazona su ujedno i slabije kvalificirani jer Amazon koristi drugačiji način skladištenja koji se manje oslanja na tradicionalnu mehanizaciju i rukovanje njome (npr. viličari) pa su i njegovi radnici u skladištu manje kvalificirani.

Radnici u skladištima Amazona u New Jerseyu zarađuju u prosjeku 13,85 dolara po satu što je otprilike na razini američkog medijana.

Radnici u skladištima Amazona imaju 30 minuta pauze po smjeni i dvije pauze od 15 minuta, i to plaćeno, što je rijetkost u SAD-u i Europi. Većina država nema zakonsku obvezu da se vrijeme pauze broji kao radno vrijeme (Hrvatska i Slovenija su po tom pitanju iznimke u EU).

Navodi o lošim uvjetima rada dolaze od nekoliko novinara koji nisu ponudili nikakve dokaze za svoje tvrdnje, i od nekolicine bivših radnika, dok istodobno dobar dio radnika javno govori kako su radni uvjeti odlični. U svakom od tih slučajeva se radi o nepotvrđenim glasinama i rekla-kazala informacijama.

Nezaposlenost u SAD-u je trenutno na povijesno niskim razinama od 3,9 %, i teško se može tvrditi da je bilo tko "osuđen" na rad za bilo kojeg poslodavca, pa tako i Amazon. Odnos snaga je na strani radnika, jer trenutno gospodarstvu SAD-a kronično nedostaje radne snage i praktički su zaposleni svi koji žele. U tom smislu je teško vjerovati da su radni uvjeti u Amazonu stvarno toliko loši jer u protivnome nitko ne bi radio u njihovim skladištima kada vrlo lako može naći alternativno radno mjesto.

Zdravo gospodarstvo i slobodno tržište koje dovodi do obilja poslova su najbolja garancija radničkih prava jer upravo u takvi uvjetima nestane nezaposlenost, a rad postaje najoskudniji resurs. Radnici tada mogu pregovarati za bolje uvjete rada, a ne prihvatiti sve što im se nudi.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: