Novosti i Lider šire dezinformacije o uvjetima rada u Amazonu

25.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Novosti i Lider šire dezinformacije o uvjetima rada u Amazonu

Mediji u Hrvatskoj vole prenositi vijesti iz svijeta na površan način. Iako nas godinama novinari uvjeravaju da su privatni mediji ti koji prenose neobjektivne vijesti i formuliraju činjenice da služe njihovom specifičnom dijelu čitalačke publike, a sve u svrhu da bi bombastičnim naslovima podigli čitanost, izgleda da ipak mediji financirani iz državnog proračuna prednjače u tome.

U tome prednjače Novosti, navodno glasilo srpske nacionalne manjine koje ustvari koristi srpsku nacionalnu manjinu kao živi štit koji im omogućuje da šire ljevičarsku ideologiju bez mogućnosti da ih se kritizira.

Popis svih laži, poluistina i neobjektivnih tekstova koji su proizašli iz Novosti je poduži. Jedan od tih tekstova je onaj pod naslovom "Hegemon Amazon", u kojem iznosi birane negativne vijesti iz svjetskih medija, ne obazirući se na drugu stranu priče, a dobar dio teksta je čista laž. Dezinformacije iz Novosti prenio je i Lider.

Novosti u uvodu tvrde kako četvrtina radnika Amazona "preživljava zahvaljujući državnim doznakama za hranu", što je potpuna neistina. Prvo nije jasno na koju se državu to odnosi, jer Amazon zapošljava pola milijuna radnika diljem svijeta, a samo u SAD-u 125.000 ljudi, što kasnije i same Novosti navode. Postoji samo jedna studija o tome koliko radnika u Amazonu dobiva bonove za hranu od države i obuhvaća samo saveznu državu Ohio u SAD-u, koja navodi da 11.8% radnika Amazona prima bonove za hranu.

Ne radi se o egzaktnim podacima nego o procjeni na temelju broja kućanstava u Ohiju koja primaju bonove za hranu, a da istodobno netko u kućanstvu radi u Amazonu i zatim su podijelili taj broj s 2.02, što je prosječni broj ljudi u kućanstvu koje prima bonove za hranu u Ohiju. Metodološka mana izračuna je u tome što dohodak nije jedini kriterij za dobivanje bonova za hranu i na to još utječe pitanje je li neki član kućanstva u starijoj životnoj dobi ili ima invaliditet. Uglavnom, jedini podatak koji se bavi pitanjem udjela radnika Amazona koji primaju bonove za hranu navodi puno manji postotak od Novosti (10,8 % vs. 25%), a i taj podatak je metodološki upitan.

Još jedan metodološki problem istraživanja je i to što se ne radi distinkcija između radnika koji su zaposleni na puno radno vrijeme i samo dio radnog vremena. Problem duljine radnog vremena ruši i tezu o tome kako prosječni radnik u Amazonu zaradi tek 28.446 dolara godišnje dok je federalna granica za siromaštvo 24.600 dolara, u što su uključeni radnici na puno radno vrijeme kao i radnici na pola radnog vremena, vježbenici itd.

Plaća za manualne poslove u skladištu, koja imaju najmanje plaće jer se radi o poslovima najniže složenosti koje obavlja nekvalificirana radna snaga, kreće se od 14,50$-15,00$ po satu za puno radno vrijeme, 10.50$-11.75$ za nepuno radno vrijeme. Za usporedbu, minimalna satnica u Ohiju iznosi 8,30$. Stoga je jasno da radnici u Amazonu nisu eksploatirani do krajnjih granica jer su im početne plaće dosta veće od zakonskog minimalca, čak i kod zaposlenja na nepotpuno radno vrijeme, i to uzevši u obzir one koji rade manualne poslove. Softveraši u Amazonu primaju u prosjeku više od 100.000 dolara godišnje što je dvostruko više od američkog medijana.

Drugo istraživanje je došlo do rezultata da radnici u Amazonu imaju 15% nižu plaću nego u ostatku industrije. Ali radnici Amazona su ujedno i slabije kvalificirani jer Amazon koristi drugačiji način skladištenja koji se manje oslanja na tradicionalnu mehanizaciju i rukovanje njome (npr. viličari) pa su i njegovi radnici u skladištu manje kvalificirani.

Radnici u skladištima Amazona u New Jerseyu zarađuju u prosjeku 13,85 dolara po satu što je otprilike na razini američkog medijana.

Radnici u skladištima Amazona imaju 30 minuta pauze po smjeni i dvije pauze od 15 minuta, i to plaćeno, što je rijetkost u SAD-u i Europi. Većina država nema zakonsku obvezu da se vrijeme pauze broji kao radno vrijeme (Hrvatska i Slovenija su po tom pitanju iznimke u EU).

Navodi o lošim uvjetima rada dolaze od nekoliko novinara koji nisu ponudili nikakve dokaze za svoje tvrdnje, i od nekolicine bivših radnika, dok istodobno dobar dio radnika javno govori kako su radni uvjeti odlični. U svakom od tih slučajeva se radi o nepotvrđenim glasinama i rekla-kazala informacijama.

Nezaposlenost u SAD-u je trenutno na povijesno niskim razinama od 3,9 %, i teško se može tvrditi da je bilo tko "osuđen" na rad za bilo kojeg poslodavca, pa tako i Amazon. Odnos snaga je na strani radnika, jer trenutno gospodarstvu SAD-a kronično nedostaje radne snage i praktički su zaposleni svi koji žele. U tom smislu je teško vjerovati da su radni uvjeti u Amazonu stvarno toliko loši jer u protivnome nitko ne bi radio u njihovim skladištima kada vrlo lako može naći alternativno radno mjesto.

Zdravo gospodarstvo i slobodno tržište koje dovodi do obilja poslova su najbolja garancija radničkih prava jer upravo u takvi uvjetima nestane nezaposlenost, a rad postaje najoskudniji resurs. Radnici tada mogu pregovarati za bolje uvjete rada, a ne prihvatiti sve što im se nudi.

 


Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: