Novosti i Lider šire dezinformacije o uvjetima rada u Amazonu

25.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Novosti i Lider šire dezinformacije o uvjetima rada u Amazonu

Mediji u Hrvatskoj vole prenositi vijesti iz svijeta na površan način. Iako nas godinama novinari uvjeravaju da su privatni mediji ti koji prenose neobjektivne vijesti i formuliraju činjenice da služe njihovom specifičnom dijelu čitalačke publike, a sve u svrhu da bi bombastičnim naslovima podigli čitanost, izgleda da ipak mediji financirani iz državnog proračuna prednjače u tome.

U tome prednjače Novosti, navodno glasilo srpske nacionalne manjine koje ustvari koristi srpsku nacionalnu manjinu kao živi štit koji im omogućuje da šire ljevičarsku ideologiju bez mogućnosti da ih se kritizira.

Popis svih laži, poluistina i neobjektivnih tekstova koji su proizašli iz Novosti je poduži. Jedan od tih tekstova je onaj pod naslovom "Hegemon Amazon", u kojem iznosi birane negativne vijesti iz svjetskih medija, ne obazirući se na drugu stranu priče, a dobar dio teksta je čista laž. Dezinformacije iz Novosti prenio je i Lider.

Novosti u uvodu tvrde kako četvrtina radnika Amazona "preživljava zahvaljujući državnim doznakama za hranu", što je potpuna neistina. Prvo nije jasno na koju se državu to odnosi, jer Amazon zapošljava pola milijuna radnika diljem svijeta, a samo u SAD-u 125.000 ljudi, što kasnije i same Novosti navode. Postoji samo jedna studija o tome koliko radnika u Amazonu dobiva bonove za hranu od države i obuhvaća samo saveznu državu Ohio u SAD-u, koja navodi da 11.8% radnika Amazona prima bonove za hranu.

Ne radi se o egzaktnim podacima nego o procjeni na temelju broja kućanstava u Ohiju koja primaju bonove za hranu, a da istodobno netko u kućanstvu radi u Amazonu i zatim su podijelili taj broj s 2.02, što je prosječni broj ljudi u kućanstvu koje prima bonove za hranu u Ohiju. Metodološka mana izračuna je u tome što dohodak nije jedini kriterij za dobivanje bonova za hranu i na to još utječe pitanje je li neki član kućanstva u starijoj životnoj dobi ili ima invaliditet. Uglavnom, jedini podatak koji se bavi pitanjem udjela radnika Amazona koji primaju bonove za hranu navodi puno manji postotak od Novosti (10,8 % vs. 25%), a i taj podatak je metodološki upitan.

Još jedan metodološki problem istraživanja je i to što se ne radi distinkcija između radnika koji su zaposleni na puno radno vrijeme i samo dio radnog vremena. Problem duljine radnog vremena ruši i tezu o tome kako prosječni radnik u Amazonu zaradi tek 28.446 dolara godišnje dok je federalna granica za siromaštvo 24.600 dolara, u što su uključeni radnici na puno radno vrijeme kao i radnici na pola radnog vremena, vježbenici itd.

Plaća za manualne poslove u skladištu, koja imaju najmanje plaće jer se radi o poslovima najniže složenosti koje obavlja nekvalificirana radna snaga, kreće se od 14,50$-15,00$ po satu za puno radno vrijeme, 10.50$-11.75$ za nepuno radno vrijeme. Za usporedbu, minimalna satnica u Ohiju iznosi 8,30$. Stoga je jasno da radnici u Amazonu nisu eksploatirani do krajnjih granica jer su im početne plaće dosta veće od zakonskog minimalca, čak i kod zaposlenja na nepotpuno radno vrijeme, i to uzevši u obzir one koji rade manualne poslove. Softveraši u Amazonu primaju u prosjeku više od 100.000 dolara godišnje što je dvostruko više od američkog medijana.

Drugo istraživanje je došlo do rezultata da radnici u Amazonu imaju 15% nižu plaću nego u ostatku industrije. Ali radnici Amazona su ujedno i slabije kvalificirani jer Amazon koristi drugačiji način skladištenja koji se manje oslanja na tradicionalnu mehanizaciju i rukovanje njome (npr. viličari) pa su i njegovi radnici u skladištu manje kvalificirani.

Radnici u skladištima Amazona u New Jerseyu zarađuju u prosjeku 13,85 dolara po satu što je otprilike na razini američkog medijana.

Radnici u skladištima Amazona imaju 30 minuta pauze po smjeni i dvije pauze od 15 minuta, i to plaćeno, što je rijetkost u SAD-u i Europi. Većina država nema zakonsku obvezu da se vrijeme pauze broji kao radno vrijeme (Hrvatska i Slovenija su po tom pitanju iznimke u EU).

Navodi o lošim uvjetima rada dolaze od nekoliko novinara koji nisu ponudili nikakve dokaze za svoje tvrdnje, i od nekolicine bivših radnika, dok istodobno dobar dio radnika javno govori kako su radni uvjeti odlični. U svakom od tih slučajeva se radi o nepotvrđenim glasinama i rekla-kazala informacijama.

Nezaposlenost u SAD-u je trenutno na povijesno niskim razinama od 3,9 %, i teško se može tvrditi da je bilo tko "osuđen" na rad za bilo kojeg poslodavca, pa tako i Amazon. Odnos snaga je na strani radnika, jer trenutno gospodarstvu SAD-a kronično nedostaje radne snage i praktički su zaposleni svi koji žele. U tom smislu je teško vjerovati da su radni uvjeti u Amazonu stvarno toliko loši jer u protivnome nitko ne bi radio u njihovim skladištima kada vrlo lako može naći alternativno radno mjesto.

Zdravo gospodarstvo i slobodno tržište koje dovodi do obilja poslova su najbolja garancija radničkih prava jer upravo u takvi uvjetima nestane nezaposlenost, a rad postaje najoskudniji resurs. Radnici tada mogu pregovarati za bolje uvjete rada, a ne prihvatiti sve što im se nudi.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: