Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe

24.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Način na koji je pojedina država odgovorila na ekonomsku krizu 2008. odredio je nove odnose među nacionalnim ekonomijama.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Ključni trenutak kad je Hrvatska počela zaostajati za ostatkom Nove Europe

Način na koji je pojedina država odgovorila na ekonomsku krizu 2008. odredio je nove odnose među nacionalnim ekonomijama.
PIŠE Branimir Perković

Prošlo je 10 godina od početka svjetske financijske krize 2008. (iako je stvarni početak u ljeto 2007. i kriza tržišta nekretnina, ali se tek 2008. godine vide veća prelijevanja s financijskih tržišta na ostatak gospodarstva), a svijet još osjeća njene odjeke. Način na koji su pojedine države odgovorile na krizu je dugoročno promijenio makroekonomske trendove i "odnose snaga" među nacionalnim ekonomijama.

Gospodarske krize djeluju kao šumski požari, uništavaju staro i trulo da bi se stvorio prostor za novo i rastuće. Baš kao što su požari sastavni dio prirodnog ciklusa pomlađivanja i čišćenja šuma koji se pojavljuju ciklično i u uvjetima kada se nakupi previše "mrtvog drva" na šumskom tlu, tako su i gospodarske krize sastavni dio prirode makroekonomskih kretanja te ciklično "čiste" tržišta od neefikasnih subjekata da bi se stvorio prostor za novo i bolje. Ekonomisti taj proces zovu "kreativna destrukcija".

Ali gospodarske krize ne djeluju samo na mikro razini nego i na makro razini, odjeljujući uspješne države od neuspješnih. Iako dugoročni trendovi rasta ekonomija izgledaju stabilno ako ih se gleda u dovoljno širokom vremenskom periodu, ipak se dubinskim promatranjem može uočiti da ključnu ulogu imaju točke u kojima se trend naglo mijenja jer iako se trend ubrzo vraća na prijašnju razinu, ipak je prijašnji trend promijenjen i kasniji ravnotežni rast nije nikada isti koliki bi bio da se određeni kratkoročni poremećaj nije dogodio.

Kriza iz 2008. je upravo bila taj kratkoročni poremećaj koji je promijenio rastući trend svih gospodarstava te je definiran novi dugoročni trend. Brzina oporavka u tom trenutku kratkoročnog šoka je razdijelila države koje su bolje reagirale na šok i vratile se na dugoročni rastući trend od onih koje su loše reagirale pa je povratak na rastući trend bio sporiji. Time je nastala divergencija u gospodarskom rastu između zemalja s obzirom na kvalitetu reagiranja na krizu.

Hrvatska je prije krize ostvarivala nešto slabiji rast BDP-a od ostalih zemalja tzv. "Nove Europe", ali ipak ne toliko drastično da se ne može reći kako ih je pratila u stopu. Prihvaćajući teritorijalnu podjelu prema NUTS 2 regijama, što je podjela koju je uvela EU za bolje statističko praćenje i dodjelu sredstava, Hrvatska je 2008. sa svoje dvije regije ipak bila bliže prosjeku regionalnog BDP-a na razini cijele EU od većine NUTS 2 regija Nove Europe. Kontinentalna Hrvatska sa 64% regionalnog prosjeka EU i jadranska Hrvatska sa 61% su zaostajale za manjim brojem NUTS2 regija u Novoj Europi, primarno u Češkoj. Ukupni prosjek hrvatskih regija je tako nadilazio prosjeke šest država: Latvije, Litve, Poljske, Bugarske, Rumunjske i Mađarske.

Slika 1. Regionalni BDP (standard kupovne moći po stanovniku u % od EU28 prosjeka) po NUTS 2 regijama, 2008. g.

Izvor: Eurostat

Ali dogodila se kriza, kratkoročni poremećaj na koji je trebalo brzo reagirati i nadvladati ga. Političari u Hrvatskoj nisu bili dovoljno hrabri ni mudri da naprave prekid s dotadašnjim praksama umjetnog napumpavanja gospodarskog rasta, koji je čak i prije bio slabiji nego u ostatku Nove Europe te se svim silama bore da zadrže stari destruktivni sustav na životu. Istu politiku su provodile i HDZ-ove i SDP-ove vlade te su tako odužile krizu na 6 godina, puno duže nego što je trajala u ostatku Nove Europe i svijeta. To je bila točka u kojoj je Hrvatska izgubila korak s ostatkom Nove Europe i počela gospodarski stagnirati, što je s obzirom na to da su ostali puno brže izašli iz krize i gospodarski napredovali značilo da je Hrvatska počela gospodarski nazadovati i zaostajati.

Podaci o regionalnom BDP-u prema standardu kupovne moći po stanovniku izraženim kao % od EU prosjeka za 2016. to i pokazuju. Kontinentalna Hrvatska i Jadranska Hrvatska su se obje udaljile od prosjeka EU. Kontinentalna Hrvatska je sa 64% prosjeka pala na 61%, a Jadranska Hrvatska sa 61% na 57%. Prosjek hrvatskih NUTS2 regija je pao sa 63% na 59%, što znači da su hrvatske regije 2008. godine imale 63% prosječnog regionalnog BDP-a EU a 2016. 59%, tj. Hrvatska je zaostala 4% za ostatkom EU.

Sve ostale države Nove Europe su se približile prosjeku regionalnog BDP-a EU, neke drastično kao što su Litva i Poljska koje su se približile za 10 postotnih bodova prosjeku. Hrvatske NUTS2 regije su se zbrojeno jedine udaljile od prosjeka EU, sve ostale zemlje su se približile.

Slika 2. Regionalni BDP (Standard kupovne moći po stanovniku u % od EU28 prosjeka) po NUTS 2 regijama, 2016. g.

Izvor: Eurostat



Proročanski djeluju riječi Ante Markovića: "Zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Europe".

Pokušali smo ih platiti zaduživanjem i podizanjem javnog duga s 39% na više od 80% BDP-a. Pokušali smo ih platiti prebacivanjem problema budućim generacijama. Pokušali smo ih platiti izbjegavanjem odgovornosti i bolnih ali nužnih promjena.

Ali ipak se ne može vječno bježati od ekonomske stvarnosti. Dugove jednom treba vratiti, buduće generacije mogu odseliti, a odgovornost se ne može izbjegavati vječno.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: