O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve

9.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3


IZVOR: HERITAGE

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!

O čemu ovisi bogatstvo nacije? Ovaj grafikon govori sve


IZVOR: HERITAGE

Jedno je pitanje već generacijama bunilo političare, filozofe i filantrope: zašto su neke zemlje bogate, a druge siromašne?

Neki kažu da je stvar sreće - povoljna geografija ili prisutnost nekog prirodnog resursa. Drugi kažu da je to zato što bogate zemlje ne daju siromašnima dovoljno financijske pomoći. Treći, pak, inzistiraju na tome da bogate zemlje zadržavaju siromašne i iskorištavaju ih. Ono što trebamo nisu, međutim, teorije, nego činjenice. Što pokazuju dokazi?

Više od desetljeća Zaklada Heritage i The Wall Street Journal pažljivo su ispitivali dokaze. Svake godine, za Indeks ekonomske slobode, obrađuju podatke o svemu od inflacije do uvoza, od tarifnih trošarina do trgovine - i to za svaku zemlju. I jedna velika slika o siromaštvu i bogatstvu dosljedno se može vidjeti iz godine u godinu: bogatstvo i ekonomska sloboda idu ruku pod ruku, piše Rebecca Hagelin, potpredsjednica zaklade Heritage.

Iako u zemljama koje su tek nedavno provele deregulaciju gospodarstva (npr. Novi Zeland i Irska) treba proći neko vrijeme da se promjene vide i na BDP-u, ovaj grafikon odlično pokazuje kako je razina ekonomske slobode usko povezana s visinom BDP-a po glavi stanovnika. Imajte na umu, da Venezuela nema najviše izvora nafte na svijetu, bila bi još niže. Da Singapur ima i vlastite prirodne resurse, bio bi toliko visoko da ne bi stao na ovu sliku.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Povoljna geografija? Recite to stanovništvu Azije, gdje se neke od najbogatijih zemalja svijeta nalaze iznimno blizu nekih od najsiromašnijih. Ovdje ćete pronaći Hong Kong, vodeću državu po indeksu ekonomskih sloboda - mjesto s gospodarstvom od 212 milijardi dolara i prihodom po glavi stanovnika od 30.822 dolara. Ali ćete također naći siromašnu Sjevernu Koreju koja je redovito posljednja na tom istom indeksu. Pronaći ćete bogati Singapur (drugi po ekonomskim slobodama) i siromašni Bangladeš. I tako dalje.

Azija nije jedina regija u kojoj postoje takve razlike. Neke zemlje u Južnoj Americi pate od strašnog siromaštva; Venezuela, unatoč ogromnim rezervama nafte, u prilično je lošem stanju, s visokom nezaposlenošću i ogromnim egzistencijalnim problemima prosječnih stanovnika. Ali jeste li znali da je prosječni dohodak nekoliko desetaka puta veći u obližnjem Čileu, velikom uvozniku nafte? Zašto? Zato što je Čile jedna od ekonomski najslobodnijih država na svijetu. Među prvih 20 na ukupnom popisu Indeksa, pobijedio je mnoge europske zemlje.

Popis bi se mogao nastaviti, ali trend bi trebao biti jasan: siromaštvo i bogatstvo ne ovise o šansu ili sreći. Ono što uistinu čini razliku je politika. Točnije: Kolike ekonomske slobode ljudi uživaju? Tijekom vremena, indeks pokazuje, što ekonomski slobodniji ljudi jesu, to više bogatstva generiraju.

U Sjedinjenim Američkim Državama, iako su pale na 17. mjesto po Indeksu, ljudi još uvijek uživaju mnoge ekonomske slobode. No, koliko često razmotrimo razliku koju čine u našem životu? Recimo da želite pokrenuti posao. Naravno, žalimo se na papirologiju, ali ona u SAD-u traje samo pet dana. Usporedite to sa svjetskim prosjekom od 48 dana. Pakao, usporedite ga s Venezuelom, gdje bi trebalo oko 141 dana - više od četiri mjeseca! I kada jednom odete na posao, naša vlada ostavlja vas u velikoj mjeri slobodnima da to radite kako vam to odgovara. Ne u Venezueli, gdje komplicirani i nedosljedni propisi čine poslovanje vrlo teškim.

Uzmimo još jedan primjer. Primjerice, u Sjedinjenim Državama možemo slobodno trgovati s većinom drugih zemalja. Uživamo u dinamičnim financijskim tržištima, niska je inflacija i otvoreni smo za inozemna ulaganja. Jednostavno je sve to uzimati zdravo za gotovo, ali ono što nas, ekonomski, od mnogih drugih naroda stvarno razdvaja nije talent ili mudrost, nego sloboda. Da su američka tržišta, trgovina i investicijska klima bili suženi kao u Bangladešu, bismo li imali gospodarstvo vrijedno 11,7 trilijuna dolara? Nema šanse.

Drugi čimbenici, oni kojih se i ne sjetimo, snažno utječu na našu "potragu za srećom". Uzmimo pravo na privatno vlasništvo. Da, ono je sastavni dio ekonomske slobode i vitalno je važno. Ako poduzetnik nije znao da će naš pravni sustav pravedno, nepristrano i dosljedno braniti njegovu imovinu, kako bi mogao proširiti svoje poslovanje i djelovati što učinkovitije? Bez vlasničkih prava, on i tisuće poput njega nisu se mogli usredotočiti na vođenje profitabilnog posla. Možete zamisliti kako bi to naškodilo našem gospodarstvu.

Srećom, nijedna zemlja nije čvrsto vezana za određenu razinu ekonomske slobode. Vlade mogu napraviti promjene - i, zauzvrat, učiniti golema poboljšanja. Urednik Indeksa ekonomskih sloboda Tim Kane, na primjer, nedavno je rekao kako je uvođenje vlasničkih prava na ribarsku industriju na Novom Zelandu ohrabrilo tamošnje očuvanje oceana - što, napominje, pomaže i okolišu i industriji.

Ukratko, sloboda nije bezvrijedna. Indeks pokazuje da vlade koje odbacuju represivnu praksu, otvaraju svoja gospodarstva i oslobađaju poduzetnički duh svog naroda, pomažu svome gospodarstvu da bolje prosperira. One oslobađaju jednu od najvažnijih obostrano korisnih snaga na zemlji - i omogućuju ljudima ne samo da povećaju svoje materijalno bogatstvo, već da žive svoje živote u miru i dostojanstvu.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza odgovora onih koji su bili voljni da odgovore na pitanja Liberala

[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?

Ljudska prava

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Kako je jedan vrsni pisac zaradio hrpu uvreda i prijetnji samo zbog jedne alegorije

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prvo im je smetao uvoz, a sad im smeta i izvoz. Jesu li oni uopće svjesni koliko je međunarodna trgovina bitna za svako gospodarstvo, pa tako i hrvatsko?

Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stariji od 65 godina šire čak 7 puta više lažnih vijesti nego mladi. Ništa ne korelira sa širenjem dezinformacija tako dobro kao dob.

Istraživanje otkrilo: Što ste stariji, veće su šanse da ćete pasti na lažne vijesti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokazalo se da Beljak ne zna ni što se proizvodi i izvozi iz njegovog grada, a on je gradonačelnik.

Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kandidat Mosta za EU parlament Ivan Prskalo tvrdi jedno, a njegova kolegica s liste Ines Strenja sasvim drugo.

[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: