Od svjetskog dna do prosperiteta: Proveli reforme, prepolovili siromaštvo i udvostručili BDP

30.8.2017.


IZVOR: VISUALPOLITIK

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Od svjetskog dna do prosperiteta: Proveli reforme, prepolovili siromaštvo i udvostručili BDP


IZVOR: VISUALPOLITIK

Peru je odličan primjer kako ekonomske i političke reforme mogu brzo uroditi plodom. Tijekom zadnjih 10 godina Peru je ostvario drugi najveći rast BDP-a u Latinskoj Americi. Tijekom istog perioda njegov BDP se udvostručio. Investicije su porasle s 13% na 20% BDP-a, a stopa siromaštva je od 2000. pala s čak 50% na današnjih 22% (što je na hrvatskoj razini). Peru je tako ostvario najveće smanjenje siromaštva u Latinskoj Americi tijekom zadnjih 13 godina.

Peru je među najmanje zaduženim zemljama ne samo u Latinskoj Americi, nego i u čitavom svijetu. Sjajan primjer kako se može puno učiniti rezanjem troškova u javnoj upravi i odgovornim trošenjem proračunskog novca. Državni dug je od 2000. godine, zahvaljujući prethodnim vladama smanjen s 50 na 20 posto. U isto vrijeme Peru se okrenuo protržišnoj ekonomiji za razliku od Venezuele koja je izabrala socijalizam.

Tijekom 1970-ih i 1980-ih Peru je bio u vrlo sličnoj situaciji kao današnja Venezuela. Prvo je peruanska je vlada pokušala ostvariti umjetni rast ekonomije kroz državne investicije i nacionalizaciju velike industrije. Ograničili su uvoz kako bi zaštitili svoje proizvođače i prvenstveno državne investicije, a da bi mogli investirati država se zaduživala. Godine 1983. država je proglasila bankrot i vlada se raspala. Kad je Alan Garcia preuzeo vlast 1985. godine, država je već bila u ekonomskom i moralnom rasulu.

Garcia je donio odluke koje su još više gušile domaće gospodarstvo podigavši poreze na 66% i ograničivši plaće u realnom sektoru. Budući da je stopa siromaštva rapidno rasla jer posla jednostavno nije bilo, država se poslužila Pernarovim idejama i pokušala pomoći tiskanjem novca što je, naravno, samo pogoršalo situaciju i dovelo do nove hiperinflacije. Bujao je i terorizam, narko skupine koje su imale svoju paralelnu uličnu vladu. Do 1990. godine BDP je pao za 43 posto. BDP po glavi stanovnika je bio na razini iz 1960-ih, a godišnja stopa inflacije je iznosila oko 1.500 posto. U tom je trenutku Svjetska banka obilježila Peru kao jednu od najsiromašnijih zemalja u svijetu.

Što bi Venezuela danas trebala napraviti da riješi probleme? Isto što je napravio Peru da se izvuče iz istih problema 1990-ih.

Odlaskom Garcije s vlasti 1990. započele su se provoditi reforme. Prvo su morali vratiti monetarnu stabilnost, i to na način da su promijenili valutu, a u međuvremenu su dozvolili "dolarizaciju", odnosno američki dolar se neko vrijeme koristio kao službena valuta dok se nova peruanska valuta nije stabilizirala. Zatim su mijenjali cijeli porezni sustav ukinuvši čak 64 nameta. Zatim je na red došao mirovinski sustav, koji je liberaliziran kako bi opstao. Sve su reforme napravljene po uzoru na susjedni Čile. Uslijedila je privatizacija javnih dobara i potraga za investitorima. Telekomunikacije, električna energija i državna zrakoplovna kompanija - sve je privatizirano. Država se potpuno okrenula tržišnoj ekonomiji i otvorila prema svijetu ukinuvši ograničenja na uvoz.

U isto vrijeme država je potpisala brojne ugovore o slobodnoj trgovini s europskim i azijskim državama te SAD-om.

Godine 2002. Peru je krenuo s velikom decentralizacijom moći. Kao rezultat decentralizacije, većina današnjih investicija u infrastrukturi događa se na razini općina i gradova koji imaju vlastita sredstva i ne ovise o vlasti u Limi. No, vjerojatno najvažniji segment peruanskih reformi bilo je njihovo zalaganje za stabilnost budžeta što se postiže odgovornim trošenjem. Donijet je novi zakon o fiskalnoj transparentnosti koji također ograničava trošenje vladi i lokalnoj samoupravi te zabranjuje vlastima da troše više nego što zarađuju. Nakon toga, Peru bilježi svake godine višak u proračunu i do 7%.

No, nije sve sjajno! Ironično, sve ove velike reforme provele su se tijekom vladavine Alberta Fujimorija koji je zapravo bio, kasnije se pokazalo, svjetski kriminalac. Osuđen je na 25 godina zbog zločina nad čovječnosti zbog njegove uloge u ubijanju i kidnapiranju koje je činila banda Colina. Čak i nakon osude, dvije trećine Peruanaca je u anketama i dalje opravdavalo njega kao pozitivnu ličnost zbog ekonomskih reformi koje su podigle cijelo društvo na noge.

Nakon njega korupcija i autoritarni režimi su se nastavili te su kočili razvoj zemlje. Prošle godine su Peruanci za predsjednika izabrali kandidata desnog centra i umjerenog liberala Pedra Pabla Kuczynskog, koji je obećao zemlju voditi dalje u protržišnim reformama. Kuczynski je prije toga radio u Svjetskoj banci i zbog toga su ga protivnici prozivali da je "neoliberal". Danas peruanski glavni grad Lima ima veći BDP nego cijela susjedna Bolivija, a stručnjaci predviđaju da bi Peru mogao u doglednoj budućnosti prestići Čile i postati najveća ekonomska sila Latinske Amerike.



Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: