Odakle vam pravo, drugovi?

4.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Odakle vam pravo, drugovi?

Kada je hrvatsko gospodarstvu zapalo u krizu, vlasti su trebale pronaći načine da smanje državne troškove jer su pali prihodi proračuna. Podignut je PDV i tzv. „Krizni porez“, ali to nije bilo dovoljno. Kolektivnim ugovorom je radnicima u javnom sektoru bilo zagarantirano da će im plaća rastu nekoliko postotaka svake godine, što je bilo neodrživo u vrijeme gospodarske krize. Stoga je Vlada dogovorila sa sindikatima da će im se plaća zamrznuti dok traje kriza, jer bi u protivnom državne financije doživjele potpuni kolaps.

Hrvatska je izašla iz krize i više ne postoji razlog da plaće u javnom sektoru ne rastu. Na stranu to što je javni sektor ogromni uteg hrvatskog gospodarstva i društva i kao jedan od simptoma destruktivnog političkog sustava samo uteg oko vrata koji sprječava razvitak države, ali uvjeti da zamrzavanje plaća su prestali te one mogu rasti.

Međutim, sindikati javnih službi uoči pregovora o novom kolektivnom ugovoru traže povećanje plaća od 15,2 posto za 180.000 zaposlenih, tj. da se plaće povećaju kao da gospodarska krize nije ni postojala, kao da javni dug nije narastao s 39,6% 2008. godine na 84,2% BDP-a 2016. godine, kao da velik broj ljudi u privatnom sektoru nije izgubio posao dok je zapošljavanje u javnom sektoru raslo.

Gospodin Vilim Ribić tako tvrdi da država očigledno ima višak novca i da to treba dati radnicima u javnom sektoru. Meni, kao obrazovanom ekonomistu, nije jasno po kojoj računici netko tko duguje 80% svega što proizvede u godinu dana može imati viška novca.

Istina je ustvari da je državni proračun u prvih šest mjeseci 2017. ostvario deficit u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, što je za 800 milijuna kuna bolji rezultat nego lani. Kada se dodaju i izvršenja izvanproračunskih korisnika te konsolidira lokalna samouprava, ostvaren je nezapamćen rezultat u proteklih 15-ak godina - opća država je u suficitu od 35 milijuna kuna. I zbog toga Ribić tvrdi da država ima višak novca, koji naravno treba sada potrošiti na horde politički zaposlenih u javnom sektoru. Ne samo da treba potrošiti višak novca, nego treba ući u novi minus državnog proračuna i novo zaduživanje jer višak nije dovoljan za pokriti 15,2% posto povećanja plaća svih zaposlenika.


Ali kada g. Ribić kaže da država očigledno ima viška novca, to je isto kao da kažete da osoba s 5.000 kn neto mjesečne plaće, koja duguje 48.000 kn, ima višak novca jer nije potrošila baš cijelu plaću jedan mjesec, nego joj je ostalo par kuna viška. To je logika Vilima Ribića, parazitska logika čovjeka koji vlada sindikalnim životom u RH.

Ribić je i ove godine izabran jednoglasnom podrškom od 49 glasova na sjednici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Radnici u javnom sektoru ionako imaju u prosjeku 20% veću plaću od radnika u privatnom sektoru,  na poslovima iste stručne spreme i složenosti. A državni proračun pune radnici u privatnom sektoru plaćajući velike porezne namete, privatne kompanije koje plaćaju skoro 600 poreza i parafiskalnih nameta. Kriza je pogodila radnike u privatnom sektoru koji su ostajali bez posla dok se istovremeno broj zaposlenih u javnom sektoru povećavao.

Imaju li oni sada moralno pravo tražiti 15,2% veću plaću ako tu krizu nisu osjetili na svojim leđima niti je Hrvatska iz krize izašla zbog njih, već usprkos njima? Radnici u privatnom sektoru su propatili najviše za vrijeme krize, i to zbog nesposobnosti države da sprovede reforme koje bi zemlju izvukle iz krize, a cijelo to vrijeme su radnici u javnom sektoru bili zaštićeni kao lički medvjed. Sada, kad je privatni sektor unatoč katastrofalnim ekonomskim politikama države i dodatnim bujanju javnog sektora izvukao državu iz krize i proračun iz minusa, sada bi sindikati sav taj trud htjeli sebi prigrabiti? Odakle im pravo?





VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: