Odakle vam pravo, drugovi?

4.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Odakle vam pravo, drugovi?

Kada je hrvatsko gospodarstvu zapalo u krizu, vlasti su trebale pronaći načine da smanje državne troškove jer su pali prihodi proračuna. Podignut je PDV i tzv. „Krizni porez“, ali to nije bilo dovoljno. Kolektivnim ugovorom je radnicima u javnom sektoru bilo zagarantirano da će im plaća rastu nekoliko postotaka svake godine, što je bilo neodrživo u vrijeme gospodarske krize. Stoga je Vlada dogovorila sa sindikatima da će im se plaća zamrznuti dok traje kriza, jer bi u protivnom državne financije doživjele potpuni kolaps.

Hrvatska je izašla iz krize i više ne postoji razlog da plaće u javnom sektoru ne rastu. Na stranu to što je javni sektor ogromni uteg hrvatskog gospodarstva i društva i kao jedan od simptoma destruktivnog političkog sustava samo uteg oko vrata koji sprječava razvitak države, ali uvjeti da zamrzavanje plaća su prestali te one mogu rasti.

Međutim, sindikati javnih službi uoči pregovora o novom kolektivnom ugovoru traže povećanje plaća od 15,2 posto za 180.000 zaposlenih, tj. da se plaće povećaju kao da gospodarska krize nije ni postojala, kao da javni dug nije narastao s 39,6% 2008. godine na 84,2% BDP-a 2016. godine, kao da velik broj ljudi u privatnom sektoru nije izgubio posao dok je zapošljavanje u javnom sektoru raslo.

Gospodin Vilim Ribić tako tvrdi da država očigledno ima višak novca i da to treba dati radnicima u javnom sektoru. Meni, kao obrazovanom ekonomistu, nije jasno po kojoj računici netko tko duguje 80% svega što proizvede u godinu dana može imati viška novca.

Istina je ustvari da je državni proračun u prvih šest mjeseci 2017. ostvario deficit u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, što je za 800 milijuna kuna bolji rezultat nego lani. Kada se dodaju i izvršenja izvanproračunskih korisnika te konsolidira lokalna samouprava, ostvaren je nezapamćen rezultat u proteklih 15-ak godina - opća država je u suficitu od 35 milijuna kuna. I zbog toga Ribić tvrdi da država ima višak novca, koji naravno treba sada potrošiti na horde politički zaposlenih u javnom sektoru. Ne samo da treba potrošiti višak novca, nego treba ući u novi minus državnog proračuna i novo zaduživanje jer višak nije dovoljan za pokriti 15,2% posto povećanja plaća svih zaposlenika.

Ali kada g. Ribić kaže da država očigledno ima viška novca, to je isto kao da kažete da osoba s 5.000 kn neto mjesečne plaće, koja duguje 48.000 kn, ima višak novca jer nije potrošila baš cijelu plaću jedan mjesec, nego joj je ostalo par kuna viška. To je logika Vilima Ribića, parazitska logika čovjeka koji vlada sindikalnim životom u RH.

Ribić je i ove godine izabran jednoglasnom podrškom od 49 glasova na sjednici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Radnici u javnom sektoru ionako imaju u prosjeku 20% veću plaću od radnika u privatnom sektoru,  na poslovima iste stručne spreme i složenosti. A državni proračun pune radnici u privatnom sektoru plaćajući velike porezne namete, privatne kompanije koje plaćaju skoro 600 poreza i parafiskalnih nameta. Kriza je pogodila radnike u privatnom sektoru koji su ostajali bez posla dok se istovremeno broj zaposlenih u javnom sektoru povećavao.

Imaju li oni sada moralno pravo tražiti 15,2% veću plaću ako tu krizu nisu osjetili na svojim leđima niti je Hrvatska iz krize izašla zbog njih, već usprkos njima? Radnici u privatnom sektoru su propatili najviše za vrijeme krize, i to zbog nesposobnosti države da sprovede reforme koje bi zemlju izvukle iz krize, a cijelo to vrijeme su radnici u javnom sektoru bili zaštićeni kao lički medvjed. Sada, kad je privatni sektor unatoč katastrofalnim ekonomskim politikama države i dodatnim bujanju javnog sektora izvukao državu iz krize i proračun iz minusa, sada bi sindikati sav taj trud htjeli sebi prigrabiti? Odakle im pravo?

Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: