Odgovor na argumente za uvođenje poreza na nekretnine

5.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Odgovor na argumente za uvođenje poreza na nekretnine

Jedan od glavnih argumenata zagovornika poreza na nekretnine jest da taj porez postoji u većini država članica Europske unije. Međutim, sve instrumente ekonomske politike treba gledati u relativnom odnosu, tj. jako je štetno očekivati da će kopiranje jednih politika iz jedne države u drugu u oba slučaja imati iste efekte.

Isto je i s porezom na nekretnine. Očekivati da će kopiranje tog poreza iz država kao što su Njemačka, Velika Bitanija, Irska, Švedska, Italija itd. imati isti opseg, značaj i socioekonomski efekt u Hrvatskoj je samozavaravanje. Jesu li oni koji savjetuju Hrvatskoj uvođenje poreza na nekretnine svjesni razlika u vlasništvu, dohotku, ukupnom poreznom opterećenju i svih specifičnosti Hrvatske da bi mogli donositi racionalne odluke i preporuke?

Porez na nekretnine je destruktivan među ostalim i zato što smanjuje štednju, a povećava potrošnju. Naime, ako se oporezuju nekretnine, tada će bogatiji manje štedjeti, a više će trošiti na tekuću potrošnju. U tom smislu porez na nekretnine može imati negativan utjecaj na štednju i rast gospodarstva. Hrvati ipak nisu poznati kao štedljivi ljudi koji ne vole trošiti pa da bi ih sad trebalo poticati na veću potrošnju. Prevelika potrošnja, tj. život iznad mogućnosti, je standardni problem hrvatskog društva zbog kojeg se država zadužila 84,2 % BDP-a, a uvoditi politiku koja stvara socioekonomske uvjete za još života na dug, još potrošnje bez proizvodnje, nije zdravo.

Dalje, za efikasno provođenje poreza na nekretnine država mora posjedovati kvalitetne popise nekretnina, između ostalog zemljišne knjige u kojima su navedeni površina, smještaj i vlasnik nekretnine. S obzirom da su hrvatske zemljišne knjige u velikom dijelu zemlje u katastrofalnom stanju, a i pravno-vlasnički odnosi nisu dobro regulirani, prije razmišljanja o efikasnom uvođenju novog poreza na nekretnine treba prvo pripremiti teren.

Poseban problem predstavlja vrednovanje nekretnina. Nekretnine su heterogena kategorija – ne postoje dvije posve identične nekretnine. Njihova vrijednost uključuje niz čimbenika: blizinu prometnica i opskrbnih centara, postojanje kulturnih i rekreacijskih sadržaja, starost nekretnine, kvalitetu gradnje i opreme, položaj stana u zgradi, i slično. Vrijednost zemljišta ovisi pak o njegovoj kvaliteti i površini, kao i o kvaliteti okoliša. Procijenjena vrijednost nekretnine koja služi kao osnovica za oporezivanje morala bi što bolje odražavati njenu tržišnu vrijednost. Vrednovanje imovine dodatno komplicira inflacija pa je potrebno godišnje revalorizirati imovinu kako bi se održavala njezina realna vrijednost. Sve navedeno otvara veliki prostor i za korupciju i za običnu nesposobnost.

Također, činjenica je da su hrvatske nekretnine i zemljišta u nerazmjeru s dohotkom stanovništva. Želim reći da turizam iskrivljuje "stvarnu" vrijednost nekretnina i zemljišta po Hrvatskoj, podiže im cijenu te time automatski podiže porez koji bi se plaćao. Porez bi se plaćao iz dohotka, a dohodak je razmjerno premalen u odnosu na vrijednost nekretnina. Pogotovo ako uzmemo u obzir sva ostala porezna opterećenja - oporezivanje rada i potrošnje - ideja da se nas sav taj teret natovari i oporezivanje nekretnina je monstruozna.

Sljedeća slika prikazuje koliko su velike razlike među europskim zemljama po pitanju vlasništva nad nekretninama:


Klikni na sliku za uvećani pregled

Plave boje predstavljaju udio ljudi koji žive u iznajmljenoj, a žute udio ljudi koji živi u vlastitoj nekretnini (bilo pod hipotekom ili bez). Vidimo da se države kao Rumunjska i Hrvatska nalaze na samom vrhu po pitanju vlasništva nad nekretninama, a Njemačka, Nizozemska, Danska i sl. imaju puno manji udio nekretnina u vlasništvu, a i one nekretnine koje jesu u vlasništvu ljudi su većinom opterećene hipotekama.

Zdravorazumski se vidi da je distribucija vlasništva u Hrvatskoj puno drugačija nego u Njemačkoj te je sasvim sigurno da uvođenje iste politike po pitanju poreza na nekretnine ne može imati iste rezultate u obje države. Treba imati i na umu odnose u dohotcima, tj. postavlja se jednako pitanje je li prosječnom Hrvatu i prosječnom Nijemcu jednako lako plaćati dodatan porez. Kolike su razlike u primanjima? Mislim da je svima jasno da su razlike u primanjima prevelike da bi se predlagalo nešto po principu "imamo mi u EU pa bi trebali uvesti i vi". Hrvatska je jednostavno puno drugačija od ostalih država EU.

Uostalom, ideja EU nije postati jedna "naddržava" koja će određivati uniformirane zakone za sve države članice, već kao institucija koja će održavati prijateljske veze među državama te njegovati suradnju i trgovinu ukidanjem barijera koje su stvorile granice. Ali EU nikada ne bi smjela prerasti u nadnacionalnu tvorevinu koja će težiti da zamijeni nacionalne države i krade suverenitet postojećih država. Pitanje određivanja porezne politike ili čak sugeriranja kakva bi ona trebala biti definitivno spada u one sfere utjecaja koje nisu inicijalno zamišljene kao svrha nastanka EU.

EU jednostavno nema što sugerirati državama članicama kako voditi unutrašnju poreznu politiku, a time se EU iz jedna dobre ideje pretvara u glomazni birokratski aparat koji ima veliki demokratski deficit jer se većina službenika ne bira demokratski, a odlučuje o sudbini svih građana država EU koji većinom i ne znaju tko im kroji sudbinu.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: