ČITATELJI OCIJENILI
3

Odgovori na 5 najčešćih argumenata protiv imigranata

PIŠE Mario Nakić
24.9.2016.

Odgovori na 5 najčešćih argumenata protiv imigranata


PIŠE Mario Nakić

Pravo na slobodu kretanja je jedno od osnovnih ljudskih prava, zagarantirano je Ustavom RH kao i ustavom bilo koje druge civilizirane države. Migracije su u povijesti čovječanstva odigrale značajnu ulogu da bismo danas imali zapadnu civilizaciju i kulturu koje smo i mi dio. Ljudi se sele iz raznih razloga. Neki se sele zbog poslovne prilike, neki zbog ljubavi, a neki jednostavno zbog promjene okruženja koja svakome u nekom periodu života dobro dođe. Međutim, razlozi za velike, masovne migracije stanovništva najčešće nisu pozitivni - to su oni kad su ljudi primorani, ne zbog vlastite želje, već zbog potrebe i opstanka - napustiti svoje domove i seliti u nepoznato.

U prvom redu, to su oni što odlaze trbuhom za kruhom iz siromašnih zemalja, mahom onih gdje država ne dozvoljava građanima da ostvare svoje potencijale i guši ih u stvaranju i prosperitetu, u zemlje s ekonomskom perspektivom i većim slobodama. I, naravno, u slučaju ratne opasnosti, kad ljudi doslovno odlaze spašavajući živu glavu i živote svojih najmilijih. Ove dvije skupine, koje odlaze ne vlastitom voljom, nažalost, najčešće su na udaru kritike domicilnog stanovništva - potpuno neutemeljeno. Ovo su najčešći argumenti protiv imigranata koje čujem i od mojih konzervativnih prijatelja.

1. "Dolaze da nam uzmu radna mjesta."

Ovaj argument viđam prečesto u raznim grupama, što američkim, engleskim i sl. Kod nas, naravno, još ne, budući da nema imigranata kojima je Hrvatska privlačna za život i rad, no možemo se početi pripremati jer kad se popune kapaciteti na zapadu, sigurno će biti i onih kojima će naša ekonomski siromašna zemlja zvučati privlačno. Taj argument ne drži vodu, zapravo statistički podaci govore totalno suprotno. Imigranti, pogotovo oni ilegalni, uvelike su pomogli jačanju ekonomije u mnogim zapadnim zemljama - konkretno, SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

Ljudi kad dođu u stranu zemlju ne barataju jezikom dovoljno dobro da bi mogli konkurirati za poželjnija radna mjesta. U početku će raditi bilo što, samo da prežive i da mogu platiti smještaj i hranu. To znači, radit će poslove koje domaće stanovništvo ne želi, radit će one najgore poslove i za niske plaće. Niska cijena rada dovodi do niske cijene proizvoda pa profitiraju ne samo poslodavci, nego i krajnji kupci i klijenti. Američka ekonomija se u prošlom stoljeću razvila prvenstveno zahvaljujući ilegalnim imigrantima koji nisu mogli, zbog nedostatka dokumenata, tražiti socijalnu pomoć pa su morali raditi bilo što. Zato je Milton Friedman rekao da je imigracija u državi koja ima "welfare" (socijalnu pomoć) dobra samo dok je ilegalna.

Ukratko, imigranti ne uzimaju radna mjesta na kojima bi domaće stanovništvo radilo. Oni popunjavaju radna mjesta za koja se teško pronalazi radna snaga, što je dobro za ekonomiju.

2. "Puštanje ilegalnih imigranata nije fer jer ne poštuju zakon."

U situaciji kad bježiš za goli život ne možeš sređivati dokumentaciju, ići na intervjue i u konzulate. Jednostavno bježiš. To je instinkt za preživljavanje. Zabrana prolaska samo zato što nisu ishodovali neke dokumente i zadovoljili birokraciju nema previše smisla, budimo realni. Teško je ljudima zabraniti kretanje, pogotovo kad imaju točno određenu željenu destinaciju.

3. "Islamski imigranti žele promijeniti našu kulturu i uvesti šerijat."

Istina je da islamski imigranti dolaze iz zemalja s drukčijom kulturom i često šerijatskim zakonom. On je, blago rečeno, grozan. Postavlja žene u neravnopravan položaj, ne priznaje nikakva prava gayevima (čak ih kažnjava), ukratko državni zakon totalno prilagođen islamskoj religiji. Međutim, onaj tko želi živjeti u takvoj državi, neće iz nje odlaziti na zapad gdje zna da takvi zakoni ne vrijede.

Mislim da nije dobro gledati na migrante s predrasudama. Naravno, ima i među njima svega, ima i onih koji se nikada neće moći prilagoditi ni prihvatiti zapadnu kulturu, ali nije fer zbog takvih pojedinaca zabraniti pravo na slobodu kretanja i izbora boljeg života onima koji imaju dobre i poštene namjere. Takve se stvari rješavaju rigoroznim kaznama za počinjenje bilo kakvih nasilnih djela i to je to. Onaj tko odluči na zapadu živjeti po šerijatu i ako bude ugrožavao druge, treba biti strogo kažnjen pa se takve stvari neće ponavljati.

4. "Dolaze da bi živjeli od socijalne pomoći i na naš račun."

Ima i takvih dosta, to je istina. Ali opet, koliko su tome krivi imigranti, a koliko država? Kad država dopusti građanima u zakonu da žive na tuđi račun, uvijek će se naći oni koji će to iskorištavati. Taj bi se problem vrlo lako riješio da se ukine socijalna pomoć ili barem postrože kriteriji. U tom slučaju nitko ne bi dolazio u drugu zemlju da živi na tuđi račun, već isključivo da radi i privređuje.

No, to nijedna država neće napraviti, a znate zašto? Zato što imaju dobar dio svoga, domicilnog stanovništva, koje je ovisno o toj pomoći i koje već živi na tuđi račun. Znaju da bi takav potez prouzrokovao socijalne nemire. To je OK, ali onda nemojte za takvu politiku kriviti imigrante i nemojte da zbog nje ispaštaju ljudi koji bi došli s dobrom namjerom da rade i stvaraju.

5. Strah od terorizma

Koliko je ovaj strah opravdan pokazuje nedavno istraživanje američkog Cato instituta čiji je zaključak da šanse da vas ubije ilegalni imigrant iznose 0,00000001 posto. To je podatak prema istraživanju za Ameriku, ali vjerujem da je slično i u Europi. Drugim riječima, veće su šanse da vas pogodi grom iz vedra neba dok ispijate kavu na terasi omiljenog kafića nego da stradate od bombe ilegalnog imigranta.

Na kraju, mislim da mi u Hrvatskoj imamo puno razloga shvatiti imigrante. Zato što mi dobro znamo što su ratna stradanja. I ja sam osobno, nažalost, iskustio "čari" izbjegličkog života u djetinjstvu tijekom rata. Osim toga, Hrvati imaju bogatu povijest ekonomskog migriranja. Svatko od nas ima barem jednu blisku osobu koja je otišla u neku drugu zemlju zbog posla i bolje perspektive. Oni koji se protive puštanju imigranata zapravo su licemjerni jer sigurno ne žele da i njima bude zabranjen ulazak u neku drugu zemlju ili život i rad ako tu ostanu bez posla. Ne budimo licemjeri, okanimo se predrasuda. Pustimo ljude da dobiju priliku jer svatko to zaslužuje.



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: