Želite da najveći bogataši plate više poreza državi? Onda bi vas ovaj graf mogao zanimati

11.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Najviša marginalna stopa poreza na dohodak korelira obrnuto proporcionalno s udjelom koji najbogatiji Amerikanci uplaćuju u državni proračun.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Želite da najveći bogataši plate više poreza državi? Onda bi vas ovaj graf mogao zanimati

Najviša marginalna stopa poreza na dohodak korelira obrnuto proporcionalno s udjelom koji najbogatiji Amerikanci uplaćuju u državni proračun.
PIŠE Mario Nakić

Američki ekonomist Mark J. Perry s Američkog ekonomskog instituta (AEI) i profesor na Sveučilištu u Michiganu objavio je početkom mjeseca grafikon koji slikovito pokazuje povezanost između najviše marginalne porezne stope poreza na dohodak i udjela koji u državni proračun SAD-a uplaćuju najbogatiji Amerikanci.

Prema pobornicima ideje "oporezujmo bogate više" jer "bogati trebaju platiti pravedno svoj udio", kojoj raste popularnost u SAD-u i drugim dijelovima zapadnog svijeta, državni proračun će profitirati ako se povećaju porezne stope za one s najvišim primanjima. I neki poznati ekonomisti, poput nobelovca Paula Krugmana, također su zagovornici te ideje, tvrdeći da će američki proračun biti nekoliko bilijuna dolara veći ako se drastično poveća najviša porezna stopa.

Međutim, Perryjev grafički prikaz pokazuje da nije baš tako. Dapače, povezanost najviše marginalne porezne stope i državnih prihoda od najbogatijih je obrnuto proporcionalna, što znači da što porez bude veći, država će manje novca uprihodovati, barem od te skupine na koju se povišenje poreza odnosi.



"Drugim riječima, postoji povijesna inverzivna veza između najviše marginalne stope poreza na dohodak i udjela bogatih u punjenju proračuna. Prema tome, cilj da 'uzmete više bogatima' i da ih 'natjerate da plate svoj dio pravedno' može se postići efektivno samo ako se smanji, a ne poveća porezna stopa za njihov porezni razred. Povećanje najviše marginalne porezne stope na 70 ili 90 posto, koje predlažu AOC i Omar, smanjilo bi udio u proračunu koji plaćaju najbogatiji i povećalo udio koji plaćaju pripadnici srednjeg sloja", objašnjava Perry.

Poveznicu između porezne stope i poreznih prihoda može se ilustrirati ovom formulom:

Porezna stopa (%) x porezna baza (broj poreznih obveznika u tom razredu) = porezni prihod ($)

Znamo da će povećanje porezne stope smanjiti poreznu bazu (i obratno) jer poticajni efekt oporezivanja je sumiran u rečenici: 'ono što oporezujemo, toga ćemo dobiti manje, a ono što potičemo, toga ćemo dobiti više'. Jedino što ne znamo jest KOLIKO će ta promjena iznositi, odnosno koliko ljudi će promijeniti porezni razred prilikom promjene porezne stope.

Poznati ekonomist čikaške škole Thomas Sowell je u knjizi "Diskriminacija i razlike" napisao:

"Sve što vlada može realno učiniti je promijeniti poreznu stopu. Koliko će to donijeti novca u proračun ovisi o tome kako će ljudi na tu promjenu reagirati. Ima dosta primjera iz povijesti kad su povišenja poreznih stopa proizvela smanjenje proračunskih prihoda, kao i onih kad su smanjenja poreznih stopa proizvela povećanje prihoda u proračunu.

Na primjer 1920-ih porezna stopa za najviše prihode smanjena je sa 73 na 24 posto, a proračunski prihodi su se ubrzo povećali, pogotovo oni koji se odnose na najviši porezni razred.

U smislu riječi na papiru, službena porezna stopa je smanjena sa 73 na 24 posto. Ali u smislu događaja u stvarnom svijetu, porezna stopa koja se zaista plaćala - za onaj novac koji je prije bio skriven u poreznim oazama i na druge načine - porasla je s 0 na 24 posto.

Ali nijedna od ovih činjenica nije ni najmanje utjecala na one koji i dalje nazivaju redukcije poreza "porezni rezovi za bogate", čak i onda kad nakon tih redukcija najbogatiji stanovnici ove zemlje plaćaju više novca državi nego prije. Mogućnost da porezna stopa i državni prihodi mogu ići u suprotnom smjeru spominje se jako rijetko u medijima, što je ključni propust."

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Objavljeni su podaci IRS-a za 2016. godinu i pokazuje da se udio u prihodima najbogatijih 1% stanovništva smanjuje, ali ne i njihov udio u punjenju državnog proračuna.

Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?

Ekonomija

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

Šampanjski socijalisti su osobe koje javno zagovaraju socijalističke ideje i veliku preraspodjelu imovine, ali žive raskošan život skupljajući veliku i vrijednu imovinu koju škrto čuvaju za sebe.

Šampanjski socijalizam

Politika

PIŠE: BORNA BJEDOV

Obično na BiH gledamo s visoka, a u nekim stvarima su se pokazali napredniji od nas.

Ako mogu Sarajlije, zašto ne bi mogla Vlada RH?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nositelj liste Pametno-Unija Kvarnera o EU regulaciji, porezima, slobodi govora, zaštiti okoliša...

EU izbori: Ivica Puljak (Pametno) odgovara na naša pitanja

Svijet

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U predizbornoj kampanji Trump je obećao da će prekinuti beskonačne ratove na Bliskom istoku, a jučer je uložio veto na povlačenje SAD-a iz Jemena.

Toliko o ʼantiratnom predsjednikuʼ.

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Imamo dva različita primjera s istim ishodom. Bulj tretira hrvatske proizvođače kao invalide, a Borzan se pravi da uopće ne postoje.

Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zagovornici povećanja donacija afričkim zemljama postali su apologeti modernog kolonijalizma jer se trude zadržati afričke države u ovisnosti o Zapadu.

Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sigurno ste se ovih dana susreli negdje s pitanjem zašto ljudi iskazuju tolike osjećaje prema jednoj katedrali dok u isto vrijeme djeca gladuju na drugom dijelu svijeta.

ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: