Osijek: U vrijeme Khuena Hedervaryja birokracija je bila brža nego danas

24.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Osijek: U vrijeme Khuena Hedervaryja birokracija je bila brža nego danas


PIŠE Mario Nakić

Svima su dobro poznate priče o umiranju Slavonije i njenog najvećeg grada Osijeka, ali malo je poznato kako Osijek ima rastuću scenu malih IT tvrtki koja još jedina daje nadu u budućnost ovoga kraja. Možda se sjećate priča o IT parku koji je bio najavljivan prije tri godine? Well, još uvijek nije ni kamen temeljac postavljen.

Kako objašnjavaju u Udruzi "Osijek Software City", oni su dobili načelnu podršku grada za izgradnju IT parka po uzoru na svjetska središta IT industrije, a novac je preko lokalne samouprave mogao biti povučen iz EU fondova. Ideja je da to bude prostor koji će omogućiti manjim poduzetnicima iz IT sektora rješavanje infrastrukture i povoljniji najam poslovnog prostora.

Međutim, problemi su se pojavili s birokracijom. Zemljište na kojem se treba graditi IT park u vlasništvu je državne firme i ona bi ga trebala zamijeniti za gradsko zemljište, ali ti pregovori traju već više od dvije godine. Da, država i Grad nikako da se dogovore oko zamjene zemljišta da bi projekt mogao zaživjeti. U Osijeku je na vlasti čudna koalicija SDP-HNS-Most dok je na državnoj razini još čudnija HDZ-HNS-HSLS-HDSSB-SDSS (primjećujete da je HNS u obje koalicije?) i oni se sad prepucavaju preko leđa softveraša koji popravljaju gospodarsku sliku Osijeka.

Uostalom, pročitajte cijelu priču koju prenosim sa stranice Software City:

Često kažu da je povijest učiteljica života, a da je onaj tko je ne poznaje osuđen da je ponavlja. Za uvod, evo crtice iz povijesti, da vidimo kakvi smo ponavljači.

Europska avenija je jedna od najljepših osječkih ulica i najveći secesijski niz u jugoistočnoj Europi. To je simbol nekad bogatog i razvijenog industrijskog grada, koji to nažalost već dugo nije.

Ono što nam je ovom prilikom zanimljivo je način na koji su Osječani u 19. stoljeću izgrađivali svoj grad. Izdvajamo samo primjer jedne od najvećih secesijskih zgrada u toj ulici, sudbene palače. Iako je danas poznatija po suđenjima sportskim menadžerima i herojima prošlog Svjetskog prvenstva, ona se “monumentalnošću i bogatom obradom pročelja ističe se kao jedna od najvrednijih profanih historicističkih građevina u gradu i šire“. Gradnja ovog “landmarka” s “ukusnom fasadom, predvrtom i pritvorom za arestiranje” odobrena je u siječnju 1896. godine od strane bana Khuen-Hedervarya, istog onog koje je u udžbenicima povijesti zabilježen kao jedan od većih negativaca toga vremena. U travnju iste godine kreću pregovori s Gradom i nakon silnih komplikacija s Ministarstvom obrane zbog blizine vojarne i višestrukih međusobnih darivanja i vraćanja zemljišta (zvuči poznato?), palača biva završena 1898. godine. Dvije godine od početka do kraja, od pronalaska zemljišta i projektiranja do izgradnje, u nedemokratskom okruženju koje je obilovalo činovnicima i birokracijom.

“Fast-forward” u 21. stoljeće. Udruga Osijek Software City u rujnu 2015., na sastanku u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca i u prisustvu gradonačelnika i rektora između ostaloga iznosi potrebu za formiranjem IT parka po uzoru na svjetska središta IT industrije. Unutar ovoga parka tvrtke bi kupovale zemljišta i gradile vlastite objekte, dok bi Grad omogućio manjim poduzetnicima najam poslovnog prostora. Na taj bi se način riješili problemi s nedostatkom odgovarajuće poslovne infrastrukture za IT tvrtke i omogućio njihov brži razvoj i bolja međusobna suradnja, a grad bi se (osim prodajnog iznosa i komunalnih naknada) obogatio za nekoliko prepoznatljivih i modernih objekata. Sastanak je zaključen uz obećanje o svoj potrebnoj pomoći u realizaciji projekta.

U skladu s tim, predstavnici OSC-a u mjesecima koji slijede obavljaju razgovore s dogradonačelnicima i pročelnicima. U nedostatku odgovarajućeg gradskog prostora prepoznajemo lokaciju u Gackoj ulici kao idealnu zbog dostupnosti infrastrukture i blizine sveučilišnog kampusa. Zemljište od gotovo 25000 m2 kojeg bi Grad parcelizirao i prodavao zainteresiranim stranama, 5 tvrtki koje šalju pisma namjere, i dovoljno prostora za one koji se kasnije odluče. Realizacija se te 2016. činila nadohvat ruke, i sam je Grad na svojim stranicama objavio da je raspisivanje javnog natječaja za korisnike predviđeno u 3. kvartalu 2017. No tada se, po starom hrvatskom običaju, sve počinje usporavati. Je li u pitanju nezainteresiranost, nerad, razjedinjenost, nesposobnost, političke igre i podmetanja na jednoj ili drugoj strani – nije ni bitno. Svi nude podršku i pomoć, tapšu nas po ramenima, razumiju korist od projekta i predstavljaju je u medijima kao gotovu stvar. U isto vrijeme “struka” ne može riješiti proceduralne i ine probleme. Je li to zato što OSC, kao potpuno apolitična udruga, nije ničija i stoga nije prioritet?

Pregovori o zamjeni s vlasnikom zemljišta, inače tvrtkom u većinskom državnom vlasništu, traju mjesecima. Nadu nam daje odluka Vlade RH sa sjednice održane u prosincu prošle godine u Osijeku, kojom podupiru projekt i izgradnju Parka. Nažalost, ni to ne pomaže: procjene vrijednosti zemljišta se rade mjesecima i na kraju razlikuju za ogromne iznose, angažiraju se razna povjerenstva, prolaze mjeseci, sastanci i sjednice na kojima se ne događa ništa novo.

Po najnovijim informacijama, iako je sve spremno, i iako se “već” radi na pripremama, još nije potpisan niti ugovor o zamjeni zemljišta. Neslužbeno saznajemo da je zadani rok za objavu javnog natječaja za korisnike 31.12.2018., no nitko to ne želi javno reći. Da se usudimo osloniti na takve rokove, odavno bismo propali.

I tako u širem središtu grada na planiranoj lokaciji IT parka i dalje raste kukuruz, a mediji su puni izvještaja s osječkog kolodvora o masovnom egzodusu. U isto vrijeme, u IT sektoru na području Osječko-baranjske županije u 5 godina od osnivanja OSC-a do 2017. godine svi su kriteriji rasta otprilike udvostručeni (napominjemo da naše istraživanje obuhvaća samo tvrtke sa sjedištem na našem području, stvarne su brojke znatno veće). Sve su ovo ostvarile prvenstveno lokalne tvrtke, no za daljnji rast trebaju podršku onih kojima je ta podrška i svrha postojanja.

Zbog nemogućnosti apliciranja na projekte EU za potpore u izgradnji, te po Zakonu o poticanju ulaganja i sličnim subvencijskim mehanizmima, financijska šteta koju trpe zainteresirane tvrtke se mjeri u milijunima kuna. EU projekata ovoga tipa više neće ni biti. Zamislimo koliko je to novih radnih mjesta i novih proizvoda.

Vratimo se povijesti. Khuen-Hedervary i njegovi činovnici su ovakve projekte rješavali za manje od dvije godine. Mi čekamo više od tri, a nismo još zapravo ni započeli. Čujemo da je “Osijek okrenuo leđa svojoj gospodarskoj prošlosti“, i da se “od danas stvaraju novi temelji za razvoj“. Ne stvaraju se ti temelji od danas, i nije od danas svijet počeo dolaziti u Osijek. Na području Osječko-baranjske županje danas djeluje 150 IT tvrtki i obrta, koje zapošljavaju preko 600 osoba. Oni su protekle godine ostvarili prihod od gotovo dvjesto milijuna kuna! Zbog toga je OSC ponosan na svoju ulogu u nedavnoj gospodarskoj prošlosti i na temelje razvoja koje je postavio bez ikakve institucionalne podrške. No to je bilo prije, treba nam svijetla gospodarska budućnost uz pomoć svih nadležnih institucija, a ona neće doći tempom koji je sporiji od onoga iz 19. stoljeća. Neće doći ni na krilima famoznih stranih investitora koje se najavljuje već četvrt stojeća, a koji i ako dođu ne mijenjaju ništa bitno.

Ovim putem odgovorne pitamo: trebaju li nam nova radna mjesta, prostori, veći prihodi od poreza i prireza, ili želimo ostati “siromašna” Slavonija nad kojom se drugi sažalijevaju i koju podcjenjuju? Ako već okrećemo leđa ružnoj strani gospodarske prošlosti, mogu li lokalne IT tvrtke konačno računati na efikasnu i ravnopravnu institucionalnu podršku, ili će i dalje biti prepuštene same sebi?

 


Vezano
Dan kada su se hrvatski ljevičari razočarali u EU birokraciju i njene regulative
Birokracija u sportu: Višestruku rekorderku nisu zvali na univerzijadu iako je htjela sve sama financirati
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Hrvatska javna uprava je toliko loša da je i radikalne ljevičare pretvorila u neoliberale
Osječani prosvjeduju zbog represije: 'Posljednji ispraćaj Slobodi govora'
Event koji se ne propušta: Prvi Liberty fest u Osijeku
Ovo je prava priča o propasti Slavonije: Kad zadnja svinja utihne
Dragi birokrati, ne treba nam vaše dopuštenje da bismo radili poslove koje znamo raditi!
Turizam je hrvatska sreća velika
Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva
Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Podrška socijalnim radnicima koji traže manje birokracije, više terenskog rada
Preporučujemo
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most izbacuje čovjeka iz stranke jer je na Facebooku podijelio članak s Liberala

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi Hrvatska bila Finska...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

I robot-policajac je, na kraju krajeva, i dalje policajac.

Žena zatražila pomoć od policijskog robota, on joj odbrusio da mu se makne s puta pa zapjevao

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tko je Abiy Ahmed, etiopljanski premijer koji je osvojio Nobela za mir?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska opet živi u devedesetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.

Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Koji je smisao školstva?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je objasniti kako su ga kritičari pogrešno interpretirali pa se uspio još više zakopati.

Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: