Osijek: U vrijeme Khuena Hedervaryja birokracija je bila brža nego danas

24.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Osijek: U vrijeme Khuena Hedervaryja birokracija je bila brža nego danas


PIŠE Mario Nakić

Svima su dobro poznate priče o umiranju Slavonije i njenog najvećeg grada Osijeka, ali malo je poznato kako Osijek ima rastuću scenu malih IT tvrtki koja još jedina daje nadu u budućnost ovoga kraja. Možda se sjećate priča o IT parku koji je bio najavljivan prije tri godine? Well, još uvijek nije ni kamen temeljac postavljen.

Kako objašnjavaju u Udruzi "Osijek Software City", oni su dobili načelnu podršku grada za izgradnju IT parka po uzoru na svjetska središta IT industrije, a novac je preko lokalne samouprave mogao biti povučen iz EU fondova. Ideja je da to bude prostor koji će omogućiti manjim poduzetnicima iz IT sektora rješavanje infrastrukture i povoljniji najam poslovnog prostora.

Međutim, problemi su se pojavili s birokracijom. Zemljište na kojem se treba graditi IT park u vlasništvu je državne firme i ona bi ga trebala zamijeniti za gradsko zemljište, ali ti pregovori traju već više od dvije godine. Da, država i Grad nikako da se dogovore oko zamjene zemljišta da bi projekt mogao zaživjeti. U Osijeku je na vlasti čudna koalicija SDP-HNS-Most dok je na državnoj razini još čudnija HDZ-HNS-HSLS-HDSSB-SDSS (primjećujete da je HNS u obje koalicije?) i oni se sad prepucavaju preko leđa softveraša koji popravljaju gospodarsku sliku Osijeka.

Uostalom, pročitajte cijelu priču koju prenosim sa stranice Software City:

Često kažu da je povijest učiteljica života, a da je onaj tko je ne poznaje osuđen da je ponavlja. Za uvod, evo crtice iz povijesti, da vidimo kakvi smo ponavljači.

Europska avenija je jedna od najljepših osječkih ulica i najveći secesijski niz u jugoistočnoj Europi. To je simbol nekad bogatog i razvijenog industrijskog grada, koji to nažalost već dugo nije.

Ono što nam je ovom prilikom zanimljivo je način na koji su Osječani u 19. stoljeću izgrađivali svoj grad. Izdvajamo samo primjer jedne od najvećih secesijskih zgrada u toj ulici, sudbene palače. Iako je danas poznatija po suđenjima sportskim menadžerima i herojima prošlog Svjetskog prvenstva, ona se “monumentalnošću i bogatom obradom pročelja ističe se kao jedna od najvrednijih profanih historicističkih građevina u gradu i šire“. Gradnja ovog “landmarka” s “ukusnom fasadom, predvrtom i pritvorom za arestiranje” odobrena je u siječnju 1896. godine od strane bana Khuen-Hedervarya, istog onog koje je u udžbenicima povijesti zabilježen kao jedan od većih negativaca toga vremena. U travnju iste godine kreću pregovori s Gradom i nakon silnih komplikacija s Ministarstvom obrane zbog blizine vojarne i višestrukih međusobnih darivanja i vraćanja zemljišta (zvuči poznato?), palača biva završena 1898. godine. Dvije godine od početka do kraja, od pronalaska zemljišta i projektiranja do izgradnje, u nedemokratskom okruženju koje je obilovalo činovnicima i birokracijom.

“Fast-forward” u 21. stoljeće. Udruga Osijek Software City u rujnu 2015., na sastanku u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca i u prisustvu gradonačelnika i rektora između ostaloga iznosi potrebu za formiranjem IT parka po uzoru na svjetska središta IT industrije. Unutar ovoga parka tvrtke bi kupovale zemljišta i gradile vlastite objekte, dok bi Grad omogućio manjim poduzetnicima najam poslovnog prostora. Na taj bi se način riješili problemi s nedostatkom odgovarajuće poslovne infrastrukture za IT tvrtke i omogućio njihov brži razvoj i bolja međusobna suradnja, a grad bi se (osim prodajnog iznosa i komunalnih naknada) obogatio za nekoliko prepoznatljivih i modernih objekata. Sastanak je zaključen uz obećanje o svoj potrebnoj pomoći u realizaciji projekta.

U skladu s tim, predstavnici OSC-a u mjesecima koji slijede obavljaju razgovore s dogradonačelnicima i pročelnicima. U nedostatku odgovarajućeg gradskog prostora prepoznajemo lokaciju u Gackoj ulici kao idealnu zbog dostupnosti infrastrukture i blizine sveučilišnog kampusa. Zemljište od gotovo 25000 m2 kojeg bi Grad parcelizirao i prodavao zainteresiranim stranama, 5 tvrtki koje šalju pisma namjere, i dovoljno prostora za one koji se kasnije odluče. Realizacija se te 2016. činila nadohvat ruke, i sam je Grad na svojim stranicama objavio da je raspisivanje javnog natječaja za korisnike predviđeno u 3. kvartalu 2017. No tada se, po starom hrvatskom običaju, sve počinje usporavati. Je li u pitanju nezainteresiranost, nerad, razjedinjenost, nesposobnost, političke igre i podmetanja na jednoj ili drugoj strani – nije ni bitno. Svi nude podršku i pomoć, tapšu nas po ramenima, razumiju korist od projekta i predstavljaju je u medijima kao gotovu stvar. U isto vrijeme “struka” ne može riješiti proceduralne i ine probleme. Je li to zato što OSC, kao potpuno apolitična udruga, nije ničija i stoga nije prioritet?

Pregovori o zamjeni s vlasnikom zemljišta, inače tvrtkom u većinskom državnom vlasništu, traju mjesecima. Nadu nam daje odluka Vlade RH sa sjednice održane u prosincu prošle godine u Osijeku, kojom podupiru projekt i izgradnju Parka. Nažalost, ni to ne pomaže: procjene vrijednosti zemljišta se rade mjesecima i na kraju razlikuju za ogromne iznose, angažiraju se razna povjerenstva, prolaze mjeseci, sastanci i sjednice na kojima se ne događa ništa novo.

Po najnovijim informacijama, iako je sve spremno, i iako se “već” radi na pripremama, još nije potpisan niti ugovor o zamjeni zemljišta. Neslužbeno saznajemo da je zadani rok za objavu javnog natječaja za korisnike 31.12.2018., no nitko to ne želi javno reći. Da se usudimo osloniti na takve rokove, odavno bismo propali.

I tako u širem središtu grada na planiranoj lokaciji IT parka i dalje raste kukuruz, a mediji su puni izvještaja s osječkog kolodvora o masovnom egzodusu. U isto vrijeme, u IT sektoru na području Osječko-baranjske županije u 5 godina od osnivanja OSC-a do 2017. godine svi su kriteriji rasta otprilike udvostručeni (napominjemo da naše istraživanje obuhvaća samo tvrtke sa sjedištem na našem području, stvarne su brojke znatno veće). Sve su ovo ostvarile prvenstveno lokalne tvrtke, no za daljnji rast trebaju podršku onih kojima je ta podrška i svrha postojanja.

Zbog nemogućnosti apliciranja na projekte EU za potpore u izgradnji, te po Zakonu o poticanju ulaganja i sličnim subvencijskim mehanizmima, financijska šteta koju trpe zainteresirane tvrtke se mjeri u milijunima kuna. EU projekata ovoga tipa više neće ni biti. Zamislimo koliko je to novih radnih mjesta i novih proizvoda.

Vratimo se povijesti. Khuen-Hedervary i njegovi činovnici su ovakve projekte rješavali za manje od dvije godine. Mi čekamo više od tri, a nismo još zapravo ni započeli. Čujemo da je “Osijek okrenuo leđa svojoj gospodarskoj prošlosti“, i da se “od danas stvaraju novi temelji za razvoj“. Ne stvaraju se ti temelji od danas, i nije od danas svijet počeo dolaziti u Osijek. Na području Osječko-baranjske županje danas djeluje 150 IT tvrtki i obrta, koje zapošljavaju preko 600 osoba. Oni su protekle godine ostvarili prihod od gotovo dvjesto milijuna kuna! Zbog toga je OSC ponosan na svoju ulogu u nedavnoj gospodarskoj prošlosti i na temelje razvoja koje je postavio bez ikakve institucionalne podrške. No to je bilo prije, treba nam svijetla gospodarska budućnost uz pomoć svih nadležnih institucija, a ona neće doći tempom koji je sporiji od onoga iz 19. stoljeća. Neće doći ni na krilima famoznih stranih investitora koje se najavljuje već četvrt stojeća, a koji i ako dođu ne mijenjaju ništa bitno.

Ovim putem odgovorne pitamo: trebaju li nam nova radna mjesta, prostori, veći prihodi od poreza i prireza, ili želimo ostati “siromašna” Slavonija nad kojom se drugi sažalijevaju i koju podcjenjuju? Ako već okrećemo leđa ružnoj strani gospodarske prošlosti, mogu li lokalne IT tvrtke konačno računati na efikasnu i ravnopravnu institucionalnu podršku, ili će i dalje biti prepuštene same sebi?

 


Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: