Otkud u Hrvatskoj antipoduzetnička klima?

16.5.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud u Hrvatskoj antipoduzetnička klima?


PIŠE Mario Nakić

Istraživanje organizacije Global Entrepreneurship Monitor (GEM) pokazalo je da je Hrvatska pri začelju europske ljestvice po poduzetničkom kapacitetu, objavio je Poslovni dnevnik. Dok, primjerice, u Finskoj i Irskoj 84% građana smatra da poduzetnici uživaju najviši društveni status, kod nas tako smatra samo 46%. U Hrvatskoj samo 24% odraslih vidi priliku u poduzetništvu dok je u Švedskoj takvih 78 posto. To su ogromne razlike koje još jednom potvrđuju da kod nas vlada antipoduzetnička klima. Ona je glavna kočnica gospodarstva i prosperiteta, a da bismo se mogli s njom uhvatiti u koštac, prvo moramo razumjeti njene korijene i uzroke.

Hrvati su 45 godina proveli u strogo kontroliranom socijalističkom sistemu s centralnom, planskom ekonomijom u kojem se njegovao kolektivistički duh, a gušio individualizam. To se radilo sistemski, kroz obrazovni sustav. Indoktrinacijom od malih nogu djecu se učilo kako je kapitalizam zlo, Amerika je simbol tog groznog sistema u kojem se radnici izrabljuju. Takva vizija kapitalizma i Amerike ostala je i dan-danas kod velikog broja naših građana iako je baš u SAD-u najviša prosječna plaća radnika na svijetu, iako je SAD najpoželjnija zemlja za imigrante iz cijelog svijeta - taj se mit u našem društvu nije promijenio. Ukratko, riječ je o antikapitalističkom mentalitetu koji je duboko usađen u naš narod dugogodišnjom indoktrinacijom cijelih generacija, a hrvatsko društvo po izlasku iz socijalizma nije učinilo apsolutno ništa da se to promijeni!

Antikapitalistički mentalitet, budimo iskreni, postoji diljem svijeta, pa i u SAD-u i Velikoj Britaniji. Samo što je tamo on slabije izražen, odnosno gaji ga manji dio stanovništva, a može prevladati samo u kratkim etapama. To se dogodilo triput u zadnjih stotinu godina: tijekom Velike depresije, tijekom i netom nakon 2. svjetskog rata te za vrijeme posljednje svjetske krize 2008-2009 i još godinama nakon nje. Iako je svaka ekonomska kriza uzrokovana nekom državnom intervencijom, narod kad se nađe u financijskim i egzistencijalnim problemima okrivit će kapitalizam i pitati se bi li možda bilo lakše u nekom drugom sistemu. Što je još zanimljivije, takav stav u isto vrijeme zauzmu i intelektualci. Taj fenomen je dublje obradio austrijsko-američki ekonomist Ludwig von Mises 1956. godine u knjizi "Antikapitalistički mentalitet". Ono što je sigurno, na zapadu takvo raspoloženje dolazi u valovima i traje svega nekoliko godina dok kod nas prevladava non-stop već više od 70 godina.

Narodi koji se uspješno odupiru antikapitalističkom mentalitetu, mahom najbolje prosperiraju. Švicarska je danas zemlja s najviše bogatstva po stanovniku, a upravo Švicarci tradicionalno njeguju kulturu mira, neovisnosti, slobodne trgovine i malog poduzetništva. Hrvati vole primjer skandinavskih zemalja, ali skandinavski ekonomski model ima u svojoj srži jednu od osnovnih pretpostavki - snažnu obranu i zaštitu privatnog vlasništva, poštivanje potpisanih ugovora i lakoću poslovanja. Kod nas, s druge strane, osoba koja pokrene posao u startu se gleda kao potencijalni kriminalac i netko tko je "sigurno tu da iskorištava radnike i prevari državu".

Dok su mnoge istočnoeuropske zemlje radikalno raskrstile sa socijalističkim nasljeđem i uspješno provele privatizaciju državnih poduzeća (npr. Estonija, Poljska, Češka, Slovačka...), kod nas je riječ "privatizacija" jedan od najvećih bauka! Imamo još uvijek preko 1400 poduzeća u vlasništvu ili suvlasništvu države i ogroman otpor u narodu, među radnicima i prvenstveno sindikatima se javlja čim se spomene da država možda ne bi trebala imati veze s upravljanjem istih. Dakako, takvom je raspoloženju pridonijela pljačka koja se dogodila 1990-ih pod okriljem države i tadašnje vlasti, no to ne može biti vječni izgovor za neutemeljenu mržnju prema privatnom vlasništvu u odnosu na državno.

Slavica Singer, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Osijeku je u intervjuu za Poslovni dnevnik ukazala na obrazovanje: "obrazovanje kod nas ne doprinosi stvaranju poduzetničkih kompetencija, među kojima je proaktivnost i prepoznavanje prilika".

Obrazovanje je ključno. Kad se djecu odmalena u školi uči da je plemenito biti liječnik ili učitelj, ali ne i onaj tko će zapošljavati druge i financirati liječnike i učitelje, onda imamo veliki problem. Kad profesori na ekonomskom fakultetu započinju predavanje izjavom "Ja sam za socijalnu ekonomiju. Trebamo više raspodjele imovine, inače će desetak ljudi posjedovati sve resurse". Takve izjave ne samo da su znanstveno neutemeljene, već stvaraju i totalno pogrešan dojam kod studenata te ih pretvaraju u nove "borce za socijalnu pravdu" protiv kapitalizma i poduzetništva, a to očito ne doprinosi prosperitetu.

Takvo obrazovanje dovodi do društva u kojem nije poželjno biti poduzetnik. Uložit ćeš previše novca, rada i vremena, a dobit ćeš državu za vratom sa svojim često besmislenim regulacijama i previsokim porezima i još će te susjedi gledati kao lopova. Otkud visoki porezi i preregulacije? Pa i oni su rezultat tog antikapitalističkog mentaliteta, narod želi da državna vlast što više opali po džepu "bogate poslodavce" jer su, eto, poslodavci krivi za loše stanje u zemlji. Kome to zaista treba u životu? Lakše je tražiti vezu u politici da se uhljebiš u nekakav ured i radiš nešto totalno beskorisno, ali tvoj pečat je odlučujući za sudbinu mnogih. Tako će te bar zajednica cijeniti kao "poštenog i časnog" službenika.

Mislim da je krajnje vrijeme da, kao nacija, odredimo svoj put. Želimo li ovakav status quo gdje svi ovisimo na ovaj ili onaj način o pečatu nekog službenika ili želimo prosperirati u društvu prilika i neovisnosti? Ako smo za ovo drugo, onda prvo trebamo potpuno odbaciti ono što nam je usađeno u mentalni sklop, raskrstiti s antikapitalističkim mentalitetom i usađivati novim generacijama drukčiji sistem vrijednosti. Promjena je nemoguća preko noći, no jednom moramo krenuti.

Daniel Hinšt iz Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) je nakon svoga posjeta Estoniji zaključio (i to moram i ovdje još jednom ponoviti): "Hrvatskoj preostaje mnogo obrazovanja i primjene dobrih praksi. Prvo trebamo znati da smo već mnogo zakasnili. S malim pomacima smo i dalje daleko od onih koji su nas prestigli. Uz velike ambicije prvo trebamo pretjecati svoj dosadašnji sustav vrijednosti i onda početi usvajati dobre vrline da bismo na dugi rok nešto počeli postizati. Nema tu slučajnosti, odgađanja i isprika koje slušamo stalno. Samo mnogo ambicija i prevlasti zdravog razuma. Hrvatski obrazovni sustav će zato imati mnogo posla u stvaranju drugačije kulture i razvojnog modela".

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: