Otvorene i zatvorene granice

17.6.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene i zatvorene granice

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.
PIŠE Mario Nakić

Kad sam objavio tekst o potrebi ukidanja kvota na uvoz radnika, neki su čitatelji komentirali da to ne bi imalo smisla jer "što će nam onda nacionalna država i granice?". Očito je da mnogi ne razumiju razloge zbog kojih postoje granice i nacionalne države pa bi to trebalo razjasniti.

Otvorena granica - to kad čuju, ljudi obično u glavi stvore sliku "nema granice", što zapravo nije točno. Otvorena i zatvorena granica su dva različita koncepta po kojima neka država može voditi politiku po pitanju vlastite granice, ali oba koncepta uključuju granicu. Izostanak granice je anarhistički koncept koji zagovaraju samo protivnici postojanja države, anarhisti.

Liberalni koncept je otvorena granica, što znači da ona postoji, ali služi isključivo svojoj izvornoj svrsi, a to je znak da na određenom mjestu prestaju važiti zakoni jedne države i počinju važiti zakoni druge. Osim toga, svrha granice je i sigurnost građana. Država ima pravo, do određene razumne mjere, odrediti koje osobe neće puštati unutar svojih granica. To mogu biti, recimo, osuđeni teroristi ili bjegunci od zakona iz drugih država ili neki treći teški kriminalci za koje je to društvo odlučilo da ih ne želi na svome području. Dakle, sasvim je legitimno i sigurnosno preporučljivo čuvati granice i obavljati provjeru ljudi koji ulaze u zemlju. To je otvorena granica.

Ali otvorena granica ne služi za ekonomski protekcionizam, da bi država štitila domaće proizvode od uvoza pa na granici naplaćivala uvozne carine. Otvorena granica ne služi za "zaštitu" domaćih radnika od konkurencije pa da ne dozvoljava ljudima koji žele doći raditi i pridonijeti rastu gospodarstva. Otvorena granica znači da nema restrikcija za migracije u oba smjera, ni za ljude ni za robu, ni za kapital. To je, dakle, otvorena granica, to je potpuno liberalni koncept koji živi još od Adama Smitha i njegovog djela "Bogatstvo naroda".

Koncept otvorene granice omogućio je globalizaciju tijekom posljednjih 200-tinjak godina, postupno otvaranje trgovinskih odnosa među državama diljem svijeta, što je proizvelo životni standard koji danas uživamo te omogućilo da srednji sloj na Zapadu, uključujući i zemlje "drugog svijeta" poput Hrvatske, ima gotovo jednake tehnološke i informacijske mogućnosti kao i oni najbogatiji. To sve možemo zahvaliti globalizaciji i otvaranju granica, jer bez toga mobiteli bi bili daleko skuplji, računala također, automobili itd. Otvorena granica je politika ekonomskog prosperiteta, uključivosti i napretka u svakom društvenom pogledu.

S druge strane postoji koncept zatvorenih granica, to je nacionalistički koncept jer uključuje cijeli niz politika koje koriste postojanje granice za favoriziranje domaćeg stanovništva u odnosu na strance. Nacionalisti polaze od pretpostavke da država mora diskriminirati strane proizvode, kapital i radnike kako bi "zaštitila" domicilno stanovništvo. U pravilu, takve politike čine više štete nego koristi domaćem stanovništvu.

Iako su danas mnogi konzervativci diljem svijeta fanovi zatvorenih granica, bitno je naglasiti da su upravo konzervativni političari u drugoj polovini prošloga stoljeća favorizirali otvorene granice i globalizaciju, prvenstveno Margaret Thatcher i Ronald Reagan. Tako da otvorene granice nisu samo politika liberalizma, već i liberalnog konzervatizma koji prihvaća činjenicu da otvaranje za trgovinu povećava blagostanje s obje strane granice.

Ekonomska argumentacija je vrlo jasno na strani otvorenih granica; veća trgovinska aktivnost dovodi do rasta BDP-a, osobne potrošnje, proizvodnih aktivnosti i posljedično boljeg standarda građana. Usprkos raširenim mitovima, uvoz radne snage u pravilu povećava cijenu rada, ne smanjuje je. Tako da od otvorenih granica svi imaju ekonomske koristi.

Postoje, međutim, neki drugi argumenti protiv otvorenih granica, a tiču se drugih područja - od sociologije do sigurnosti. Ali svi oni usko su vezani za socijalnu državu. Današnje zemlje Zapada imaju manje-više raširene socijalne mreže za koje izdvajaju dobar dio svojih budžeta. Ta socijalna mreža postaje privlačna za ljude iz zemalja trećeg svijeta ili one koji se ne vide u poštenom radu pa iskorištavaju dobrobiti otvorene granice da bi parazitirali na socijalnoj pomoći i usput se bavili sitnim kriminalom. Taj problem postoji, ali on nije stvoren liberalnim politikama već željom da se što više proširi socijalna država koja će pojedincima omogućiti normalan život i bez rada.

To je ujedno razlog zašto socijaldemokrati nisu pobornici otvorenih granica. Je li vas ovo iznenadilo? Ne, nisu. Usprkos uvriježenom mišljenju, ljevičari ipak preferiraju protekcionizam i što veće restrikcije za ulazak stranaca, pogotovo radne imigracije.

Američki socijalistički senator Bernie Sanders nedavno je iznenadio novinara kad mu je odgovorio: "Otkud vam uopće ideja da sam ja za otvorene granice? Jesam li ja ikada rekao da podupirem otvorene granice?".

To je zato što socijaldemokrati teže povećanju socijalne države. SAD je već sada najveća socijalna država na svijetu, a Sanders bi da ona postane još obilnija i da ima još više primatelja socijalne pomoći. U takvoj situaciji nije pametno otvoriti granice za slobodan protok ljudi jer bi ubrzo došli milijuni stanovnika iz zemalja trećeg svijeta, kojima se više isplati živjeti od socijalne pomoći u SAD-u nego od rada u svojim zemljama. Sanders dobro shvaća da bi to srušilo socijalnu državu koja to ne bi mogla podnijeti.

Rješenje za takve pojave nije zatvorenija granica poput Trumpa, već ograničavanje socijalne države na samo one građane koji su zaista u potrebi. Socijalna država bi trebala služiti samo kao hitna pomoć, na dva-tri mjeseca nakon otkaza i to je to (ako pričamo o radno sposobnima). Osim toga, socijalna država treba skrbiti za starije osobe koje možda nisu zaradile dovoljnu mirovinu i za osobe s invaliditetom. To je sve! Kad bi se ta pravila striktno poštivala, nitko ne bi imao razloga prelaziti granicu zbog socijalne države.

Najžalosnije je što će ti isti ljevičari tvrditi da su oni borci protiv siromaštva, a upravo oni (skupa s nacionalistima) čine sve da se siromaštvo ne iskorijeni. Jer kad bi sve države svijeta otvorile svoje granice za radnu migraciju prema slobodnoj volji građana, ekonomisti su izračunali da bi se svjetsko bogatstvo udvostručilo u godinu dana, što bi bio najjači udar na siromaštvo na globalnoj razini. Zašto do toga neće još dugo doći? Zbog ljevičara koji škrto čuvaju svoju socijalnu državu od stranaca i zbog desničara koji se boje za svoj "identitet".

Današnje države u zapadnom svijetu imaju miješani koncept između otvorene i zatvorene granice. Najotvorenije granice imaju skandinavske zemlje, ali svjedočimo pokretima diljem svijeta koji pritišću svoje vlade baš po tom pitanju pa države počinju ponovno favorizirati zatvorenije granice. Razlozi za to mogu biti realni, ali često su prenapuhani i temeljeni na dezinformacijama, raznim teorijama zavjere itd. Bit će jako teško u budućnosti obraniti liberalni koncept otvorenosti i globalizaciju, ali to će biti glavni zadatak liberalizma u ovom stoljeću. Ako liberalizam u tome ne uspije, mogao bi to biti poraz naše civilizacije i povratak nekih problema za koje smo mislili da su davno riješeni.

 


VIŠE IZ RUBRIKE:
ŠKOLA
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Migranti nisu ništa gori ljudi od nas
Kamo vodi kulturološki rat? Desnica je paranoična, a ljevica popustljiva
Putinova kritika liberalizma nije ništa novo. Isto su govorili Lenjin i Mussolini
Hrvatska treba pustiti izbjeglice da prođu, ali najveći kritičari zatvorenih granica ujedno su veliki licemjeri...
Kako imigracija utječe na ekonomiju?
Leftard Pernar napao leftarde
Jesu li pobornici zatvorenih granica danas naučili lekciju?
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
Pitanje koje će začepiti usta protivnicima multikulturalizma
Odgovori na 5 najčešćih argumenata protiv imigranata
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
Trump ne može izdržati duže od sat vremena bez širenja lažnih vijesti o imigrantima
Upoznajte ʼšvedskog Jordana Petersonaʼ kojeg su tamošnji akademici prognali u egzil
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

Ljudska prava

PIŠE: MILTON FRIEDMAN

Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: