ČITATELJI OCIJENILI
4

Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena

PIŠE Mario Nakić
15.11.2017.

Više od istog autora
Gdje je nestalo 200.000 radnih mjesta u privatnom sektoru?
Hrvatska propada na ljestvici globalne konkurentnosti, to je rezultat odgađanja reformi
Stvari koje Matija Babić voli reći
Filozofija fašizma - riječima njenog vodećeg ideologa
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Tržišni fundamentalizam, Afrika, Todorić i drugi hrvatski mitovi
Je li Amerika grozna? Usporedili smo američko zdravstvo, školstvo i standard s Hrvatskom
Jedini saborski zastupnik koji si može priuštiti opravdavanje izrabljivanja radnika
Potpišite peticiju: Predlažemo Plenkoviću da ponudi Slovencima prolaz na otvoreno more
Prestiže nas i Kina: U najvećim kineskim gradovima plaće veće nego u Hrvatskoj
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Možda niste primijetili: Na Facebooku se vodi rat između hrvatske ljevice i desnice
Ova zemlja s religioznim katoličkim stanovništvom je na vrhu Europe po LGBT pravima
Čileansko čudo: Od siromaštva i diktature do najbogatije zemlje Južne Amerike
Najveće američke kompanije reagiraju na poreznu reformu: Podižu plaće i radnička prava
Učinite ovo za našu djecu: 5 razloga zašto treba prodati i HEP i Inu
Saborski zastupnik išao pametovati o liberalizmu pa se osramotio
Poslodavac im daje svoje vrijeme i znanje, porezni obveznici plaćaju, a oni prosvjeduju

Ova klasična liberalka pokrenula je intelektualnu borbu za prava žena


PIŠE Mario Nakić

Jedna od najznačajnijih osoba u povijesti borbe za ljudska prava je Mary Wollstonecraft, engleska autorica iz druge polovine 18. stoljeća i po mnogima "prva prava feministica" u filozofskoj književnosti. Njezino najpoznatije djelo je knjiga "Obrana prava žene" (A Vindication of the Rights of Woman) u kojem je kritički pisala o tadašnjem društvu iz pogleda klasičnog liberalizma, obrane individualnih ljudskih sloboda i ravnopravnosti. Njezin feminizam je jedinstven po tome što je ona htjela žene neovisne o moći države i zakona, dakle nije tražila državnu zaštitu za žene, već njihovu neovisnost.

Rođena je u Londonu 1759. godine u radničkoj obitelji. Tiranska osobnost njenog oca i njegovo nasilničko ponašanje prema majci učinila ju je prilično sumnjičavom prema braku. Gledajući kako otac polaže više nade i ulaže u edukaciju njenog manje talentiranog brata, krah braka njene starije sestre i slična osobna iskustva natjerala su je da razmišlja i piše o nepravdi društva prema ženama toga vremena. Godine 1784. je zajedno sa svojom sestrom Elizom osnovala školu u mjestu Newington Green gdje je upoznala političara Richarda Pricea i znanstvenika Josepha Priestlyja. Zajedno su formirali društvo intelektualaca koje su nazvali "Racionalni disidenti". Zagovarali su reformu obrazovnog sustava koja bi bila temelj za povećanje osobnih sloboda i ravnopravnosti budućeg društva. Također su zagovarali manji utjecaj religije, a veći razuma, u društvu, znanosti i politici.

Priestly je bio nakladnik koji ju je zaposlio da piše prijevode knjiga i znanstvenih tekstova, a nagovorio ju je i da počne pisati vlastita djela. Pisala je romane, priče za djecu te društveno-filozofske analize za časopis "Analytic Review". Za sebe je uvijek tražila potpunu financijsku neovisnost: "Borit ću se sa svim zaprekama, ali neću ovisiti o državi", pisala je u pismu jednoj svojoj prijateljici.

Njezina najpoznatija knjiga "Obrana prava žene" objavljena je 1792. godine. U njoj se Mary posebno osvrnula na problem obrazovanja. Tvrdila je da žene trebaju biti obrazovane i odgojene potpuno isto kao muškarci te da je to jedini način da postignu potpunu emancipaciju. Tražila je da škole budu iste za dječake i djevojčice, pisala je o načinu odgoja koji uvjetuje kasnija razmišljanja. Curice se odmalena uče da služe, a dječaci da vladaju. Čak i kad se državni zakoni promijene, to neće pomoći ženama ako će obrazovanje i odgoj ostati na ovoj razini, tvrdila je.

"Udaja zbog uzdržavanja je zakonita prostitucija" - napisala je o tadašnjem društvenom pogledu na brak. Tvrdila je da je intelektualna sličnost i kompatibilnost među supružnicima preduvjet zdravog braka. Tražila je da se prekine predrasuda prema ženama i da se na ženu gleda prema onome što je ona postigla umjesto prema onome što je postigao njezin suprug.

Bila je u početku očarana Francuskom revolucijom, no kada je došla u Francusku 1792. godine, razočarala se. Shvatila je da je revolucija nasilna i nepravedna pa je napisala i kritiku naslovljenu "Povijesni i moralni pogled na Francusku revoluciju" koja je objavljena 1794. godine. Pisala je o kaosu i razočaranju što su ljudi u Francuskoj proživjeli. Francuskinja Olympe de Gouge, koja je bila inspirirana njenom knjigom "Obrana prava žene", pokušala je utjecati na nove francuske vlasti kako bi dale ženama određene političke slobode, napisavši "Deklaraciju neovisnosti žena Francuske", no za to je bila ubijena giljotinom kao izdajnica. To je samo jedna od stvari kojima se Mary Wollstonecraft razočarala u Francuskoj.

U privatnom životu nije imala puno sreće. Dvaput u životu se nesretno zaljubila u oženjene muškarce, s jednim je dobila i dijete. Zbog nesretne ljubavi dvaput je pokušala samoubojstvo. Kasnije se udala za anarhista i filozofa Williama Godwina s kojim je dobila kćer Mary (kasnije poznata pod imenom Mary Shelly, autorica knjige Frankenstein). Mary Wollstonecraft je dva tjedna nakon poroda druge kćeri umrla od porođajne groznice. Bilo je to 1797. godine, u 38. godini života.

Tijekom relativno kratkog životnog vijeka ova je liberalna feministica ostavila dubok utjecaj na kasniju borbu za ravnopravnost žena u svakom pogledu. Veći dio 19. stoljeća njeni su se radovi pokušavali zatirati u javnim knjižnicama i školama te se tvrdilo da "nijedna žena s imalo samopoštovanja neće vjerovati Mary Wollstonecraft", što je zapravo bio pokušaj da se ne propitkuje uloga države i obrazovanja u društvu. Tek krajem 19. stoljeća, kad je u jeku bila borba žena za pravo glasa, ponovno se počelo javno pisati i hvaliti njena djela. Danas slovi za prvu ozbiljnu feminističku autoricu i jednu od najutjecajnijih liberalki u povijesti.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: