Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU

12.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4
Više od istog autora
Radničko samoupravljanje = radničko samouništenje
Komore
Što bi se dogodilo da Sabor nije intervenirao u CHF kredite?
SDP-ovo rješenje problema iseljavanja - još veće iseljavanje
Cijena populizma: Kako stojimo u sporu s bankama oko kredita u švicarcima?
Analiza: Koliko smo 'dobili' poreznom reformom u 2017.?
Zašto se u Hrvatskoj reforme jako teško provode? Ovo je jedan od ključnih razloga
Je li diploma stvarno presudna za predavanje u osnovnoj školi?
Regulativa naopako: Kako bi bilo da zamijenimo uloge inspektora i poduzetnika?
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste

Ova vlada nema političke volje za reforme. Svaku promjenu uvjetovala je EU

Hrvatski BDP raste, ekonomske situacija je sigurno bolja 2017. nego što je bila prije par godina. Naime, prije par godina hrvatski BDP je padao dok je u ostatku Nove Europe rastao; naš gospodarski razvoj je ostao u suprotnome smjeru od ostalih.



Danas Hrvatska ima rast, ali taj rast je slab u donosu na druge zemlje.


Kako god gledali hrvatsko gospodarstvo, zaključujemo da rastemo, ali ne dovoljno brzo.

Veza BDP-a i Ubera

Početkom ove godine premijer Andrej Plenković je u više navrata rekao da je Uber ilegalan. Takve izjave, naravno, podržane su od strane taksista, kojima je legalni monopol pogodovao. U ljeto vlada je na sudu tražila da se aplikacija zabrani, sud je to odbio. To je bio izgovor vladi da liberalizira taksi tržište. Da se sprema liberalizacija moglo se je vidjeti čim je Vlada odlučila sudski riješiti spor. U pravilu vlada ne rješava sporove preko suda, već donese zakone/uredbe pa onda poduzetnici trebaju rješavati svoje probleme preko suda.

Makro pogled na Uber situaciju nam govori da Vlada nema političke volje raditi velike promjene. Malo ljudi u državi podržava monopol taksista, liberalizacija tržišta je politički jako popularna, jedini tko se protivi su taksisti. Taksisti, osim što su poprilično mala skupina ljudi, nisu jako sofisticirani u svome pristupu kao na primjer sindikalisti. Dakle, Vlada je imala pred sobom jedan poprilično slabi specijalni interes, veliku podršku građana; i tek onda nakon velikih PR grešaka taksista se odlučila napraviti pravnu predstavu kako bi liberalizirala tržište.

Kako god bilo, svaka liberalizacija dobro je došla.

Ministarstvo gospodarstva i obrtništva na svojim stranicama navodi kako se provodi liberalizacija tržišta usluga. Lista provedenih mjera je duga, liberalizacija se provodi. Kada malo detaljnije pogledamo, vidimo da su promjene jako male, odnosno pokazuju da Vlada nema apetita za neku ozbiljniju liberalizaciju. Mjere koje sami provodimo su uglavnom mjere koje je lagano za provesti – elektronsko dostavljanje dokumenata, ukidanje pečata i biljega, smanjivanje regulatornih zahtjeva za brojem inspekcijama itd.

Žalosno je vidjeti da sve veće promjene koje ruše legalne monopole, kao na primjer autoškole, diktirane su od strane Europske unije. To nisu promjene koje smo sami odredili i onda proveli - autoškole je liberalizirala EU; arhitekte je liberalizarala EU; sve zakonske promjene koje smo napravili su više-manje uvjetovane od strane EU. Promjena zakona o javnim bilježnicima potvrđuje da reformski apetit ove vlade je jako malen – EU regulativa nam je nametnula da ukinemo ograničenje da samo hrvatski državljani mogu biti javni bilježnici; 2016. zakon je promijenjen i sada svaki građanin EU može otvoriti javnobilježnicki ured u Hrvatskoj. MINGO navodi promjenu zakona kao primjer jedne od mjera liberalizacije, međutim zakon i dalje ograničava broj javnih bilježnika, tako da promjena koja je napravaljena je skroz kozmetička.

Očito je da vlada nema političke volje za provedbu većih promjena. Glavni uzrok liberalizacije su zahtjevi iz EU, bez EU i ovako malena liberalizacija nebi se provela. Svaka liberalizacija je, kao i rast BDP-a, dobrodošla, ali kao što nam je gospodarski rast sporiji nego što bi trebao, isto tako liberalizacija koju provodi je svedena na minimum.


Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: