ČITATELJI OCIJENILI
4

Ovih 9 citata dokazuju da je Starčević bio klasični liberal

PIŠE Branimir Perković
16.1.2017.

Ovih 9 citata dokazuju da je Starčević bio klasični liberal

Povijest nije učiteljica života. Povijest nije čak ni uvijek ista i nema veze s istinom. Povijest nije egzaktna, nema svoje zakonitosti, bar ne u smislu u kojem druge znanosti imaju, bile one društvene ili prirodne. Od svih znanosti, povijest je najfluidnija, najviše podložna reinterpretaciji i manipulaciji, najčešće u službi političkih propagandnih aktivnosti.

Ne zagovaram povijesni relativizam, ali povijest definitivno nije konzistentna, evoluirajuća (u smislu da se utvrđivanjem jednih činjenica nastavlja istraživanje drugih) ni univerzalna. Svaki dio povijesti se konstantno mijenja, a povijesne teorije nikada ne mogu biti stopostotno potvrđene. Mnoge povijesne osobe i njihovi stavovi se tijekom vremena mijenjaju, tj. kolektivna predodžba  o njima je uvijek reinterpretirana s obzirom na trenutnu situaciju.

Jedna od tih osoba je i Ante Starčević, utemeljitelj "pravaštva" i otac domovine.

Slijedom povijesnih okolnosti, Starčević je pretvoren u začetnika ultranacionalističkog  radikalno desnog, praustaškog  pokreta koji se naziva "pravaštvo" i čiji predstavnici danas i jesu radikalno desne stranke poput HSP, HSP-AS, HČSP itd. iako su njegovi stavovi bili ravni stavovima ostalih klasičnih liberala toga razdoblja.

Naravno, nije Starčević bio bezgrešan, imao je on i svoj dio antisemitskih izjava, ali svaku povijesnu osobu treba promatrati u duhu vremena u kojem je djelovala. S te strane, iako su naravno za svaku osudu i nimalo u liberalnom duhu, njegove antisemitske izjave treba osuditi, ali imati na umu da je antisemitizam veći dio europske povijesti, od Srednjeg vijeka pa sve do Drugog svjetskog rata bio problem i prevladavajući stav na cijelom europskom kontinentu, takoreći politički mainstream od kojeg nije bila imuna nijedna zemlja i svjetonazorska pozicija. Starčević je kasnije  revidirao svoje stavove o Židovima, što se može zaključiti i iz toga da mu je jedan od suradnika bio Josip Frank, Židov iz Osijeka koji je bio član i Hrvatske stranke prava i Čiste stranke prava koju je osnovao skupa sa Starčevićem.


Kod pitanja o Starčevićevim izjavama o "slavoserbima", on pritom nikada nije mislio na srpski narod, već je ta složenica nastala od dviju latinskih riječi - sclavus i servus, koje imaju isto značenje - rob. Tu je riječ koristio za označavanje onih elemenata u svakom narodu koji su surađivali s okupatorskim nadnacionalnim državama u kojima jedan narod drži prevlast nad drugim narodima i time rade protiv vlastitog naroda, što su u hrvatskom slučaju bili zagovornici bečke i peštanske vlasti.

Sljedeća stvar koju treba znati o Starčeviću je da je bio antiklerikalac i konstantno kritizirao ulogu crkve u političkom i društvenom životu Hrvatske, za koju je tvrdio da kulturno unazađuje hrvatski narod, surađuje s Bečom i Peštom na njegovu štetu te što vjerska podjela između rimokatolika i pravoslavaca pogoduje širenju nacionalnih podjela.

Nadalje, Starčević se borio za demokratizaciju društva, vjerske i osobne slobode te ukidanje ostataka feudalizma (kao što bi se mi danas trebali boriti za ukidanje ostataka socijalizma). Prikazivanje Starčevića kao protoustaškog, klerikalnog i netolerantnog praoca hrvatske radikalne desnice je gaženje svega za što se zalagao, a u tom iskrivljivanju povijesne osobe sudjeluje i današnja "ljevica" i "desnica".

Ne može se u kratkim crtama prikazati cijela širina i kompleksnost Sterčevićeva političkog, književnog i znanstvenog djelovanja, ali je sasvim sigurno da je bio klasični liberal pod utjecajem Francuske revolucije, što se vidi iz sljedećih citata:

1. "Glavna je stvar, da svi rade za narod i domovinu, a nek se zovu kako im drago...Naše cepanje, naša nesloga stoji samo zato jer ih izvana uzdržavaju...Mi ne vjerujemo da je gladnu i na studeni na pr. Srbu drugačije nego na pr. Hrvatu...zato makar se svi proglasili za Hotentote ili nas se svaki zvao posebnim imenom, samo da budemo svi slobodni i sretni."

2. "Muslimani u Bosni su cvijeće hrvatskog naroda." ( u to vrijeme muslimani  još nisu oformili nikakvu novu posebnu nacionalnu svijest)

3. "Nitko nije obavezan da drugoga voli više nego samoga sebe."

4. "Isti ljudi sačinjavaju i uzdržavaju općinu, županiju i državu, tu ne ima tuđih, protivnih, neprijateljskih živaljah: tu postupa sav narod nekojim načinom kao pojedinac... u tom svakom slučaju isti ljudi davaju samo sebi samim: jednom rukom, iz jednog svojeg žepa vade, a drugom rukom u drugi svoj žep primaju. gdje je tako, tu ne može biti nečiste sebičnosti ni hinjenja."

5. "Jedino uz samostalnost mogu cvasti narodi, zemlje, gradovi."

6. "Mi smatramo najsvetijom dužnošću občinstvo po mogućnosti ubavješćivati verno o javnih stvarih, bez obzira da li nam ovo ili ono godi. Tko pozna samo jednu stranu stvari i kod toga ostaje ne mareč za druge strane, taj je iznenađivan i varan,  a tko nastoji poznati što više različitih, možda protivnih stranah, taj gleda da se za svaki slučaj pripravi."

7. "Gospoda mogu vladati, ali samo uz pristanak radnog naroda."

8. "Najstrašnije su vam reči, da ćete mene 'slediti', toga ne bude. Ako trebate gunčina, tražite si ga drugdje. Ja nit koga vodim, nit gonim. To je glavana nesreća Hervatah, da se derže ljudih, a ne načela, a ne programa. S toga je ovaj narod tako često izdan i prevaren..."

9. "Narod koji uvijek traži zaštitnika nije vrijedan slobode."

Iz navedenih citata je jasno da je Starčević bio izraziti individualist ( citat br. 2) koji je vjerovao u osobne, nacionalne i vjerske slobode. Iz četvrtog citata možemo zaključiti i da je smatrao da svaki pojedinac ima pravo raspolagati svojim novcem kako želi, te ekonomiju baziranu na slobodnoj razmjeni tj. slobodnom tržištu.

Šesti citat nedvojbeno govori o potrebi i koristi medijskog i političkog pluralizma, a u sedmom i osmom citatu Starčević se zauzima za demokratizaciju, opće pravo glasa (za što se čak nisu zalagali ni svi europski liberali njegova vremena) te protiv potrebe za vođama koje bi narod sljedio, što dovodi do opasnosti od totalitarizma.

Na nama je da osobnim angažmanom pokažemo i dokažemo ljudima tko je zaista bio Ante Starčević i za što se zalagao, te ispravimo povijesnu neistinu o njemu.



VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
ŠKOLA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Vezano
Neo-pravaši pljuju na izvornu pravašku misao i sve za što se Ante Starčević zalagao
Preporučujemo
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Meksički predsjednik želi dekriminalizirati sve droge i planira nagovoriti Trumpa da učini isto
Progresivni fašizam kao odgovor ljevice na 21. stoljeće
Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Kubanski liječnici se pobunili protiv vlade: ʼNe želimo više biti roboviʼ
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
Diskriminacija u Uhljebistanu: Žene čine 69% zaposlenih u državnoj i javnoj službi
Antifašistički vođa uhićen zbog fizičkog napada na Meksikance i Židova
Slobodniji uzgoj konoplje u Hrvatskoj: Uskoro će se moći koristiti cijela stabljika u proizvodnji
Agresivna SJW kultura zavladala i kod nas: Pritisak na trgovce zbog političke korektnosti
Rast državne potrošnje povećava rizik od siromaštva
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: