Ovo je otac slavenskog liberalizma, zovu ga 'češki Bastiat'

FOTO: Wikipedia
22.2.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


IZVOR: FEE

Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
SAD: Vrhovni sud proglasio obavezno članstvo u sindikatu protuustavnim
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine
Progresivni fašizam kao odgovor ljevice na 21. stoljeće
Antifašistički vođa uhićen zbog fizičkog napada na Meksikance i Židova

Ovo je otac slavenskog liberalizma, zovu ga 'češki Bastiat'


IZVOR: FEE

Karel Havliček (1821-1856) bio je češki ekonomist, političar, novinar, poduzetnik i pjesnik. Svoj kratki život potpuno je posvetio borbi za slobodu govora, edukaciji naroda o važnosti slobode tržišta te otporu centralističkoj vlasti u Beču. Ekonomisti diljem svijeta danas ga nazivaju ocem slavenskog liberalizma i "češkim Bastiatom", referirajući se na poznatog francuskog autora Frederica Bastiata koji je živio otprilike u isto vrijeme i bavio se vrlo sličnim poslovima kao Havliček, samo u drugom dijelu Europe.

Karel je rođen 1821. u selu Borova blizu gradića Deutschbroda koji je sredinom prošlog stoljeća upravo u njegovu čast preimenovan u Havličekov Brod, što dovoljno govori koliki je trag ostavio u češkoj povijesti. Nakon srednje škole 1838. godine upisuje studij filozofije u Pragu. Nakon dvije godine mijenja smjer i prebacuje se na teologiju, no ubrzo shvaća kako se njegovo slobodoumno razmišljanje ne uklapa u život klera pa ostavlja fakultet i počinje se sam učiti jezike slavenskih naroda te povijest Poljske i Rusije. U to vrijeme pao je pod utjecaj ideje panslavizma i postao rusofil. Panslavisti su u carskoj Rusiji vidjeli prirodnog vođu slavenskih naroda, a prirodne neprijatelje u Austrijancima. Češka je u to vrijeme bila sastavni dio Austrougarske monarhije. Nakon odlaska u Moskvu 1843. gdje je proveo godinu dana, duboko se razočarao vidjevši kako ruska aristokracija tretira vlastiti narod. Vratio se u Prag i postao austro-slavist, što znači da se zalagao za federaciju slobodnih i jednakopravnih naroda unutar austrijskog carstva.

Havličekovi liberalni stavovi doveli su ga do toga da postane neprijatelj u očima predstavnika apsolutističke monarhije. Borio se protiv njihovih autoritarnih principa, cenzure i represije nad Česima. Branio je slobodu govora i otvoreni kriticizam politika i ideja. Monarhija je uzvratila optuživši ga više puta za prekršaje protiv strogih zakona koji su regulirali tisak. Novine koje je Havliček pokrenuo, "Narodne vijesti", morale su se prestati tiskati u siječnju 1850. godine. Na tu odluku Beča Havliček je odgovorio: "Mi smo toliko liberalni da nećemo nikada optužiti naše protivnike da su heretici zbog njihovih mišljenja".

Nije ga to pokolebalo. Bio je ustrajan da se politička i ekonomska misao o slobodnom društvu čuje pa je ubrzo pokrenuo novi list, "Slav", koji je službeno zadovoljio sve državne regulacije nametnute iz Beča, ali je Havliček u njima ipak objavljivao svoje stavove koliko god snažne je mogao unatoč zakonima. Većinom se fokusirao na edukaciju čitatelja o ekonomiji slobodnog tržišta.

Politička misao

Havliček je bio jedan od suradnika Františeka Palackog, "oca češke nacije i demokracije". Obojica su shvaćali povijest kao sukob između vanjskih autoriteta i slobodnog, unutarnjeg razuma. Slobodno razmišljanje, smatrali su, vodi ravno do individualnog samoodređenja svakog pojedinca, koje je bilo u suprotnosti s njemačkim gledištem nacionalne države kao najvišeg autoriteta i utjelovljenja najvećeg kolektivnog dobra. Za Havličeka, pojedinac je bio potpuno izgubljen i denigriran u kolektivističkoj perspektivi mase.

Havličekov koncept individualizma vrlo je blizak engleskom filozofu iz 17. stoljeća, Johnu Lockeu, pioniru klasično liberalne misli. "Sloboda nije neograničeno bezakonje, već prirodna individualnost u koju se niti jedan autoritet ne bi smio miješati - niti u osobna pitanja ni u slobodne radnje građana", pisao je Havliček.

Ekonomska misao

U Havlíčekovo vrijeme, ranoj industrijskoj revoluciji, mnogi su ljudi vjerovali da strojevi i tvornice uzimaju radna mjesta radnicima. On je u potpunosti shvatio da strojevi mogu prouzročiti pad nekih specifičnih industrija ili vrsta proizvodnje, ali je, kao što je to učinio i Bastiat, shvatio da je priča daleko šira od samo onih koji gube posao zbog strojeva.

"Svaka je tvornica bila štetna za određene obrtnike, ali je bila korisna za svaku osobu koja je prije toga kupovala njihovu skupu robu", napisao je. Tvrdio je da je uspjeh tvornica bio jasan znak da je broj ljudi koji su imali koristi od postojanja tvornica premašio broj onih koji su zbog njih imali teškoće. To je bio ključ rasta proizvodnje i napretka.

Potrebna je slobodnotržišna klima, tvrdio je Havlíček, kako bi se potpuno iskoristilo postojanje tvornica. To je uključivalo smanjenje ili ukidanje zabrana i tarifa za stranu robu. Oni poduzetnici kojima ograničenja odgovaraju, koji su zahtijevali protekcionističku politiku, za njega su bili vrsta aristokracije jer je aristokracija uvijek bila povezana sa zlouporabom političke i pravne moći države.

"Vidimo kako neki naši poduzetnici postaju bogatiji u sjeni protekcionizma, zbog monopola, a ne zbog njihove sposobnosti da služe ljudima", napisao je.

Dakle, što je uzrok bogatstva i ekonomskog napretka prema Havlíčeku? "Bogatstvo i napredak dolaze iz slobode i vladavine prava. Svatko radi za sebe i nitko nije prisiljen dijeliti svoje dobitke, svi traže svoj posao; nijedan zakon i uprava nisu nepotrebni jer su obvezujući za svakoga." To su, prema Havlíčekovu mišljenju, bili korijeni prosperiteta Sjedinjenih Američkih Država.

Havlíček je koristio englesku zakonsku regulaciju kukuruza (carine na uvoz zrna) kao primjer pogrešne gospodarske politike: "Pravila kukuruza uzrokovala su ekstremni porast cijena kukuruza. Kao rezultat toga, ljudi su kupovali manje kruha te su se slabije hranili. U isto vrijeme, aristokracija je postala bogatija."

Sloboda, tvrdi Havlíček, nužan je preduvjet ekonomskog prosperiteta, kao i mira u društvu. "Ovo će možda zvučati čudno, ali mir i sigurnost zaštite imovine svakog pojedinca su obilježja slobodnih zemalja".

Karel Havlíček također je upozoravao društvo na opasnosti od komunizma. Iz njegove liberalne perspektive, bilo je neprirodno živjeti u društvu bez privatnog vlasništva nad imovinom. Smatrao je da je moguće da pojedine skupine ljudi dobrovoljno žive prema komunističkim načelima, iako bi to bila "glupa" ideja. Svako postupanje silom prema ljudima, u smislu oduzimanja njihove imovine, značit će trenutačnu katastrofu.

Čak je tvrdio da je svaka apsolutistička vlada, bez obzira na ideologiju, zapravo bila komunistička vlada zbog nedostatka jamstva privatne imovine. "Apsolutistička vlada oduzima pod krinkom poreza, izvlaštenja, itd., vlasništvo drugima i nitko ne može prosvjedovati. Vlada preuzima imovinu pojedincima i daje je svojim pristašama, zajedno s drugim povlasticama. Nije li to komunizam?"

Prerani kraj

U studenom 1851. Havliček je ponovno optužen da krši zakon o tisku. Njegove liberalne ideje i tvrdoglava borba za slobodu bili su glavni razlozi zašto se ponovno našao pod udarom bečke vlasti. Iako ga je lokalni sud oslobodio optužbi, mjesec dana kasnije policija ga je uhitila bez ikakvog objašnjenja ili optužbe i deportirala u gradić Brixen u južnom Tirolu, Austrija, bez mogućnosti da ga napusti. Našao se praktički u kućnom doživotnom zatvoru. Ubrzo su mu dozvolili da se kod njega presele žena i kćer.

Živjeli su zajedno do 1854. kad se njegova supruga razboljela od tuberkuloze. Usprkos svim problemima, Havliček je nastavio pisati i u egzilu. Na humorističan način opisao je svoje uhićenje i putovanje u Brixen u knjizi "Tirolsko kukanje" kao i parodiju etatizma u knjizi "Baptizam svetog Vladimira". Najteže trenutke života proveo je pišući satiru i parodiju, vjerojatno tako olakšavajući sebi teške dane u azilu. U proljeće 1855. njegova supruga je umrla, što ga je dotuklo mentalno i fizički pa je nekoliko mjeseci kasnije i on umro, također od tuberkuloze. Imao je samo 34 godine.

Usprkos kratkom životu, Karel Havliček je bio velika inspiracija mnogim Česima tijekom proteklih preko 150 godina. Smatra ga se začetnikom češkog modernog novinarstva, a njegovi tekstovi se i danas smatraju moćnom obranom klasično liberalnih vrijednosti. "Osoba poput Havličeka ne mijenja svoja uvjerenja. Opasnost leži u njegovoj olovci", napisao je policijski službenik u Brixenu nakon njegove smrti.

Zbog njegovih misli i ideja te načina kako ih je izražavao, neki ga čak smatraju revolucionarom i simbolom češkog nacionalnog otpora bečkoj represiji. Međutim, on je revolucionar samo u nenasilnom, intelektualnom smislu. Ovako je to sam opisao:

"Ja sam neprijatelj oružane revolucije. Vjerujem u revoluciju u glavama i u srcima, zato što needucirana nacija u krvavoj revoluciji nikada neće steći slobodu i vladavinu prava, nego će se ponovno naći u raljama despotizma."

Autori: Tomaš Nikodym, Lukaš Nikodym, Lawrence W. Reed
Originalno objavljeno na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju - FEE.org


VIŠE IZ RUBRIKE:
ŠKOLA
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kaže da je HDZ ovih 30 godina najbolje štitio nacionalne interese i pohvalio se da je podigao minimalac 24 posto.

Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Lijevi mediji sada staju u obranu Georgea Sorosa - i u pravu su - ali zaboravljaju da su i sami sudjelovali u takvoj raboti ili barem šutjeli kad su je vidjeli.

Desnica je napravila Sorosu ono što je ljevica bezuspješno pokušavala napraviti braći Koch

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijalisti su skovali oba pojma i dali im u startu svoja značenja. Jednom kad smo ih počeli koristiti, pristali smo na njihovu igru.

Zašto ljudi favoriziraju socijalizam, a mrze kapitalizam? Razlog je banalniji nego što mislite...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tijekom 5 godina krijumčarenje marihuane preko granice s Meksikom palo je 78 posto. To nije rezultat povećane kontrole granice nego legalizacije u SAD-u.

SAD: Zbog legalizacije marihuane drastično smanjeno krijumčarenje droge preko granice

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nevjerojatno, ali kampanju koja je rezultirala antisemitizmom i homofobijom inicirala su dva Židova, od kojih je jedan homoseksualac.

Tko su arhitekti kampanje protiv Sorosa u Mađarskoj i ostatku istočne Europe?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Potpredsjednik HSLS-a na N1 televiziji govorio je o Ini, Rafineriji Sisak i o novom projektu Grada Bjelovara.

Hrebak: Hvala Bogu da država nije otkupila Inu!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.

Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi moglo iznenaditi mnoge, ali relevantni govornici i filozofi s ljevice i desnice zapravo se slažu više nego što bi to i sami htjeli.

Stvari u kojima se Jordan Peterson, Slavoj Žižek i Noam Chomsky potpuno slažu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo je Kina uspjela ostvariti ono što se očekivalo od svih članica ovog prilično heterogenog saveza koji danas više nema budućnost.

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ministar Štromar nije znao reći koliko će dana sada trajati ishodovanje građevinske dozvole, ali obećava da će biti kraće i jeftinije nego prije.

Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kamala Harris, dugogodišnja državna odvjetnica poznata po progonima prijestupnika s marihuanom, sada se hvali da je u mladosti pušila marihuanu. Nije dobro prošlo...

Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: