Ovo je prava priča o propasti Slavonije: Kad zadnja svinja utihne

31.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Ovo je prava priča o propasti Slavonije: Kad zadnja svinja utihne

Projekt Slavonija počeo je prije 7 godina uvođenjem novog Pravilnika o minimalnim uvjetima za zaštitu svinja. S obzirom na to da je svinja u Slavoniji bila ugrožena životinja, EU se odlučila žestoko izboriti za njih, a naša je Vlada je klimnula glavom. Pogledamo li u pravilnik, vidjet ćemo humane odredbe u vezi s jako puno stvari. Tako je propisano koliko svaka svinja mora imati kvadrata prostora za život, kako postupati prema krmačama, kako s prascima itd. Sve je to divno i krasno dok se nije došlo do sitnih slova u kojima se definiraju „potrebe svinja“.

Članak 3(6) Ne dovodeći u pitanje uvjete iz Dodatka ovoga Pravilnika, krmače i nazimice moraju imati stalan pristup materijalima za istraživanje koji udovoljavaju najmanjim uvjetima iz navedenog Dodatka.

Tek smo došli do 3. članka i spominje se nešto vrlo nejasno te teško opipljivo uzgajivačima. Materijal za istraživanje? U kasnijem Dodatku spominje se sijeno, nekakav miks od gljiva:

DODATAK, Poglavlje I., članak 4. Svinje moraju imati stalan pristup dovoljnoj količini materijala kojim im se omogućuje prikladno istraživanje i manipulacija, poput slame, sijena, drva, piljevine, komposta od gljiva, treseta, njihove mješavine ili drugih prikladnih materijala kojima se ne dovodi u pitanje zdravlje životinja.

Sve to zajedno zvuči odlično, svinje će biti sretnije, vlasnici osvješteniji, EU najvjerojatnije presretna jer se na poljoprivrednoj emisiji neće pojavljivati uspješan seljak s malim svinjcem.

Nakon izdanja Pravilnika uvedenog 2010. godine, svi su dobili određeno vrijeme prilagodbe, najdulje 3 godine. Pravilnik uređuje minimalne dimenzije pojedinih stranica „odjeljenja“ namijenjenih za uzgoj (ne samo kvadraturu), količinu potrebnog prirodnog osvjetljenja (jer rasvjeta ubija), maksimalnu količinu buke, kada se svinje smiju, a kada ne smiju gledati (stvarno!). Sve to, i s pravim planom bilo bi neizvedivo u par godina. Nije bilo ni plana ni novca ni razumijevanja.

Propisana su, naravno, sva nadležna tijela koja imaju pravo ići u nenajavljene inspekcije. Propisano je sve, osim sredstava kojim bi slavonski seljak trebao sagraditi novo gospodarstvo. Bila je tu vizija okrupljivanja, moderne poljoprovrede i zdrave hrane. Nikome u Slavoniji nije bilo jasno kako itko očekuje da netko podiže kredit na 20 godina za izvor prihoda ili prehrane koji mu čini 30% mjesečnog budžeta. Većina uzgajivača i vlasnika svinja ne živi samo od poljoprivrede.

Svi se još uvijek sjećamo prosvjeda seljaka, koji su se žalili kako im stanje ne odgovara i kako ne mogu preživjeti. Zgražala se tada hrvatska javnost nad novim traktorima i ismijavala ih što noću, dok stoje na blokadi ceste, popiju pokoju rakiju. Sada je Slavonijom zavladao mir i nema više prosvjeda.

Idućih godina Slavonija trpi manjak vizije, prebrzo uvođenje strožih propisa i neutaživu žeđ za naplatom poreza hrvatskih vlada. Smetalo im je što se veliki dio trgovine hranom u Slavoniji obavlja bez papira, što se velik dio tih transakcija ne obavlja novčanim putem nego kompenzacijama. Smetali su im nefiskalizirani stočni vašari, smetao im je naš način nabavke hrane.

Slavonija je po glavi stanovništva vjerojatno uplaćivala 3 puta manje krvničkog PDV-a na hranu, nego drugi dijelovi Hrvatske. Smetala su im naša klanja (kolinje, svinjokolja), za njih crnja ekonomija nego Tuđmanovi vragovi, a za nas potreba za preživljavanjem.

Država je uvođenjem sve strožih i većih restrikcija kroz 10 godina napravila trgovinsku pustoš. Maloprodajna trgovina je stala, dovoljno je bilo poslati inspektora na nekoliko vašara, da gleda u sitne zube prasaca i pita za veterinarsku papirologiju.

Previše je bilo zapljena mesa na izlasku s autoputa jer: „Gdje su papiri?“, „Gdje je žig mesnice?“...- "Ćaća zakl'o kod kuće pa smo ponijeli.“...- „Koji ćaća, koji mu je OIB?“

Tržište kao tržište vrlo je lako uništiti, a izgraditi jako teško. Tržište Slavonije je uništeno, a ponovna izgradnja ravna je nemogućem. Nikakva količina novca umjetno upumpana iz Zagreba sada ga neće spasiti jer više ne postoji.

Nedostatkom uvida u ponašanje trgovine na malo u Slavoniji, nije bilo moguće potaknuti njezin rast, modernizaciju i na kraju fiskalizaciju, nego je dovedena do apsolutnog kraha. Uništeno je divovsko tržište hranom i ljudi su je prisiljeni kupovati u trgovačkim lancima. Ovo meso ima sve papire, možemo biti bez brige. Iako slavonski seljak više ne može uzgajati vlastitu hranu, primanja mu se nisu povećala, nego drastično smanjila. Nema više svinja za kompenzaciju drva za ogrjev, nema ni za majstora da mu traktor popravi. Nema ni za što. Prije 15 godina u ovo doba godine traktori su brujali 10 sati dnevno, brusilice i švajsaparati (aparati za varenje) kvarili se od siline potrebnih popravaka, a gužve pred silosima su blokirale cijele gradove na tjedan dana. Danas nema nijedne od te tri stvari. Jedan od 30 poljodjelaca koji su preživjeli sada vuku dva vagona odjednom sa svojim američkim traktorima i brži su od auta. Tako i treba, je**eš IMT.

Sjećate se one čuvene slavonske: "Krmača mi oprasila troje/ Jedno meni, a Liniću dvoje"? Nadam se da su sada gospoda na vlasti sretna, sada nam je glavni hit švercanje duhana, sada smo stvarno kriminalni. Bio vam je bitan samo porez pa sada poreza nemate nimalo, krmače više ne prase troje.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Marijan Mautner je diplomant računarstva na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: