Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ

18.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pametno želi više države: ʼZdravstvo će biti bolje ako budemo više uplaćivaliʼ


PIŠE Mario Nakić

Svjedočanstva žena o bolnim kiretažama naživo i primitivnom odnosu bolničkog osoblja naišla su na opću osudu i zgražanje. Ali čim su u javni prostor ušli prvi konkretni prijedlozi kako bi se taj problem mogao riješiti, odjednom više žene nisu bitne. Neka trpe bol, neka trpe ponižavanja, samo da se ne mijenja ovakvo zdravstvo! Jer zdravstvo je naše, kao i autoceste, kao i Petrokemija, kao i Uljanik...I tako će, vjerujte, završiti.

Kad se u javnom prostoru spomene ona prosta "P" riječ (privatizacija), nekoliko ekonomskih stručnjaka će se pojaviti na naslovnicama novina i portala da objasne nama, običnim smrtnicima, kako je to grozna ideja i da je sve super baš ovako kako je. Hoće li to biti Ljubo Jurčić, Ivan Lovrinović ili Maja Vehovec? Ili možda svo troje, u kombinaciji? U to se komotno možete kladiti, najlojalniji čuvari sistema. Istog ovog sistema koji je toliko truo da sam sebe proždire.

Tako je dr.sc. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta Zagreb i sveučilišna profesorica, potpredsjednica stranke Pametno, objasnila za Net.hr da je naš zdravstveni sustav zapravo normalan, a bio bi još bolji "kad bismo više uplaćivali". Za privatizaciju, naravno, ni čuti:

"Sve analize pokazuju da zdravstvo u svim uređenim zemljama EU-a dominantno počiva na solidarnosti, na javnim izvorima financiranja, oko dvije trećine ukupnih sredstava. Dakle, niti u jednoj zemlji EU-a ne dominiraju privatni izvori financiranja u zdravstvenoj skrbi."

Zapravo nije u pravu, odnosno manipulira podacima jer ne želi reći na koji način se u zemljama EU dolazi do tog "javnog novca" koji država za zdravstvo prikuplja i gdje se on troši (u državnim ili privatnim ustanovama). A u tome postoje velike razlike od zemlje do zemlje, što dovodi i do velikih razlika u efikasnosti među sustavima.

Primjerice, i novac koji prikupljaju privatni zdravstveni fondovi također se po metodologiji Eurostata ubraja u "javni novac". Ali po gospođi Vehovec očito ne igra nikakvu razliku jesu li korisnici dobili pravo izbora kojem će osiguranju uplaćivati obavezno zdravstveno osiguranje ili nisu. Također, nju očito ne zanima jesu li korisnici dobili pravo birati bolnicu i liječnika ili nisu. U većini zemalja EU prevladavaju privatna zdravstvena osiguranja i privatne bolnice, a tendencija je da se zdravstvo sve više privatizira. To pokazuju upravo znanstvene analize. Prema tome, gospođa Vehovec namjerno manipulira podacima (jer ne vjerujem da ne zna za ove činjenice) da bi iz nekog razloga navela građane da povjeruju kako je njihova sloboda izbora nebitna, država će se za njih pobrinuti.

Gospođa Vehovec je ispravno zaključila da se javni novac loše troši u našem zdravstvu (kao i u svemu ostalom) pa predlaže "racionalizaciju sustava". Drugim riječima, sustav je dobar, samo trebamo postaviti prave ljude na pravo mjesto...Koliko već puta ste to čuli? Postaje lagano smiješno, zar ne?

Što je s građaninom, korisnikom zdravstvenih usluga? Za liberale, a gospođa Vehovec tvrdi za sebe da je liberalka, valjda bi čovjek trebao biti u središtu. Što je s čovjekom? Zašto on ili ona ne bi imao/la pravo odlučiti sam/a o svojim potrebama i željama? Zašto ne bismo imali pravo izabrati nešto drugo osim HZZO-a? Gospođa Vehovec polazi od pretpostavke da su svi ljudi isti, da su svi poput nje, da svi vjeruju HDZ-u i da svi žele da HDZ upravlja našim novcem i donosi odluke o našem zdravlju. Što je s nama koji to ne želimo? Zašto ne možemo imati slobodu izbora?

A što Vehovec predlaže kao rješenje?

"Posvuda u EU-u dominiraju javni izvori financiranja zdravstva, Hrvatska tu ne odudara. Zdravstvo u Europi dominantno počiva na solidarnim izvorima financiranja. Kada pogledamo udio zdravstva u BDP-u u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje, Hrvatska je u zadnjem dijelu ljestvice, dakle, Hrvatska bi trebala više izdvajati. Pojednostavljeno rečeno, ako bismo više izdvajali, imali bismo bolju uslugu."

Dakle, premalo uplaćujemo. Ako budemo uplaćivali više za zdravstvo, ono će biti kvalitetnije. Bravo! Kako se samo toga sjetila?

Prvo, opet manipulira podacima. Zdravstvena osiguranja mogu biti državna ili privatna, a većinom su privatna. To je svejedno "javni novac" jer se iz njega isplaćuju svi troškovi u zdravstvenim ustanovama koje su često privatne. Dakle, to su činjenice koje Vehovec iz nekog razloga prešućuje i potpuno ignorira činjenicu da Hrvati nemaju pravo, za razliku od većine drugih zemalja, izabrati kome će uplaćivati doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje.

Drugo, doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje je u Hrvatskoj najveći među svim zemljama Europe koje imaju obavezni zdravstveni doprinos (Irska ga, recimo, nema). U Hrvatskoj on iznosi 15 posto trenutno, a od početka 2019. godine (to je "reforma") iznosit će 16,5 posto jer je Milan Kujundžić očito poslušao stručnjake poput profesorice Vehovec pa rekao "da, premalo je. To može biti i više!".

Andora je po istraživanju znanstvenog časopisa The Lancet lani izabrana za najbolji zdravstveni sustav u svijetu. Stanovnici Andore plaćaju obavezno zdravstveno osiguranje 6 posto. U Belgiji ono iznosi 7,5 posto. U Švicarskoj je 3 do 8 posto. U Češkoj 13,5 posto...

Gospođa Vehovec mudro uspoređuje nominalno uplaćeni iznos, koji je u nekoliko puta razvijenijim zemljama veći nego u Hrvatskoj, ali ako se gleda kao udio u plaći, onda su Hrvati uvjerljivi prvaci u izdvajanju za zdravstvo po radniku. Kad bi se još više povećavalo to izdvajanje, a to je Kujundžićeva želja koju očito dijeli i Vehovec, onda bi se neto primanja radnika još više smanjila. Očito je da to ne može biti rješenje.

Ali umjesto da gledamo stanovništvo kao veliku skupinu homogenih robota, trebali bismo se usmjeriti na pojedinca, čovjeka. Sve što želim je da svatko od nas dobije izbor. Sloboda izbora stvara konkurenciju, a konkurencija povećava kvalitetu usluge i snižava cijenu. To je temeljni tržišni zakon. Osim toga, privatizacija zdravstva je u Švedskoj pokazala odlične rezultate pogotovo u sferi njege za starije, gdje je, prema rezultatima istraživanja objavljenim u časopisu Journal of Health Economics, bitno poboljšala kvalitetu usluge što potvrđuju i sami korisnici.

Umjesto manipulatorima koji iz nekog razloga i dalje vjeruju HDZ-u i njegovom upravljanju državnim ustanovama, počnimo vjerovati znanstvenim činjenicama i pokušajmo se promijeniti. Sustav ne treba kozmetičke nego prave promjene. Hrvatsko zdravstvo može biti bolje samo ako postane konkurentnije, a konkurentnije neće postati ako korisnici ne dobiju slobodu izbora. Svaka politička stranka, koja sebe smatra liberalnom, trebala bi staviti slobodu izbora na prvo mjesto. Za Pametno nisam siguran da to čini.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandinavske zemlje djeluju poput lanca. Kada jedna vlada učini nešto smjelo i obećavajuće, onda odmah i druge susjedne države učine isto. To je konkurentnost i ona rezultira prosperitetom.

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je doktor ekonomije, jedini Hrvat zaposlen na sveučilištu Princeton i k tome klasični liberal, rekao nam je bjelovarski gradonačelnik.

Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: