Panama - gospodarstvo koje raste zahvaljujući niskim porezima i imigrantima

15.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3

Panama - gospodarstvo koje raste zahvaljujući niskim porezima i imigrantima

Zadnje dvije godine Latinska Amerika, ukupno gledajući, doživljava ekonomski pad. Razlog je više u tome što su desetljeća loše ekonomske politike nekih bivših lidera koji su favorizirali socijalizam, došla na naplatu (npr. Brazil, Argentina, Venezuela, Peru...), ali ima par pozitivnih primjera koji iskaču iz ove slike. Uz Čile, o kojem smo već pisali, tu je svakako Panama koja već desetak godina bilježi rast BDP-a na godišnjoj razini u prosjeku 7,2 posto. Prema Svjetskom ekonomskom forumu Panama je jedno od najbrže rastućih gospodarstava svijeta i definitivno najbrže rastuće gospodarstvo u Latinskoj Americi. Na listi konkurentnosti panamsko je gospodarstvo na drugom mjestu među karipskim i latinoameričkim zemljama.



Koja je tajna panamskog uspjeha? Mora se priznati da nije samo jedan faktor utjecao na ovaj rast, nekarakterističan za cijelu regiju. Riječ je o skupu okolnosti i politika koje su se "pogodile".

Panamski kanal + fleksibilna politika

U prvom redu, tu je Panamski kanal kojim sad upravlja Panama (nakon dugogodišnjeg upravljanja SAD-a). Država je učinila pravu stvar što je i tijekom američkog upravljanja kanalom ulagala u infrastrukturu pa im se to sada višestruko isplaćuje. Samo od prolazaka kanalom država ubere 7 % ukupnih prihoda u proračunu godišnje. No, kanal sam po sebi ne bi nikada mogao tako utjecati na rast gospodarstva da nema hrpe popratnih usluga koje privatni sektor nudi, a politika je omogućila.

Panamska ekonomska politika bazira se na slobodnom tržištu. Država potiče dolazak stranih kompanija i ulaganja tako što ubire porez na dobit isključivo od prihoda koji su ostvareni u Panami. To znači, ako imate tvrtku koja se bavi međunarodnom trgovinom i odlučite da će vam sjedište biti u Panami, a prihode ostvarujete u drugim dijelovima svijeta, nećete morati uopće platiti porez na dobit! To je jedinstveni model i zbog njega je Panama poznata kao "porezni raj". Uz Panamski zaljev država je osnovala i "zonu slobodne trgovine" u kojoj je smješteno gotovo 2.000 tvrtki za različite usluge, koje međusobno trguju bez plaćanja carine i regulacija.

Porez na dohodak varira ovisno o visini primanja. Oni koji zarađuju malo (do 11.000 dolara godišnje) oslobođeni su plaćanja bilo kakvog poreza. Oni s prosječnim primanjima (do 50.000 dolara godišnje) plaćaju 15 %, a oni s primanjima iznad 50.000 dolara godišnje plaćaju porez od 25 %. Ove su stope u usporedbi sa svjetskim i pogotovo europskim prosjekom ekstremno niske. PDV u Panami je 7 posto (osim za neke posebne proizvode gdje ide najviše do 15% za cigarete).

Nezaposlenost je niža od 4 posto, ima nešto manje od 4 milijuna stanovnika i konstantno im nedostaje stručna radna snaga. Zato je država olakšala dobivanje radne dozvole i useljavanje, što je privuklo stručnu radnu snagu iz susjednih zemalja i cijele Južne Amerike. Kvalitetni radnici iz drugih zemalja utjecali su na gospodarski rast ove zemlje, zaključio je Svjetski ekonomski forum.

Problemi: korupcija i siromaštvo

Pa ipak, Panama ima problema. Prema institutu Heritage, koji ju je po ekonomskim slobodama rangirao na 54. mjesto, Panama pati zbog korupcije. Nakon skandala "Panama Papers" vlada je donijela neke nove propise kako bi izbjegla pranje novca, no i dalje je korupcija na visokom nivou i sprega politike s financijskim sektorom koči razvoj ukupnog društva.

Iako država bilježi konstantni gospodarski rast, bogatstvo je ekstremno neravnomjerno raspoređeno i među populacijom i geografski. Uslužne djelatnosti u lukama i gradovima zarađuju prilično dobro, ali veći dio ruralnog stanovništva, koji se bavi poljoprivredom, živi ispod granice siromaštva. Na državnoj razini stopa siromaštva je čak 24 posto (nešto slično kao u Hrvatskoj).

To je razlog zašto je usprkos velikom broju doseljenika, još veći broj onih koji napuštaju zemlju (prvenstveno za SAD). Međutim, taj podatak ne mora značiti ništa, budući da i Švedska ima negativnu stopu migracije stanovništva.

Panama je još do prije 15-ak godina bila među najsiromašnijim zemljama u regiji, no odnosi s Amerikom i slobodnotržišna politika promijenili su stvari. Panama je čak i za vrijeme velike ekonomske krize 2008-2009. bilježila rast BDP-a. Stanovništvo je, ukupno gledajući, već prosperiralo, a ako se uspije normalizirati politička situacija i suzbiti korupcija, prosperitet će osjetiti svi.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Vezano
Želite da najveći bogataši plate više poreza državi? Onda bi vas ovaj graf mogao zanimati
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Trump ne može izdržati duže od sat vremena bez širenja lažnih vijesti o imigrantima
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Libertarijanski institut pokopao sve Trumpove teze o imigrantima
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Traži se smještaj za milijun izbjeglica koje nitko ne želi primiti
'Mi u Kanadi vidimo raznolikost kao izvor naše snage, a ne slabosti'
Odgovori na 5 najčešćih argumenata protiv imigranata
Njemačka: Sirijci svladali terorista i pozvali policiju
Trumpov plan da zabrani muslimane nestao s njegovih stranica
Zašto Švedska ima problem s imigrantima, a Irska ne?
Za terorizam u Berlinu NIJE kriva politika otvorenih granica!
Isus je bio izbjeglica i imigrant
Švedska općina skoro bankrotirala zbog socijalne pomoći za izbjeglice
Šveđanke za povećanje broja silovanja okrivljuju mušku prirodu i odgoj
Irski premijer 'oprao' Trumpa u Bijeloj kući: 'I sv. Patrik je bio imigrant'
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kamala Harris, dugogodišnja državna odvjetnica poznata po progonima prijestupnika s marihuanom, sada se hvali da je u mladosti pušila marihuanu. Nije dobro prošlo...

Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Svjetski dan socijalne pravde RTL je objavio članak prepun manipulacija i urnebesno loših prijedloga.

Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijaldemokrati i zeleni pristali su da neće mijenjati Zakon o radu i na još neke ustupke u regulaciji stanogradnje i porezne politike.

Dvije liberalne stranke u Švedskoj ipak će podržati socijaldemokratsku vladu, ali pod određenim uvjetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako otvorite usta i nešto kažete, gotovo je nemoguće da ih nećete uvrijediti. Treba nam posebni zakon za zaštitu Hrvata katolika u Hrvatskoj.

Hrvati katolici - najosjetljivija manjina u Hrvatskoj

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako želite bolji svijet, prestanite ulagati sve svoje nade i strahove u jednu određenu osobu. Uzdajte se u sebe i izgradite ga sami.

Ovaj Snowdenov komentar iz 2016. o Obami i Trumpu je toliko dobar, trebao bi ući u udžbenike

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki su mediji lani tvrdili da će nas ova europska uredba zaštititi. Naravno da nas nije zaštitila, ali je dobro došla političarima i drugim muljatorima.

Je li vam sada jasno čemu služi GDPR?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Oporbeni saborski zastupnik je napadom na Kolindu nesvjesno priznao da nam treba privatizacija zdravstvenih usluga.

Kolinda i Mrsić su nesvjesno priznali da nam treba privatizacija zdravstva

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon priznanja Vatikana da su redovnice natjerane da pobacuju nakon što su ih svećenici i biskupi pretvorili u seksualne robinje, Crkva više nije u poziciji davati moralne lekcije ženama o tome što smiju, a što ne smiju činiti sa svojim tijelom.

Katolička crkva je izgubila moralni argument o pobačaju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Radnici u restoranima brze prehrane nedavno su se izborili za minimalnu satnicu od 15 dolara. Sada traže od Grada da ih zaštiti od otkaza.

Dobili su povišicu minimalca, sad se čude što dobivaju otkaze ʼbez razlogaʼ

Škola

PIŠE: ANDERS INGEMARSON

Ljudi razumiju dobro zašto država treba biti odvojena od religije. Potpuno isti razlozi mogu se primijeniti i na gospodarske aktivnosti.

Moralni razlog za razdvajanje države i gospodarstva

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Veliki je jaz između bogatog sjevera i siromašnog juga, između stare i nove Europe. Ako želimo premostiti razlike, morat ćemo imati više povjerenja u slobodno tržište.

Nejednakosti u EU mogu se smanjiti oslobađanjem tržišta

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: