Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?

27.7.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ovo pitanje postavljaju novinari i komentatori, ali ono je potpuno pogrešno jer se bazira na pretpostavci da je jedini cilj smanjenja PDV-a da se snize cijene.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?

Ovo pitanje postavljaju novinari i komentatori, ali ono je potpuno pogrešno jer se bazira na pretpostavci da je jedini cilj smanjenja PDV-a da se snize cijene.
PIŠE Mario Nakić

Vlada je pristala na prijedlog udruženja ugostitelja da se PDV u ugostiteljstvu spusti na 13 posto, oko čega je praktički postignut rijetki konsenzus izmedu HDZ-a, njegovih partnera na vlasti i oporbe. Pa ipak, mnogi komentatori na društvenim mrežama postavljaju pitanje o pravednosti tog poteza, a neki novinari izražavaju zabrinutost da ugostitelji "neće spustiti cijene nego će razliku uzeti sebi".

Zašto samo njima?

Krenimo redom, prvo pritužba da nije pravedno spustiti PDV samo jednom sektoru. Moramo shvatiti da Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma koji ima udio od čak 15 posto u našem BDP-u, što je najveći udio turizma među svim državama EU. Neki smatraju da to nije dobro i ja ću se složiti jer naš gospodarski rast ovisi primarno o uspjehu ljetne sezone koja ovisi o cijelom nizu faktora na koje ne možemo utjecati (vremenske prilike i drugo). Ali to je naša realnost i bolje je prihvatiti to što imamo pa to nadograđivati nego odbaciti vlastitim nemarom.

Kad je riječ o turizmu, Hrvatska je na tržištu. Nije ovo jedina zemlja koja ima more, razvijenu obalu i lijepo vrijeme. Kad neka njemačka obitelj razmišlja o ljetovanju, ona će provjeriti kakva je ponuda u Hrvatskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Španjolskoj i drugim zemljama koje su također poznate kao popularne ljetne destinacije. To znači da hrvatski turizam mora biti konkurentan. Da bi bio konkurentan, država ga mora što više porezno rasteretiti jer teško ćemo moći konkurirati cijenama, sadržajem i kvalitetom ponude ako je porezno opterećenje na turističku ponudu i sve što ide uz nju veće u Hrvatskoj nego u konkurentskim zemljama.

Zato je dobro što je država snizila PDV na smještaj, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, a trebala je sniziti i više - na 10 posto. Osim toga, bilo bi dobro isto učiniti i s turističkim i putnim agencijama jer i njihova ponuda je usko vezana za turizam i hrvatsku konkurentnost na globalnom tržištu.

Što će ugostitelji sada učiniti s "viškom"?

A onda, tu su poslovično novinari koji sada nagađaju što će ugostitelji sad učiniti s "viškom" koji bi mogli zaraditi zbog smanjenja stope PDV-a. Hoće li se stvarno sniziti cijene ili će cijene ostati iste, a ugostitelji "uzeti novac sebi"? Kao što je bilo, primjerice, nakon sniženja stope PDV-a za neke prehrambene proizvode, kada su novinari pisali spektakularne članke naslovljene "PDV niži, cijene ostale iste!" ili "Trgovci uzeli pola razlike od PDV-a".

Takvo razmišljanje je pogrešno, ljudi koji to rade postavljaju kriva pitanja jer ne razumiju kako tržište funkcionira. Cilj snižavanja stope PDV-a nije isključivo da se snize cijene, već da se poveća ukupna konkurentnost sektora. A konkurentnost se povećava na različite načine, ne samo cjenovno.

Kada se snizi stopa PDV-a, poduzetniku ostaje više prostora od moguće zarađene vrijednosti za raspolaganje. On može tu zarađenu vrijednost pretvoriti u nižu cijenu usluge ukoliko prosudi da je to potrebno, zbog konkurencije, i da će tako doprijeti do većeg broja korisnika ili kupaca. Ili može, recimo, ostaviti cijene kakve su bile, a novu ostvarenu vrijednost uložiti u radničke plaće - ukoliko procijeni da je to najpotrebnije učiniti da bi opstao i da bi bio konkurentniji. Ili može, recimo, ostaviti cijene iste i uložiti u objekt ili u proširenje posla. A može i odlučiti, ako procijeni da je to za njegov posao najbolje, ostaviti cijene kakve jesu i novoostvarenu vrijednost isplatiti u obliku dobiti dioničarima (ako je riječ o dioničkom društvu) ili vlasnicima.

To je, dakle, poslovna odluka privatnog poduzetnika ili menadžera koji upravlja tvrtkom. Ta odluka ovisi o stanju na tržištu i njegovoj/njenoj procjeni koja se vodi logikom što je najbolje i najisplativije učiniti za boljitak biznisa. Poduzetnik može donijeti dobru odluku ili lošu odluku, on riskira svakom poslovnom odlukom - što je u biti i definicija poduzetnika - rizik radi profita. Ali bitno je da smanjenjem stope PDV-a on dobiva veću ekonomsku slobodu i veću moć odlučivanja nad ostvarenom zaradom, što je prvi preduvjet za poboljšanje konkurentnosti.

Kakvu god odluku donio, ona će u konačnici imati pozitivan utjecaj na društvo - kupce, radnike, državu, cjelokupnu zainteresiranu javnost. Zašto? Ako snizi cijene, kupci će direktno imati veću kupovnu moć jer će im više novca ostati za potrošnju na druga dobra ili usluge. Ako poveća plaću radnicima, oni će biti zadovoljniji pa će raditi bolje, što će se pozitivno odraziti na kvalitetu usluge u njegovom objektu, a radnici će imati više novca za potrošnju na drugim mjestima i država će zaraditi više od poreza na dohodak i doprinosa. Ako uloži u objekte ili širenje poslovanja, znači da se opet poboljšava kvaliteta njegove usluge, ona postaje poželjnija za goste.

Ako odluči ostaviti cijene i ne povećavati radničke plaće nego novac isplatiti svojim dioničarima ili vlasnicima, ta opcija je nekako u našem narodu neprihvatljiva. Zato što ljudi vide samo ono od čega oni imaju istog trenutka direktnu korist, a kada vlasnik isplati sebi ili drugim dioničarima dobit, onda su ostali nezadovoljni jer misle da oni nemaju ništa od toga. Nisu ni svjesni da je to možda najbolja opcija za njih.

Zašto? Zato što nam treba još više privatnih ulaganja, ona podižu gospodarstvo i jamče gospodarski rast. Ako vlasnici poduzeća u Hrvatskoj ostvaruju veliku dobit, onda će to značiti da smo privlačni za nova ulaganja. Privatni poduzetnici ulažu tamo gdje misle da imaju najveće šanse uspjeti, a uspjeh je ostvarivanje što veće dobiti. To je smisao i cilj poduzetništva. Usput, da bi ostvarili tu dobit, poduzetnici moraju često zaposliti radnike (iako ne uvijek) i ponuditi tržištu - dakle kupcima - nešto što im je potrebno i što će im biti dovoljno povoljno da žele na to potrošiti svoj novac. Dakle, da bi ostvarili profit, poduzetnici moraju biti vrlo korisni drugim ljudima. Ako se u Hrvatskoj ne ostvaruje profit, neće biti puno poduzetnika i to neće privući nova ulaganja. Ako se, pak, isplaćuje veci profit, to je poziv novim domaćim i stranim ulagačima da i oni probaju ovdje uložiti, zaposliti ljude i ponuditi turistima i građanima svoje usluge, još bolje od konkurencije.

Što je veća konkurencija među ulagačima, kupci i radnici su u boljem položaju. Kupci zato što dobivaju bolji izbor, smanjuje se cijena zbog konkurencije i povećava kvaliteta usluge, a radnici zato što se konkurentski poslodavci moraju za njih boriti tako što im nude što bolje uvjete rada i veću plaću.

Tako da isplata dobiti uopće nije loša opcija za zajednicu. To je ono što se ne vidi odmah, ali kada se poveća izbor i kada porastu radničke plaće u cijelom sektoru, to su često rezultati ovakvih poteza poput smanjenja PDV-a. Sad sam se sjetio onog klasičnog eseja velikog francuskog ekonomista Frederica Bastiata koji je napisao u prvoj polovini 19. stoljeća "Ono što je vidljivo i ono što nije vidljivo" govoreći o različitim ekonomskim situacijama u kojima ljudi često ne vide "na prvu" one najjače i najdalekosežnije efekte pojedinih mjera na tržištu, a vide samo one slabije i kratkoročne efekte. Povećanje ukupne gospodarske aktivnosti mogao bi lako biti dalekosežni i možda najsnažniji efekt ovog smanjenja PDV-a čak i ako ne dođe do masovnog snižavanja cijena.

Što će se onda dogoditi? Vjerojatno će se neke cijene u nekim mjestima smanjiti, ali ne sve i ne svuda. Moramo biti svjesni da je Hrvatska ljeti svjetska top destinacija, pogotovo neki gradovi na našoj obali, a na svjetskim top destinacijama takve su i cijene jer turisti koji ciljano traže top destinacije očekuju i takve cijene. Na to se Hrvati nikako ne mogu naviknuti pa očekuju da kava na Hvaru ili u Dubrovniku košta isto kao u Osijeku, ali to nećete doživjeti osim ako se dogodi neka katastrofa pa da naše destinacije prestanu biti poželjne svjetskoj bogatoj kremi, ali zbog našeg gospodarstva ne želimo da se to dogodi. Dakle, cijene neće masovno pasti svuda i već znam da će novinari opet ići s populističkim naslovima protiv ugostitelja.

Ali kad vidite sljedeći put takav članak, recite im da prekinu zatupljivati ljude. Konkurentnost se podiže na različite načine, a ne samo sniženjem cijena.


Vezano
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Ništa od kolapsa turizma, drugovi: ʼSrpanjska rupaʼ je medijska izmišljotina
Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Fizički nasrnuo na čovjeka samo zato što je gej. Sud mu je dosudio smiješnu kaznu...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač pozvao građane da na predsjedničkim izborima glasaju za Ivana Pernara

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: