ČITATELJI OCIJENILI
4

Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti

PIŠE Mario Nakić
8.11.2017.

Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti


PIŠE Mario Nakić

Ivan Pernar u obilasku srednjih škola prodaje klincima ekonomsku teoriju za debile. Na njihovo pitanje kako riješiti problem zaduživanja, on odgovara da treba ukinuti valutnu klauzulu za kredite i oslabiti kunu kako bi došlo do hiperinflacije. Ona bi pojela kredite, to je istina, ali bi pojela i sve što ljudi zarade! To bi tek dovelo do pravih problema kakvi su već bili viđeni u svijetu, ali i kod nas.

Tijekom povijesti svijet je doživio ukupno 56 epizoda hiperinflacije. Riječ je o velikom i ubrzanom rastu cijena robe i usluga, obično uvjetovano tiskanjem novca bez snažnog gospodarskog pokrića.

Hiperinflacija se događala praktički u svim dijelovima svijeta, a čak i neke jake ekonomije, kao što su njemačka, francuska i kineska, nisu bile imune na nju. Glavni uzrok u prošlom stoljeću bio je rat, no svaki put je za hiperinflaciju krivac bila unutarnja monetarna politika te ekonomska politika eksperimentiranja s emitiranjem novca.

To može biti jako opasno jer kad se više novca nađe u opticaju u nekom društvu, novac gubi na vrijednosti. Cijene rastu. Kako cijene rastu, tako radničke plaće postaju sve bezvrjednije. To onda traži novo tiskanje novca...I tako u krug. U hiperinflaciji, konkretno, cijene rastu tako brzo da se vrijednost novca prepolovi u jednom danu. Američki Cato institut objavio je istraživanje o uzrocima i posljedicama svih 56 hiperinflacija.

Ovdje ćemo izdvojiti 10 najgorih hiperinflacija u svjetskoj povijesti.

1. Mađarska 1945.-1946.



Mađarska je bila ekonomski devastirana u Drugom svjetskom ratu. Pretpostavlja se da je oko 40 posto mađarskog gospodarstva uništeno u ratnim razaranjima. Prije rata Mađarska je ulagala puno u proizvodnju kako bi opremala njemačku vojsku, no Njemačka nije nikad platila za te usluge. Kad je Mađarska potpisala mirovni sporazum sa saveznicima 1945., morala je platiti Sovjetima za odštetu u ratu što je iznosilo do polovine ukupnog mađarskog budžeta.

Premda su domaći ekonomisti upozoravali da će tiskanje novca produbiti krizu, sovjetski vjerovnici se nisu obazirali na ta upozorenja. Smatra se čak da je to bila politička odluka s ciljem uništavanja srednjeg staleža.

Tijekom hiperinflacije, koja je u Mađarskoj trajala godinu dana, cijene su se udvostručavale svakih 15 sati, a na svom je vrhuncu inflacija iznosila 207 posto - na dnevnoj bazi.

2. Zimbabve 2007-2008.



Socijalističke reforme zemljišta i redistribucija bogatstva od bogatijih bijelaca prema većinskom crnačkom stanovništvu dovele su do velike hiperinflacije prije 10 godina u ovoj afričkoj zemlji. Ljudi su masovno bježali iz zemlje. Država je povećavala potrošnju i za to je trebala tiskati novac.

Dnevni rast inflacije u Zimbabveu iznosio je 98 posto, a cijene su se udvostručile svakih 25 sati.

3. Jugoslavija 1992-1994



Nakon raspada Jugoslavije, ekonomisti tvrde da je nova država na području Srbije i Crne Gore (koja je zadržala ime Jugoslavija još desetak godina) upala u veliku krizu zbog deficita koji je naslijedila od bivše države. To je zapravo ona hiperinflacija koja bi se dogodila vjerojatno još u težem obliku u cijeloj ex Jugoslaviji da nije došlo do rata.

Istina je, također, da je zbog režima Slobodana Miloševića i ratova u Hrvatskoj i BiH, Jugoslavija bila pod međunarodnim ekonomskim sankcijama. Dinar je slabio tolikom brzinom da je njemačka marka postala glavna valuta, a neko vrijeme stvari su se mogle kupiti samo za bonove.

Inflacija je rasla 65 posto svakog dana, a cijene su se udvostručile svakih 34 sata. I tako pune tri godine.

4. Weimarska Republika 1922-1923.

U njemačkoj Weimarskoj Republici inflacija je uslijedila nakon teškog vojnog poraza u 1. svjetskom ratu. Nijemci su morali platiti velike ratne odštete pobjednicima, no ne vlastitom valutom ("papiermark" u to vrijeme) koja je značajno oslabila tijekom rata budući da su financirali vojsku isključivo iz zaduženih fondova. Stoga je Njemačka morala prodati veliku količinu svoje valute da bi je razmijenila za strane valute kojima joj je dozvoljeno platiti odštetu. To je još više pogodilo vrijednost domaće valute koja se počela strmoglavo spuštati.

Tijekom godinu i pol dana dnevna je inflacija rasla 21 posto dnevno, a cijene su se udvostručile svaka 2 i pol dana.

5. Grčka u 2. svjetskom ratu

U Grčkoj je između 1941. i 1945. godine dnevna inflacija dostizala 18 posto, a cijene su se udvostručile svakih 4 dana.

6. Kina 1947-1949.

Nakon Drugog svjetskog rata u Kini se vodio veliki građanski rat između nacionalista i komunista. Osim vojnog vodili su i monetarni rat te su se obje strane trudile što više utjecati svojom valutom (svaka je imala svoju). To je, naravno, značio rat u printanju novca.

Inflacija je rasla 14 posto na dnevnoj bazi, a cijene su se udvostručavale svakih 5 i pol dana.

7. Peru 1990.

Peru se dugo borio s inflacijom u drugoj polovini prošlog stoljeća i početkom ovog stoljeća, no najveću hiperinflaciju stanovnici ove južnoameričke zemlje doživjeli su u ljeto 1990. godine kad su se cijene udvostručile u manje od pola mjeseca.

Tadašnji predsjednik Fernando Belaunde Terry dobio je naputak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako da riješi javni dug i inflaciju, no on je radio suprotno iako je javnosti predočio kako provodi "mjere štednje MMF-a". Zato su građani za krizu koja je zapravo bila uzrokovana pretjeranom javnom potrošnjom, okrivljavali štednju i rezove (koji su u stvarnosti izostali).

Nezadovoljni narod ipak je promijenio predsjednika. Kad je na vlast došao Alan Garcia on je odbacio totalno preporuke MMF-a i primijenio populističku ekonomsku politiku. Zatvorio je granice za uvoz te protekcionizmom samo pojačao inflaciju koja je postala hiperinflacija.

8. Francuska 1795-1796.

Francuska revolucija (1789-1799) bila je period kada je Francuska upadala u dugove zbog sudjelovanja u nekoliko ratova, uključujući rat SAD-a za neovisnost od Velike Britanije. Jedna od glavnih ekonomskih politika Francuske revolucije bila je nacionalizacija zemlje koju je dotad posjedovala Katolička crkva. Crkva se činila lakom metom za eksproprijaciju imovine jer je posjedovala velike dijelove zemlje, a imala je jako malo političkog utjecaja u novom režimu.

Vlada je izdavala kupone građanima - koji su bili zapravo valuta koja počiva na zemljištu koji netko posjeduje, a ona je trebala kasnije biti zamjena za nacionalizirano zemljište. Međutim, vlada se zeznula tiskajući previše tih kupona u želji da prekine deficit, no to je dovelo do smanjenja vrijednosti nove valute i hiperinflacije.

Cijene su se udvostručile dvaput mjesečno, a dnevna inflacija je iznosila 5 posto.

9. Nikaragva 1986-1991.

Nikaragva je u drugoj polovici prošlog stoljeća imala plansku, socijalističku ekonomiju poput većine latinoameričkih država. Vlada je posuđivala novac izvana kako bi mogla zadovoljiti potrebe stanovništva, no tržište je država zatvoreno. Nakon ekonomske reforme i oslobađanja tržišta, nikarakvanska valuta je počela naglo rasti što je dovelo do inflacije.

Dnevna inflacija je 5 godina iznosila u prosjeku 4 posto, a cijene su se udvostručavale svakih 16 i pol dana.

10. Čile 1971-1972.

Čile je tijekom kratke vladavine socijalista koji su nacionalizirali krupno gospodarstvo i zemlju, doživjelo veliku inflaciju koja je na dnevnoj bazi iznosila preko 2 posto, a mjesečno u prosjeku 87 posto. Cijene su se u prosjeku udvostručavale svakih mjesec dana. Nakon što je Ustavni sud odlučio da je predsjednik Salvador Allende prekršio Ustav oduzevši privatnu imovinu gospodarstvenicima i poljoprivrednicima, uslijedio je vojni puč i početak diktature Augusta Pinocheta.

Pinochet je u pomoć pozvao poznatog ekonomista Miltona Friedmana koji mu je poslao svoje studente sa Sveučilišta u Chicagu. Oni su tzv. "politikom šoka" uspjeli ukrotiti veliku inflaciju i desetak godina kasnije izvesti zemlju iz ekonomske krize.

Našla se i ex YU

Među 56 najvećih inflacija u povijesti našla se i bivša Jugoslavija koja je 1989. godine, pred raspad i rat, imala inflaciju od 1,5 posto dnevno, a na mjesečnoj bazi 60 posto. Cijene su se udvostručavale svakih mjesec i pol dana.



Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kaže da je HDZ ovih 30 godina najbolje štitio nacionalne interese i pohvalio se da je podigao minimalac 24 posto.

Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Lijevi mediji sada staju u obranu Georgea Sorosa - i u pravu su - ali zaboravljaju da su i sami sudjelovali u takvoj raboti ili barem šutjeli kad su je vidjeli.

Desnica je napravila Sorosu ono što je ljevica bezuspješno pokušavala napraviti braći Koch

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijalisti su skovali oba pojma i dali im u startu svoja značenja. Jednom kad smo ih počeli koristiti, pristali smo na njihovu igru.

Zašto ljudi favoriziraju socijalizam, a mrze kapitalizam? Razlog je banalniji nego što mislite...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tijekom 5 godina krijumčarenje marihuane preko granice s Meksikom palo je 78 posto. To nije rezultat povećane kontrole granice nego legalizacije u SAD-u.

SAD: Zbog legalizacije marihuane drastično smanjeno krijumčarenje droge preko granice

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nevjerojatno, ali kampanju koja je rezultirala antisemitizmom i homofobijom inicirala su dva Židova, od kojih je jedan homoseksualac.

Tko su arhitekti kampanje protiv Sorosa u Mađarskoj i ostatku istočne Europe?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Potpredsjednik HSLS-a na N1 televiziji govorio je o Ini, Rafineriji Sisak i o novom projektu Grada Bjelovara.

Hrebak: Hvala Bogu da država nije otkupila Inu!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.

Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi moglo iznenaditi mnoge, ali relevantni govornici i filozofi s ljevice i desnice zapravo se slažu više nego što bi to i sami htjeli.

Stvari u kojima se Jordan Peterson, Slavoj Žižek i Noam Chomsky potpuno slažu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo je Kina uspjela ostvariti ono što se očekivalo od svih članica ovog prilično heterogenog saveza koji danas više nema budućnost.

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ministar Štromar nije znao reći koliko će dana sada trajati ishodovanje građevinske dozvole, ali obećava da će biti kraće i jeftinije nego prije.

Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kamala Harris, dugogodišnja državna odvjetnica poznata po progonima prijestupnika s marihuanom, sada se hvali da je u mladosti pušila marihuanu. Nije dobro prošlo...

Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: