ČITATELJI OCIJENILI
4

Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti

PIŠE Mario Nakić
8.11.2017.

Pernarova politika u praksi: 10 najgorih inflacija u povijesti


PIŠE Mario Nakić

Ivan Pernar u obilasku srednjih škola prodaje klincima ekonomsku teoriju za debile. Na njihovo pitanje kako riješiti problem zaduživanja, on odgovara da treba ukinuti valutnu klauzulu za kredite i oslabiti kunu kako bi došlo do hiperinflacije. Ona bi pojela kredite, to je istina, ali bi pojela i sve što ljudi zarade! To bi tek dovelo do pravih problema kakvi su već bili viđeni u svijetu, ali i kod nas.

Tijekom povijesti svijet je doživio ukupno 56 epizoda hiperinflacije. Riječ je o velikom i ubrzanom rastu cijena robe i usluga, obično uvjetovano tiskanjem novca bez snažnog gospodarskog pokrića.

Hiperinflacija se događala praktički u svim dijelovima svijeta, a čak i neke jake ekonomije, kao što su njemačka, francuska i kineska, nisu bile imune na nju. Glavni uzrok u prošlom stoljeću bio je rat, no svaki put je za hiperinflaciju krivac bila unutarnja monetarna politika te ekonomska politika eksperimentiranja s emitiranjem novca.

To može biti jako opasno jer kad se više novca nađe u opticaju u nekom društvu, novac gubi na vrijednosti. Cijene rastu. Kako cijene rastu, tako radničke plaće postaju sve bezvrjednije. To onda traži novo tiskanje novca...I tako u krug. U hiperinflaciji, konkretno, cijene rastu tako brzo da se vrijednost novca prepolovi u jednom danu. Američki Cato institut objavio je istraživanje o uzrocima i posljedicama svih 56 hiperinflacija.

Ovdje ćemo izdvojiti 10 najgorih hiperinflacija u svjetskoj povijesti.

1. Mađarska 1945.-1946.



Mađarska je bila ekonomski devastirana u Drugom svjetskom ratu. Pretpostavlja se da je oko 40 posto mađarskog gospodarstva uništeno u ratnim razaranjima. Prije rata Mađarska je ulagala puno u proizvodnju kako bi opremala njemačku vojsku, no Njemačka nije nikad platila za te usluge. Kad je Mađarska potpisala mirovni sporazum sa saveznicima 1945., morala je platiti Sovjetima za odštetu u ratu što je iznosilo do polovine ukupnog mađarskog budžeta.

Premda su domaći ekonomisti upozoravali da će tiskanje novca produbiti krizu, sovjetski vjerovnici se nisu obazirali na ta upozorenja. Smatra se čak da je to bila politička odluka s ciljem uništavanja srednjeg staleža.

Tijekom hiperinflacije, koja je u Mađarskoj trajala godinu dana, cijene su se udvostručavale svakih 15 sati, a na svom je vrhuncu inflacija iznosila 207 posto - na dnevnoj bazi.

2. Zimbabve 2007-2008.



Socijalističke reforme zemljišta i redistribucija bogatstva od bogatijih bijelaca prema većinskom crnačkom stanovništvu dovele su do velike hiperinflacije prije 10 godina u ovoj afričkoj zemlji. Ljudi su masovno bježali iz zemlje. Država je povećavala potrošnju i za to je trebala tiskati novac.

Dnevni rast inflacije u Zimbabveu iznosio je 98 posto, a cijene su se udvostručile svakih 25 sati.

3. Jugoslavija 1992-1994



Nakon raspada Jugoslavije, ekonomisti tvrde da je nova država na području Srbije i Crne Gore (koja je zadržala ime Jugoslavija još desetak godina) upala u veliku krizu zbog deficita koji je naslijedila od bivše države. To je zapravo ona hiperinflacija koja bi se dogodila vjerojatno još u težem obliku u cijeloj ex Jugoslaviji da nije došlo do rata.

Istina je, također, da je zbog režima Slobodana Miloševića i ratova u Hrvatskoj i BiH, Jugoslavija bila pod međunarodnim ekonomskim sankcijama. Dinar je slabio tolikom brzinom da je njemačka marka postala glavna valuta, a neko vrijeme stvari su se mogle kupiti samo za bonove.

Inflacija je rasla 65 posto svakog dana, a cijene su se udvostručile svakih 34 sata. I tako pune tri godine.

4. Weimarska Republika 1922-1923.

U njemačkoj Weimarskoj Republici inflacija je uslijedila nakon teškog vojnog poraza u 1. svjetskom ratu. Nijemci su morali platiti velike ratne odštete pobjednicima, no ne vlastitom valutom ("papiermark" u to vrijeme) koja je značajno oslabila tijekom rata budući da su financirali vojsku isključivo iz zaduženih fondova. Stoga je Njemačka morala prodati veliku količinu svoje valute da bi je razmijenila za strane valute kojima joj je dozvoljeno platiti odštetu. To je još više pogodilo vrijednost domaće valute koja se počela strmoglavo spuštati.

Tijekom godinu i pol dana dnevna je inflacija rasla 21 posto dnevno, a cijene su se udvostručile svaka 2 i pol dana.

5. Grčka u 2. svjetskom ratu

U Grčkoj je između 1941. i 1945. godine dnevna inflacija dostizala 18 posto, a cijene su se udvostručile svakih 4 dana.

6. Kina 1947-1949.

Nakon Drugog svjetskog rata u Kini se vodio veliki građanski rat između nacionalista i komunista. Osim vojnog vodili su i monetarni rat te su se obje strane trudile što više utjecati svojom valutom (svaka je imala svoju). To je, naravno, značio rat u printanju novca.

Inflacija je rasla 14 posto na dnevnoj bazi, a cijene su se udvostručavale svakih 5 i pol dana.

7. Peru 1990.

Peru se dugo borio s inflacijom u drugoj polovini prošlog stoljeća i početkom ovog stoljeća, no najveću hiperinflaciju stanovnici ove južnoameričke zemlje doživjeli su u ljeto 1990. godine kad su se cijene udvostručile u manje od pola mjeseca.

Tadašnji predsjednik Fernando Belaunde Terry dobio je naputak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako da riješi javni dug i inflaciju, no on je radio suprotno iako je javnosti predočio kako provodi "mjere štednje MMF-a". Zato su građani za krizu koja je zapravo bila uzrokovana pretjeranom javnom potrošnjom, okrivljavali štednju i rezove (koji su u stvarnosti izostali).

Nezadovoljni narod ipak je promijenio predsjednika. Kad je na vlast došao Alan Garcia on je odbacio totalno preporuke MMF-a i primijenio populističku ekonomsku politiku. Zatvorio je granice za uvoz te protekcionizmom samo pojačao inflaciju koja je postala hiperinflacija.

8. Francuska 1795-1796.

Francuska revolucija (1789-1799) bila je period kada je Francuska upadala u dugove zbog sudjelovanja u nekoliko ratova, uključujući rat SAD-a za neovisnost od Velike Britanije. Jedna od glavnih ekonomskih politika Francuske revolucije bila je nacionalizacija zemlje koju je dotad posjedovala Katolička crkva. Crkva se činila lakom metom za eksproprijaciju imovine jer je posjedovala velike dijelove zemlje, a imala je jako malo političkog utjecaja u novom režimu.

Vlada je izdavala kupone građanima - koji su bili zapravo valuta koja počiva na zemljištu koji netko posjeduje, a ona je trebala kasnije biti zamjena za nacionalizirano zemljište. Međutim, vlada se zeznula tiskajući previše tih kupona u želji da prekine deficit, no to je dovelo do smanjenja vrijednosti nove valute i hiperinflacije.

Cijene su se udvostručile dvaput mjesečno, a dnevna inflacija je iznosila 5 posto.

9. Nikaragva 1986-1991.

Nikaragva je u drugoj polovici prošlog stoljeća imala plansku, socijalističku ekonomiju poput većine latinoameričkih država. Vlada je posuđivala novac izvana kako bi mogla zadovoljiti potrebe stanovništva, no tržište je država zatvoreno. Nakon ekonomske reforme i oslobađanja tržišta, nikarakvanska valuta je počela naglo rasti što je dovelo do inflacije.

Dnevna inflacija je 5 godina iznosila u prosjeku 4 posto, a cijene su se udvostručavale svakih 16 i pol dana.

10. Čile 1971-1972.

Čile je tijekom kratke vladavine socijalista koji su nacionalizirali krupno gospodarstvo i zemlju, doživjelo veliku inflaciju koja je na dnevnoj bazi iznosila preko 2 posto, a mjesečno u prosjeku 87 posto. Cijene su se u prosjeku udvostručavale svakih mjesec dana. Nakon što je Ustavni sud odlučio da je predsjednik Salvador Allende prekršio Ustav oduzevši privatnu imovinu gospodarstvenicima i poljoprivrednicima, uslijedio je vojni puč i početak diktature Augusta Pinocheta.

Pinochet je u pomoć pozvao poznatog ekonomista Miltona Friedmana koji mu je poslao svoje studente sa Sveučilišta u Chicagu. Oni su tzv. "politikom šoka" uspjeli ukrotiti veliku inflaciju i desetak godina kasnije izvesti zemlju iz ekonomske krize.

Našla se i ex YU

Među 56 najvećih inflacija u povijesti našla se i bivša Jugoslavija koja je 1989. godine, pred raspad i rat, imala inflaciju od 1,5 posto dnevno, a na mjesečnoj bazi 60 posto. Cijene su se udvostručavale svakih mjesec i pol dana.



Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njemački znanstvenici uspjeli su nakon četvrt stoljeća istraživanja usaditi svinjsko srce u majmune i tvrde da bi mogli preživjeti do 6 mjeseci. Potrebno je provesti, međutim, još mnogo pokusa prije prelaska na ljude.

Uskoro će biti moguća transplantacija svinjskog srca u ljudsko tijelo

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Viktimizacija je u našem društvu iznimno popularna pojava jer bi svi htjeli biti žrtve, ali opasno je kad se služe viktimizacijom da bi opravdali i normalizirali nasilje.

Zašto #janisamfranjo

Ljudska prava

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Zakon po kojem je kažnjen folkloraš u slučaju bećarac donio je Sabor SR Hrvatske 1977. godine da bi se ograničile kritike na račun tadašnje diktature.

Čolaković kažnjen zbog vrijeđanja državnih organa SR Hrvatske

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Plenkovića i njegove ministre transparentnost i politička odgovornost nepoznati su pojmovi. To je jedno od ključnih obilježja autoritarnih vlasti.

Vjerodostojni u laganju

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nova pravila izgledaju kao da ih je sastavljala ultrakonzervativna osoba. Vjerojatno ni crkva ne bi predložila ovakve restrikcije.

Facebook uveo rigorozna pravila, zabranjuje sve što se može povezati sa seksom

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ništa nije besplatno, pričate o stvarima koje plaćaju porezni obveznici i na kraju ih plate skuplje nego da nema posrednika (države).

HRT dezinformira javnost: Udžbenici neće biti ʼbesplatniʼ nego skuplji!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrde da je njeno favoriziranje forsirano zbog političke korektnosti i da to nije nimalo pravedno prema drugim natjecateljicama.

Miss Španjolske bi lako mogla postati prva transrodna Miss Universe. Konzervativci, naravno, šize...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinari zaboravljaju da njegovi fanovi ne vjeruju znanstvenicima pa pobijanje Pernarovih teza znanstvenim argumentima ne samo da nema svrhu, već je i kontraproduktivno.

Pustite Pernara na miru!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Fašizam se jako često spominje u različitim kontekstima. Znamo li stvarno što je fašizam?

Filozofija fašizma - riječima njenog vodećeg ideologa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je prvi dio našeg godišnjeg serijala, u ovaj izbor ušli su samo političari.

Izaberite Liberala godine!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za njene dosadašnje anegdote i ispade još se nekako može naći opravdanje. Ali upad u dodjelu možda najvećeg životnog priznanja Luki Modriću prelazi svaku granicu dobrog ukusa.

Kolinda postaje ozbiljno patetična, netko joj to treba reći

Zanimljivosti

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

George H.W. Bush bio je jedan od posljednjih živih originalnih antifašista. Zašto mu samozvani, moderni antifašisti ne odaju počast?

Svaki pravi antifašist slavit će H.W. Busha, a ne Tita

VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: