Vezani članci:
Brisanje Jugoslavije iz kolektivnog sjećanja
Čemu tolika frka zbog jugoslavenske zastave?
Pogledajte kako je izgledao taj slavni rast Jugoslavije 1950-1990. u usporedbi s drugim državama
Stopa samoubojstava u Hrvatskoj od 1985. prepolovljena
Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine
Koja je bivša republika najviše izgubila raspadom Jugoslavije?
Trst je naš!
Hrvatska je zemlja lažnih invalida, to smo naslijedili od Jugoslavije
Što se stvarno promijenilo? Pročitajte ovaj politički pamflet objavljen 1983.
[VIDEO] U Jugoslaviji nije bilo sirotinje, kažete? Pogledajte ove dokumentarce pa razmislite opet
Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije
Dragi drugovi iz Telegrama, ʼStojadinʼ nikada nije bio ʼeuropski automobil godineʼ...
Cazinska buna 1950.: Kolektivizacija sela u Jugoslaviji naišla na oružani otpor
Jugoslavija je imala najhumaniji socijalizam u povijesti čovječanstva. I zato još uvijek plaćamo visoku cijenu
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Sloboda Jugoslavenima!
Tko plaća političarima put u Rusiju? Pitajte Klasića!
Jesu li Srbi u SR Hrvatskoj bili privilegirani?
Na današnji dan 1980. umro je najveći likvidator komunista s ovih prostora
Mitovi o Jugoslaviji
New York Times 1986.: Jugoslavija nakon Tita
Hrvatski desničari su pravi jugokomunjare
Postoji dobar razlog zašto Hrvati nemaju povjerenja u svoju nacionalnu valutu
Mnogi zaboravljaju kako je bilo kad je država zatvarala ljude zbog krive riječi
Mit o zlatnim osamdesetima
Nije susjed kriv što je krava crkla
Tablice koje govore puno: Koliko je SFRJ bila napredna u odnosu na svijet?
Sorry, nostalgičari! Bivša država danas ne bi funkcionirala
6 glavnih razloga zašto naše ulice i trgovi ne bi trebali nositi ime po Titu
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Pet razloga zašto nam je bilo dobro u Jugoslaviji


Piše: Predrag Rajšić
Izvor: L.E.I.E.
Photo: NP Brijuni
3.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Pet razloga zašto nam je bilo dobro u Jugoslaviji

Pet razloga zašto nam je bilo dobro u Jugoslaviji


Piše: Predrag Rajšić
Izvor: L.E.I.E.
Photo: NP Brijuni
3.1.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

O tome kako je bilo dobro za vrijeme bivše Jugoslavije već su pisali mnogi, svatko iz perspektive svoje generacije. Ali, malo tko je pisao iz perspektive generacije koja Tita nije zapamtila, a ipak je živjela u njegovoj Jugoslaviji. Zato bih htio da se čuje glas i te (moje) generacije rođene pred kraj sedamdesetih. Evo pet razloga zašto je nama bilo dobro u Jugoslaviji.

1. Tito

Još negdje sredinom osamdesetih, majka i Tito su u dječjoj psihi imali otprilike ravnopravno mjesto. Zakletva "majke mi" se od strane naših drugara smatrala ekvivalentnom zakletvi "ako prevarim, druga Tita ne volim." Ona ista majka koja nas je nosila u svojoj utrobi i kojoj je naš život miliji od njenog vlastitog je u našoj svijesti imala isto mjesto kao i čovjek koji je očeve naših vršnjaka poslao u konc logor na Golom otoku samo zato što im se politička viđenja socijalizma nisu podudarala.

Već kao petogodišnjaci, šestogodišnjaci ili sedmogodišnjaci, bili smo žrtve indoktrinacije kultom ličnosti, ali toga uopće nismo bili svjesni pa nam je baš bilo dobro.

2. Urbani život

Mnogi od nas su bili prva generacija u svojoj obitelji rođena u gradu. Živjeli smo uglavnom u novim kućama koje su naši roditelji podigli na kredit s fiksnom kamatnom stopom tijekom sedamdesetih. Podigli su ih brzo, ali ne dovoljno brzo da bi prestigli inflaciju koja je pojela sav kredit pa je rata za otplatu kredita na kraju bila kao cijena kutije šibica. Naše roditelje je kredit došao jeftino, ali je banke od kojih su njihova poduzeća dobila novac taj kredit koštao kao Svetog Petra kajgana. Banke su poslovale s ogromnim gubitkom koji su nadoknadile pozajmljivanjem od Međunarodnog monetarnog fonda, što je 1983. dovelo do dužničke krize i bankrota jugoslavenskih dužnika MMF-u.

Taj bankrot smo na svojoj koži osjetili nekoliko godina kasnije, a i sad ga osjećamo. Bili smo žrtve neodgovorne ekonomske politike države, ali toga uopće nismo bili svjesni pa nam je bilo baš dobro tih osamdesetih.

3. Besplatno školstvo

Već u prvom razredu osnovne škole smo naučili da je "socijalizam najefikasniji i najhumaniji ekonomski sistem." Dok naši vršnjaci na zapadu nisu znali ni beknuti o tome što je socijalizam, a što kapitalizam, mi smo već u prvim školskim danima znali da je kapitalizam "truo" i da mu dolazi propast. Nikome nije palo na pamet da upita zašto djeca od sedam godina trebaju znati bilo što o "trulosti" kapitalizma i o svetosti socijalizma. Posebno nikome nije palo na pamet da upita kako će obrazovni sistem djecu uvjeriti u to da ima nešto trulo u sistemu iz koga njihovom prijatelju iz razreda tetka iz Njemačke šalje igračke koje nikad u životu nisu vidjeli i svi bi se njima igrali. Kako to tetka ne šalje trule jabuke, umjesto autića na daljinsko upravljanje kad je taj kapitalizam tako truo? Koliko para, toliko i muzike, pa tako i u "besplatnom" školstvu koje smo svi mi kroz nos plaćali. Samo reci da ne razumiješ što to ima toliko strašno u sistemu u kojem je dozvoljeno posjedovati više od 10 hektara zemlje i zapošljavati više od 10 radnika. Dobit ćeš etiketu bezobraznika koji sramoti svoje roditelje.

Bili smo žrtve političke indoktrinacije i zlostavljani uvredama, ali uopće toga nismo bili svjesni pa nam je bilo baš dobro.

4. Razdvojenost države i religije

Ako si bio religiozan, to je bio tvoj osobni izbor i država s tim nije imala ništa. Nije bilo vjeronauka u školama i crkva nije utjecala na zakonodavstvo. Uslijed religijskog vakuuma, za nas je pronađena alternativna sekularna religija - svete tekovine socijalističke revolucije. Zato nam je i bilo tako dobro. Naše dobro se mjerilo nivoom paranoje kojim nas je režim filao kroz besplatno školovanje; što će se dogoditi u slučaju ako "izgubimo tekovine revolucije"? Budući da smo tekovine revolucije trebali čuvati "kao zjenicu oka," onda smo zamišljali da će nam netko iskopati oči ako nestane tekovina revolucije.

Bili smo žrtve zastrašivanja kvazi-religijskom paranojom, ali toga uopće nismo bili svjesni pa nam je baš bilo dobro.

5. Sloboda

Posljednji, ali ne i najmanje važan razlog zašto nam je bilo dobro je što su naši roditelji imali potpunu slobodu obožavanja tekovina socijalističke revolucije. U slučaju da su poželjeli odreći se te slobode i posumnjati u Titov svijetli put, imali su osiguran stan i hranu na egzotičnom otoku na Jadranskom moru spomenutom u točki 1. Vjerojatno zbog te slobode obožavanja tekovina svete socijalističke revolucije, oni koji su dobili tretman na tom egzotičnom otoku su gledani kao heretici, sramota za svoju obitelj, susjedstvo, selo. Zato se krilo ako je netko iz tvoje obitelji priznao da nije u potpunosti shvatio koliku slobodu je imao pa se odlučio na ideološki preodgoj. To je bila ljaga koja se nije mogla isprati.

Učili su nas da se sramimo onih koji su se drznuli misliti drugačije i da se osjećamo krivima zbog nečega što nema nikakve veze s nama, ali, budući da toga uopće nismo bili svjesni, baš nam je bilo dobro.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.