Pet razloga zašto nam je bilo dobro u Jugoslaviji

3.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ
IZVOR: L.E.I.E.

Pet razloga zašto nam je bilo dobro u Jugoslaviji

O tome kako je bilo dobro za vrijeme bivše Jugoslavije već su pisali mnogi, svatko iz perspektive svoje generacije. Ali, malo tko je pisao iz perspektive generacije koja Tita nije zapamtila, a ipak je živjela u njegovoj Jugoslaviji. Zato bih htio da se čuje glas i te (moje) generacije rođene pred kraj sedamdesetih. Evo pet razloga zašto je nama bilo dobro u Jugoslaviji.

1. Tito

Još negdje sredinom osamdesetih, majka i Tito su u dječjoj psihi imali otprilike ravnopravno mjesto. Zakletva "majke mi" se od strane naših drugara smatrala ekvivalentnom zakletvi "ako prevarim, druga Tita ne volim." Ona ista majka koja nas je nosila u svojoj utrobi i kojoj je naš život miliji od njenog vlastitog je u našoj svijesti imala isto mjesto kao i čovjek koji je očeve naših vršnjaka poslao u konc logor na Golom otoku samo zato što im se politička viđenja socijalizma nisu podudarala.

Već kao petogodišnjaci, šestogodišnjaci ili sedmogodišnjaci, bili smo žrtve indoktrinacije kultom ličnosti, ali toga uopće nismo bili svjesni pa nam je baš bilo dobro.

2. Urbani život

Mnogi od nas su bili prva generacija u svojoj obitelji rođena u gradu. Živjeli smo uglavnom u novim kućama koje su naši roditelji podigli na kredit s fiksnom kamatnom stopom tijekom sedamdesetih. Podigli su ih brzo, ali ne dovoljno brzo da bi prestigli inflaciju koja je pojela sav kredit pa je rata za otplatu kredita na kraju bila kao cijena kutije šibica. Naše roditelje je kredit došao jeftino, ali je banke od kojih su njihova poduzeća dobila novac taj kredit koštao kao Svetog Petra kajgana. Banke su poslovale s ogromnim gubitkom koji su nadoknadile pozajmljivanjem od Međunarodnog monetarnog fonda, što je 1983. dovelo do dužničke krize i bankrota jugoslavenskih dužnika MMF-u.

Taj bankrot smo na svojoj koži osjetili nekoliko godina kasnije, a i sad ga osjećamo. Bili smo žrtve neodgovorne ekonomske politike države, ali toga uopće nismo bili svjesni pa nam je bilo baš dobro tih osamdesetih.

3. Besplatno školstvo

Već u prvom razredu osnovne škole smo naučili da je "socijalizam najefikasniji i najhumaniji ekonomski sistem." Dok naši vršnjaci na zapadu nisu znali ni beknuti o tome što je socijalizam, a što kapitalizam, mi smo već u prvim školskim danima znali da je kapitalizam "truo" i da mu dolazi propast. Nikome nije palo na pamet da upita zašto djeca od sedam godina trebaju znati bilo što o "trulosti" kapitalizma i o svetosti socijalizma. Posebno nikome nije palo na pamet da upita kako će obrazovni sistem djecu uvjeriti u to da ima nešto trulo u sistemu iz koga njihovom prijatelju iz razreda tetka iz Njemačke šalje igračke koje nikad u životu nisu vidjeli i svi bi se njima igrali. Kako to tetka ne šalje trule jabuke, umjesto autića na daljinsko upravljanje kad je taj kapitalizam tako truo? Koliko para, toliko i muzike, pa tako i u "besplatnom" školstvu koje smo svi mi kroz nos plaćali. Samo reci da ne razumiješ što to ima toliko strašno u sistemu u kojem je dozvoljeno posjedovati više od 10 hektara zemlje i zapošljavati više od 10 radnika. Dobit ćeš etiketu bezobraznika koji sramoti svoje roditelje.

Bili smo žrtve političke indoktrinacije i zlostavljani uvredama, ali uopće toga nismo bili svjesni pa nam je bilo baš dobro.

4. Razdvojenost države i religije

Ako si bio religiozan, to je bio tvoj osobni izbor i država s tim nije imala ništa. Nije bilo vjeronauka u školama i crkva nije utjecala na zakonodavstvo. Uslijed religijskog vakuuma, za nas je pronađena alternativna sekularna religija - svete tekovine socijalističke revolucije. Zato nam je i bilo tako dobro. Naše dobro se mjerilo nivoom paranoje kojim nas je režim filao kroz besplatno školovanje; što će se dogoditi u slučaju ako "izgubimo tekovine revolucije"? Budući da smo tekovine revolucije trebali čuvati "kao zjenicu oka," onda smo zamišljali da će nam netko iskopati oči ako nestane tekovina revolucije.

Bili smo žrtve zastrašivanja kvazi-religijskom paranojom, ali toga uopće nismo bili svjesni pa nam je baš bilo dobro.

5. Sloboda

Posljednji, ali ne i najmanje važan razlog zašto nam je bilo dobro je što su naši roditelji imali potpunu slobodu obožavanja tekovina socijalističke revolucije. U slučaju da su poželjeli odreći se te slobode i posumnjati u Titov svijetli put, imali su osiguran stan i hranu na egzotičnom otoku na Jadranskom moru spomenutom u točki 1. Vjerojatno zbog te slobode obožavanja tekovina svete socijalističke revolucije, oni koji su dobili tretman na tom egzotičnom otoku su gledani kao heretici, sramota za svoju obitelj, susjedstvo, selo. Zato se krilo ako je netko iz tvoje obitelji priznao da nije u potpunosti shvatio koliku slobodu je imao pa se odlučio na ideološki preodgoj. To je bila ljaga koja se nije mogla isprati.

Učili su nas da se sramimo onih koji su se drznuli misliti drugačije i da se osjećamo krivima zbog nečega što nema nikakve veze s nama, ali, budući da toga uopće nismo bili svjesni, baš nam je bilo dobro.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics". >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: