Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju

3.12.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju


PIŠE Mario Nakić

Objavljeni su rezultati PISA testova za 2018. godinu. Riječ je o istraživanju koje se svake tri godine provodi u organizaciji OECD-a među učenicima u dobi od 15 godina i 3 mjeseca do 16 godina i 3 mjeseca. Istraživanje je provedeno u travnju 2018. godine u 78 zemalja svijeta. Iz svake zemlje ispitan je uzorak od najmanje 5.000 učenika (iznimka su male zemlje poput Islanda i Luksemburga gdje je ispitana cijela generacija).

Hrvatski učenici su i ovaj put bili ispodprosječni u sva tri ispitana područja - čitanju, matematici i znanosti. Najbolji rezultat ostvarili su u čitanju gdje su sakupili 479 bodova (samo 2 posto ispod prosjeka) i zauzeli 27. mjesto u svijetu i 17. u Europi. U matematici smo 38. u svijetu i 28. u Europi (5 posto ispod prosjeka), a u znanosti 34. u svijetu i 24. u Europi (3 posto ispod prosjeka).



Vidljivo je pogoršanje rezultata hrvatskih učenika u znanosti tijekom posljednjih 12 godina. Dok je u čitanju rezultat blago poboljšan (za 0,4 posto), a iz matematike blago pogoršan (0,6 posto), rezultat iz znanosti je pogoršan za 4,2 posto.

Mnogi su tijekom proteklog štrajka prosvjetnih radnika tvrdili da povećanje ulaganja u obrazovanje dovodi do bolje kvalitete i rezultata. Hrvatska je od 2006. do 2018. godine povećala budžet za Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 9,6 na 16,1 milijardu kuna što je povećanje za 68 posto (prilagođeno za inflaciju 55 posto). Po toj logici, trebali smo vidjeti poboljšanje u PISA rezultatima za otprilike 55 posto, a to nismo vidjeli. Vidjeli smo ukupni pad rezultata, što znači da financiranje očito nije glavni problem hrvatskog obrazovnog sustava. Možda treba mijenjati sustav.

Što se tiče ostalih zemalja, na vrhu su i dalje azijske države, ali one su izmijenile mjesta. Singapur više nije prvi, sada je to Kina (točnije, gradovi Šangaj i Peking te provincije Jiangsu i Zhejiang). Kina je prvak na sva tri područja. Drugi je Singapur, a slijede posebni kineski teritoriji Makao i Hong Kong.

Na europskom vrhu je i dalje Estonija, koja je u znanosti ostvarila bolji rezultat i od Hong Konga. Na šestom mjestu je Kanada koja i dalje suvereno drži prijestol među državama Sjeverne i Južne Amerike. Zatim slijede Finska, Irska i Koreja. Među državama Nove Europe druga najbolje plasirana je Poljska koja je u matematici druga u Europi (odmah iza Estonije, pobijedila Finsku). Bravo, Poljaci!

Švedska je nakon niza slabijih godina ostvarila značajan napredak skočivši na 5. mjesto u Europi i 11. u svijetu. Slijede Novi Zeland i SAD koji je također ostvario značajan napredak u odnosu na 2015. godinu. SAD je bolji od Hrvatske u čitanju i znanosti, a gori u matematici. Ispred nas su još Slovenija i Češka među zemljama Nove Europe.

Luksemburg, Island, Latvija, Rusija, Mađarska, Italija i Litva ostvarili su gori rezultat od Hrvatske u čitanju, ali su bolji u matematici i znanosti. Malta, Bjelorusija i Slovačka su gore od nas u čitanju i znanosti, ali bolje u matematici.

Iza nas su na svim poljima Grčka, Ukrajina, Cipar, Turska, Rumunjska, Bugarska, Srbija i BiH. Među državama članicama EU, može se reći da je Hrvatska ukupno na 23. mjestu.



Vezano
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Istraživanje: Učenici će bolje riješiti test ako ih platite
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: