Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative

FOTO: Eko. akcija/Oslobođenje
19.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: IVAN ČOVIĆ

Više od istog autora
Isus Krist liberal? Ovi citati iz Biblije to potvrđuju
Ako ste jučer sudjelovali u prosvjedu, nadam se da znate za što prosvjedujete
Mamić, Međugorje, molitva - u čemu vjernici griješe?
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Judeo-kršćanske vrijednosti i zapadna civilizacija - odgovor
Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!
Put u državu koju nitko ne priznaje
Referendum o braku, sada je jasno, bio je jalova pobjeda katoličke obitelji
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe

Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative


PIŠE Ivan Čović

U medijima se često mogu naći neargumentirane izjave o plastičnim vrećicama i plastici općenito kao glavnom neprijatelju zaštite okoliša. Potaknut time, odlučio sam napisati ovaj tekst kako bih pomogao širem puku shvatiti ovaj problem. Slični tekstovi su već pisani, profesori s FSB-a su radili studije i pisali o utjecaju plastike na okoliš, ali ti tekstovi su nekako ostali na marginama medija dok su protivnici plastike postajali sve glasniji. Vjerujem da se svi sjećate Mirele Holy i njene borbe za okoliš, da ste čuli za Zelenu akciju i Savez zelenih, a svakako znate za najveću svjetsku ekologističku organizaciju - Greenpeace.

Greenpeace je još devedesetih pokrenuo akciju protiv PVC-a. Taj rat je u razvijenim zemljama izgubio, ali je uspio u Hrvatskoj. Istina, trenutno nema u mainstreamu nikoga tko priča o ovom problemu, ali nekako je u svijesti ljudi ostalo mišljenje da su plastika i plastične vrećice štetne za okoliš i društvo općenito. Takva svijest je temeljena na nepotpunim informacijama i zanemarivanju struke pa se tako stvorilo javno mišljenje temeljeno na mitu. A mit o plastičnim vrećicama stvara se programirano dvadesetak godina.

Za početak, sam naziv (PVC, najlonska vrećica) je pogrešan. Vrećica je načinjena od polietilena niske (PE-LD) ili visoke (PE-HD) gustoće. To je najmanji problem, ali eto ipak vrijedi spomenuti. Idemo na proizvodnju vrećica. Jedan od glavnih argumenata za zabranu plastičnih vrećica je činjenica da se iste proizvode iz fosilnih goriva – nafte i prirodnog plina. To je naravno točno, ali potrošnja fosilnih goriva na plastične vrećice je manja od 0.05% ukupne potrošnje nafte, a za svu plastiku je 5%. Od ukupne potrošnje nafte 50% se koristi na transport, 32% na grijanje, za kemiju 10%, a za električnu energiju (!) 8%. Recimo, plastične izolacije (npr. PVC prozori) bi sigurno smanjili potrošnju fosilnih goriva za 10%, dovoljno za cjelokupnu svjetsku proizvodnju plastike. Ako ste mijenjali drvene za PVC prozore ili radili termo-fasadu, sigurno ste to osjetili na računima za plin.

Sljedeći argument je jednokratnost vrećica te njihova razgradnja u prirodi kad ih se baci. Istraživanja su pokazala da 80% do 90% populacije ponovno upotrebljava istu vrećicu (najmanje dvaput). Vrećice se lako recikliraju te u SAD-u po velikim trgovačkim lancima nalaze se mnogi spremnici za plastični otpad. Što se razgradnje u prirodi tiče, za vrećice se ne zna koliko se dugo razgrađuju (brojke od 100, 1000 godina su nagadjanja.). Isto tako, na modernim odlagalištima niti papir, niti hrana, niti kompostabilni otpad se ne razgrađuju jer nema osnovnih uvjeta za razgradnju (vlažnost, kisik npr.). S time da plastični otpad prema analizi kućnog otpada grada Zagreba iz 1997. godine zauzima tek 7,3% (težinski) prostora na odlagalištu. Vegetalije zauzimaju 31,2%, a papir i karton 18,7%.

Plastične vrećice ne ispuštaju nikakve toksine, ne zagađuju podzemne vode i okoliš. Samo onečišćuju (čitaj: ružno je vidjeti plastičnu vrećicu bačenu u šumi).

Sada dolazimo do alternativnog rješenja koje je mnogo pogubnije za okoliš od plastičnih vrećica. To su platnene i papirnate vrećice. Krenut ćemo od proizvodnje. Za proizvodnju 1.000 plastičnih vrećica potrebno je 200 litara vode, za papirnate 3.800 (tri tisuće osamsto!) litara vode ili 17 puta više. Na efekt staklenika papirnate vrećice utječu 10 puta više. Zauzimaju 70% do 80% više volumena (na odlagalištu, pri transportu). Za njihov transport potrebno je 7 puta više kamiona koji, naravno, ispuštaju plinove (zamislite koje je to opterećenje za okoliš) i najvažnije - za njihovu proizvodnju koristi se jako vrijedna sirovina – drvo.

Platnene vrećice su druga alternativa. Proizvode se od pamuka za čiju se proizvodnju koristi samo 3% obradivih površina u svijetu, ali više od 10% svih kemijskih pesticida i čak 25% svih insekticida. Dovoljno je samo reći - Aralsko jezero. Površina jezera smanjila se za 60%, a volumno za 80%, najviše zahvaljujući proizvodnji pamuka. Uzgoj pamuka koristi više od 2,6% svjetske potrošnje vode. Proizvodnja jedne platnene vrećice košta kao proizvodnja 400 plastičnih.

U novije vrijeme tu su i biorazgradive vrećice (škrobna baza). Ekološki prihvatljive, no istovremeno se ne ističe kako je njihova razgradnja spora. Sami bioplastičari to potvrđuju, jer su za biološku razgradnju potrebni točno određeni uvjeti (kisik, temperatura, vlaga itd.). Dakle, moguće je ispuniti te uvjete isključivo na uređenom kompostištu. U slobodnom okolištu ti uvjeti neće biti nikad ispunjeni, a apsurdno je koristiti vrijedna poljoprivredna zemljišta za proizvodnju vrećica umjesto hrane.

Slično kako se kao argument za zabranu rada nedjeljom koriste blagajnice, tako se kao argument za zabranu plastike i plastičnih vrećica koriste kornjače, ribe i ptice. Mit da od plastičnih vrećica godišnje ugiba 100/1000/10000?! životinja. Recimo (prema Ocean Conservancyju) u 2010. godini pronađeno je 336 životinja zapleteno u raznovrsni otpad, od toga 244 (72%) je bilo zapleteno u raznovrsni ribarski pribor (udice, mreže, strune, užad itd.) dok je u vrećice zapleteno bilo 49 (14.5%), što je opet puno. Treba se boriti protiv toga, ali zabrana plastičnih vrećica (ili veliko oporezivanje istih) nije nikakva borba.

Uklanjanje plastičnih vrećica iz svakodnevnog života dovelo bi do zanemarivog smanjenja opterećenja okoliša. Korist za okoliš se ostvaruje ponovnom uporabom iste plastične vrećice, a ne zamjenom za papirnatu ili platnenu. Ali i jednokratno upotrebljena plastična vrećica je bolja i ekonomičnija od papirnate i biorazgradive vrećice.

VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Ivan Čović je student FSB-a, smjer mehatronika-robotika. Dvostruki prvak države u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Član vjerske zajednice Eho projekt koja promiče kršćanski način života. >>VIŠE
Vezano
ALDE osvojio najviše novih mandata, pučani i socijaldemokrati na gubitku
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Zelena ljevica ima previše povjerenja u HDZ i Bandića. Svi njihovi prijedlozi već su isprobani i propali
Amsterdamska koalicija je prijevara birača
Zabrana jednokratne plastike u EU neće pomoći oceanu, samo će kazniti osviještene građane
Novu vladu na Islandu vodit će zelena premijerka u vrlo širokoj i šarolikoj koaliciji
Preporučujemo
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Bjelovar i Sveta Nedelja nastavljaju protržišne mjere. Neka se drugi gradovi ugledaju!
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Nanny State Index: Njemačka i Češka najslobodnije u EU, a pogledajte kako stoji Hrvatska
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: