Vezani članci:
Nova mjera za potpore poduzetništvu neće utjecati na procijepljenost, evo zašto
Pravobraniteljica predsjednika Vlade tvrdi da samo Vlada ima pravo diskriminirati građane, ne i obratno
Jesu li Hrvati slabi na bahate bukadžije?
Hrvatska između Italije i Grčke
Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva
Konačno digitalizacija: Javni bilježnici, pečati i biljezi izbačeni iz procedure osnivanja tvrtke ili obrta
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Ankete pokazuju da će Marićev zakon natjerati mnoge poduzetnike na zatvaranje poduzeća
Saša Cvetojević: Politika, kakvu danas gledamo u Hrvatskoj, meni se duboko gadi
Nema pljačke, pronevjere, krvi, prostakluka ni kukanja. Dakle, nije zanimljivo...
Jesu li poduzetnici prevarili hrvatskog radnika?
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Marićev novi prijedlog zakona poticaj je radu na crno, tvrdi Ivana NL
Dobra vijest: Od 2019. tvrtke će se osnivati online, bit će registrirane za 3 dana!
Tri direktorske privilegije koje bi poželio svaki Hrvat
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Marića nije briga za vašu plaću, on bi da plaćate državi minimalno 4.000 kn bez obzira na prihode!
Nisu mogli naći ekonomista koji bi stao uz Marića pa su ga morali izmisliti
Je li gaženje po malim poduzetnicima udovoljavanje koalicijskom partneru?
Hrebak brutalno realan šokirao novinara: ʼDržava ne bi trebala spašavati nikoga!ʼ
Marićev sramotni zakon neće proći - nije računao na dvije stvari
ʼNeka se ministar proba samozaposliti na tržištu i prvi mjesec zaraditi 11.000 kuna!ʼ
Pohlepa, nametnici i zlorabljivači
Sad je vrijeme da liberali na vlasti dokažu svoju principijelnost
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
Panker očitao lekciju o poduzetništvu novinaru Novosti
Ovo je za njih reforma: Vlada predlaže povećanje minimalca za poduzetnike 100%
Sloboda poduzetništvu!
Kako su Hrvati otkrili da privatno poduzetništvo ima humanu svrhu
Regulativa naopako: Kako bi bilo da zamijenimo uloge inspektora i poduzetnika?
Novo na Liberalu:
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta

Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć


Piše: Mario Nakić
19.3.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć

Poduzetništvo nije socijalna kategorija i ne treba Vladinu pomoć


Piše: Mario Nakić
19.3.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Premijer Andrej Plenković hvali se Vladinim "paketom mjera za gospodarstvo", a brojni političari predlažu i svoje mjere "kako bi pomogli poduzetnicima". Uglavnom, u prijedlozima se, uz časne pojedine iznimke, natječu u tome što bi država trebala "dati" poduzetništvu u ovoj situaciji kada brojni poslovi propadaju.

Trebalo bi ih sve podsjetiti na činjenicu da poduzetništvo nije socijalna kategorija. Socijalna država NE znači država koja financijski pomaže pojedinim gospodarskim sektorima i pojedinim gospodarstvenicima. Poduzetnici su ljudi koji riskiraju da bi ostvarili profit, to je najgrublja definicija. Budući da riskiraju, onda shvaćaju i da u bilo kojem trenutku mogu izgubiti ono što su uložili i to nije kraj svijeta.

Uslijed krize oko koronafesta, mnogi će poduzetnici izgubiti milijune, mnoge će tvrtke biti uništene. Ali također, mnoge će nove biti otvorene i otvorit će se prostor za nove načine poslovanja. Većina poduzetnika na kraju neće biti osobno u minusu jer to su hrabri ljudi koji su spremni riskirati. To su ljudi koji znaju da je propast jednog posla prilika za pokretanje nečeg novog. To su ljudi kojima nije stran polazak od nule.

Zbog čega onda njima davati državnu socijalnu pomoć u obliku novca za isplate plaća, jamstava za nove kredite, uvlačiti u dugove one koji će možda svejedno na kraju morati ugasiti firmu? Jer ako nestane potražnje, nikakav novac od države ili bankovni krediti i zajmovi neće biti od pomoći, to su mjere koje će samo odgoditi ono neminovno. U tom smislu, vladine mjere će samo još više pogoršati situaciju.

Drugi problem je taj što poduzetništvo zahtijeva jednaki tretman. To je ustavna kategorija. Znači da svi poduzetnici, sve tvrtke, moraju biti jednake pred zakonom. Vlada planira odlučivati, prema vlastitim kriterijima koji su uglavnom socijalne prirode, o tome kome će dati novac za plaće, a kome neće. I dosad smo u praksi, zahvaljujući raznim poticajima, subvencijama i vladinim programima, imali tržište na kojem poduzetnik A uplaćuje u proračun da bi poduzetnik B dobio taj novac od države; ili u kojem poduzetnika A država kažnjava zbog nepravovremenog plaćanja obveza da bi poduzetniku B oprostila sve dugove. Nerijetko su poduzetnik A i poduzetnik B u izravnoj konkurenciji.

To znači da nemamo slobodno tržište jer slobodno tržište zahtijeva jednakost svih subjekata na njemu. Kod nas je to tako samo na papiru, odnosno Ustavu, koji ne vrijedi mnogo kad šuma zakona i podzakonskih akata nisu usklađeni s Ustavom. Nove vladine mjere samo će produbiti tu nepravdu.

Političari jako teško to mogu razumjeti, ali poduzetništvo nije socijala. Ako već toliko želite dijeliti državni novac, onda ga dijelite nezaposlenima. Povećajte naknade za nezaposlene. Ali nemojte dijeliti tvrtkama.

Poduzetnicima ne treba vladina pomoć u obliku novčanih poklona niti bankovnih kredita, a još manje im treba odgoda plaćanja nepravednih i nemoralnih nameta. Oprostite, ali ne znam kako drugačije to nazvati nego nemoralom kad država prisilno zatvori neki obrt ili tvrtku da ne može poslovati i onda očekuje da taj obrt ili tvrtka uplati sve svoje obaveze prema radnicima i državi za period u kojem joj je zabranjen rad. Odgoda stvarno ne znači ništa.

Vlada bi pomogla hrvatskom poduzetništvu kad bi se manje brinula o poduzetnicima, a više o sebi. Zar se još nitko u Vladi nije sjetio naručiti stručnu analizu koja bi donijela procjene koliko će kriza ove godine utjecati na godišnji proračun RH? Trebalo bi prvo, dakle, napraviti stručnu analizu i onda se pripremiti za najcrnji scenarij pa vidjeti koliko bi država u najgorem slučaju mogla izgubiti prihoda. Jer izgubit će sigurno, samo je pitanje koliko. I onda, prema toj procjeni najcrnjeg scenarija, skresati svoje rashode. U skladu sa smanjenjem rashoda, onda smanjiti i namete odnosno ukinuti sve one koji su pretjerani.

To je sve što bi država trebala napraviti i time bi, vjerujte, najviše pomogla hrvatskim poduzetnicima. Kriza je inače sjajan trenutak za konsolidaciju bilo kojeg sustava, pa tako i države. Nažalost, nisam još vidio nijednu parlamentarnu stranku da o tome govori. Nemojte pomagati poduzetništvu, skrešite državu i radite na njenoj efikasnosti. To je sve.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.