Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva

22.1.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Otkud toliki strah od privatnih knjižnica i muzeja?
Imamo rješenje za Uljanik - ovo je win-win situacija za sve...
Johnny Rotten treba biti uzor mladima, a iz njegove priče ljevičari bi mogli izvući pouku
Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje
Krajnja ljevica - posljednja linija obrane za spas Plenkovićeve vlade
Što je Kolinda rekla krivo o Jugoslaviji?
Ivica Puljak poziva na poštivanje struke, a on je prvi ne poštuje
Cvrtila nazvao Trumpa izolacionistom jer ne želi svrgavati režime po svijetu
Desni populizam je puno veća i realnija prijetnja zapadnoj civilizaciji od lijevih šarlatana
Kolinda pokazala da možemo osuditi oba zločinačka režima, ne moramo izabrati jedan
AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ
'Ako si protiv NATO intervencija, onda sigurno voliš Putina' - Neće proći
Zašto hrvatski kriminalisti podupiru kriminal?
Kakav genij: Milton Friedman je u prošlom stoljeću predvidio nastanak Bitcoina
Kardinalna pogreška Jordana Petersona
Našisti 2017.: Izjave zbog kojih smo se lani hvatali za glavu
Vlada je ove godine trebala racionalizirati zdravstvo - tako bar piše u Nacionalnom planu
Sindikati su prosvjedovali protiv štednje, a sad se bune što je država sve potrošila
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Čakovečki poduzetnik i kandidat za Sabor ljut na SDP, HDZ i Škoru: ʼPrestanite vrijeđati radnike crkavicomʼ

Zakon o doprinosima za direktore rezultat je pogrešne percepcije poduzetništva


PIŠE Mario Nakić

Ministar financija Zdravko Marić, upitan da prokomentira zahtjev udruga Lipa i Women in Adria da se izmijeni zakon o doprinosima, hladno je poručio da ne misli mijenjati ništa. Kaže da svi poduzetnici trebaju imati jednaki tretman. U tome je Marić u pravu jer udruge su tražile nekakve posebne povlastice ili izuzetke za posebne skupine. Ali Marić je propustio bit njihovog zahtjeva, a to je duboka nepravda zakona koji prisiljava poduzetnika da uplaćuje više nego što je zaradio.

Zatim je Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja objavio da će Most tražiti izmjene i dopune ovog "antipoduzetničkog zakona". Most se sad pokušava prikazati kao stranka koja štiti slobodu poduzetništva, ali njihov prijedlog nije ništa bolji od aktualnog zakona jer i oni predlažu samo neke iznimke, i to za one koji imaju niža primanja od 15.000 kuna i roditelje s dvoje djece. To mogu biti socijalne mjere, ali neće popraviti nepravdu takvog zakona.

Koji je zapravo problem s tim zakonom? Sama ideja da poduzetnici moraju zarađivati više od nacionalnog prosjeka, i to od starta, govori o tome da su na zakonu radili ljudi koji se nikada nisu bavili poduzetništvom niti razumiju tu materiju. Malo je poduzetnika koji će od početka rada biti u plusu. Većina danas velikih i uspješnih međunarodnih korporacija bile su nekoć male tvrtke i prvih godina poslovale su bez dobiti. Amazon je prvih 6 godina poslovao s gubitkom. Država ovakvom poreznom represijom suzbija poduzetništvo.

Tu dolazimo do izvora antipoduzetničkog mentaliteta, a on je zajednički i onima u vlasti i onima u oporbi. To se manifestira kroz podrazumijevanje da čovjek koji pokrene vlastiti biznis mora biti nekakav bogataš kojem novci ispadaju iz džepa. Kako drugačije objasniti činjenicu da vlast ovdje određuje poseban minimalac za poduzetnike, prisiljava ih da si isplaćuju iznadprosječnu plaću iako većina poduzetnika ne radi za plaću? Poduzetnici rade za dobit, odnosno nadaju se da će se njihovo ulaganje ne samo novca, već i ljudskog kapitala, vlastitog rada i inovativnosti, dovesti u određenom periodu do financijske dobiti. To nije mjesečna plaća, kao što je slučaj kod zaposlenika.

Kada poduzetnik pokrene biznis, ako nije u isto vrijeme zaposlen negdje drugdje na puno radno vrijeme, on se po našem zakonu i tumačenju Porezne uprave mora prijaviti kao zaposlenik u vlastitoj firmi da bi si isplaćivao doprinose. Automatski postaje direktor, a direktor je u našem jeziku riječ koja znači onaj tko šefuje i vozi bijesni automobil. Kad bi ljudi bili svjesni da većina direktora u Hrvatskoj ima slabija primanja od prosječnog prosvjetnog radnika, možda bi se to promijenilo. Ali dok god vlada ovakva vizija o direktorima, koju podržava i sam zakon, nema šanse da se antipoduzetnička klima u Hrvatskoj suzbije.

U ovom slučaju griješe praktički svi; i Marić koji pretpostavlja da direktori moraju biti bogati pa ako si isplaćuju nižu plaću znači da varaju (Koga? Svoju firmu?), i Most, naravno; koji glumi da se protivi antipoduzetničkom zakonu dok nudi rješenje koje nije ništa manje antipoduzetničko; pa čak i udruge koje nisu tražile ukidanje antipoduzetničkog zakona nego samo iznimke za posebne socijalne skupine. Nitko neće adresirati pravi problem jer je to izgleda još uvijek preprogresivno i postaviti logična pitanja: zašto bi poduzetnik sebi uopće morao isplaćivati plaću? Ako ne zaradi dovoljno za visoku plaću, zašto mora uplaćivati doprinose kao da prima visoku plaću? Je li to u skladu s Ustavom i njegovim institutima jednakosti i socijalne osjetljivosti?

Pitao sam Nikolu Grmoju, koji se hvalio tim Mostovim prijedlogom na Facebooku, kako on misli da će se platiti dugovi Uljanika za čije plaćanje iz državnog proračuna se Most zalagao, kako on misli da se plaćaju povišice prosvjetarima i svim drugim sindikalnim bukadžijama koje Most redovito podržava. Što on misli, tko plaća za sve to? Otkud novac dolazi? Nije odgovorio. Most je, dakle, stranka koja će otvoreno podržati svaku inicijativu na kojoj nanjuši da bi mogla prikupiti neke političke poene, nema veze što su te inicijative međusobno isključive. To bi sada već trebalo biti svima jasno.

Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: