Pogled iznutra: Školstvo će propasti ako se ne svede u realne financijske okvire

10.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4
Više od iste autorice
Kuhanje žabe: Kako nam država oduzima osobne slobode
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Dok upiremo prstom u ʼnjihʼ, nemamo hrabrosti priznati da je problem u nama
Paranoja i senzacionalizam: Koliko je Zadranima trebalo da se bace u lov na sotoniste kojih nema
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Pogled iznutra: Školstvo će propasti ako se ne svede u realne financijske okvire

Ljevičari sa svojom slijepom vjerom u državnu regulaciju, preraspodjelu tuđih prihoda i nimalo vjere u slobodu pojedinca i desničari sa svojom slijepom vjerom u nacionalnu državu i vjerske vrijednosti koje treba nametnuti svima, također bez imalo vjere u slobodu pojedinca - to je profil ljudi koji se pokušavaju nametnuti kao kreatori našeg školskog sustava.

Kao nastavnica u srednjoj školi sa stažem od 18 godina, mislim da mogu unijeti malo jasnoće u cijelu zbrku stavova, ideologija i interesa koja je iznesena na nedavnoj tribini Radničke fronte naslovljenoj "Trebaju li Hrvatskoj roboti ili nastavnici?".

Prvo, sam naziv tribine je provokativan i osmišljen da zaoštri polarizaciju te zastraši nastavnike. Cijeli događaj je izazvan inicijativom Nenada Bakića i njegove STEM revolucije te osmišljen kao napad na tu inicijativu. Zato što je privatna, a ne institucionalna. Zato što bi tako svatko mogao doprinijeti nešto školstvu, jednostavno financirajući neki dodatni i dobrovoljni program...strašno. Tko bi nad time više mogao imati ideološki nadzor?

Primijetila sam da je, usprkos tome što su svi govornici polazili s lijevih stanovišta, ipak vidljiva radikalna razlika između članova Radničke fronte i onih koji joj ne pripadaju, kao što su gospoda Jokić i Stipić. Obojica su vrlo razumno argumenetirali svoje stavove, a bitno je i da su obojica agažirana u toj problematici dugi niz godina te znaju o čemu govore. S druge strane gospođa Peović i gospodin Habuš su iskazali najobičniju ideološku ostrašćenost isprovociranu privatnom inicijativom u državno školstvo. Radnička fronta očito tu domenu smatra nedodirljivom građanima; poduzetnicima i svima koji nisu direktno financirani od sustava, svima koji ne smatraju jako pozitivnim činjenicu da država propiše i naredi svaki i najmanji detalj u javnom životu. Javne službe su sveta krava, na njih smiju utjecati samo uhljebljeni ljevičari i nitko drugi. Država, to sam ja, poručuju nam na najdemokratskiji mogući način.

Evo kako ja to vidim...na terenu.

U školama ima sve manje učenika iz poznatih razloga. Logično bi bilo da ima i sve manje nastavnika. No, to nije slučaj, zato što vlasti već nekoliko godina provode "smanjenje nezaposlenosti" na način da se ukinuo prekovremeni rad te se zapošljavaju nastavnici na nepuno radno vrijeme i to tako ekstremno, kao što je 2 ili 4 sata tjedno. Ćiribu-ćiriba, ta osoba više nije nezaposlena, lijepo zarađuje 800 kn mjesečno.

Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je kroz pedagoški standard omogućilo postojanje sve manjih i manjih razreda, pa je tako danas moguće imati razred od jednog učenika (dijete s posebnim potrebama, ima pravo upisati to pomoćno zanimanje...), a prosjek je oko 15, učenik manje ili više. Iako kao nastavnica znam da je puno ugodnije raditi s 15 nego s 30 učenika, ono što se pitam je, možemo li mi, s ovako nerazvijenim gospodarstvom i poreznom represijom koja ga guši, održavati takav luksuz? Nije da želim odrezati granu na kojoj sjedim, ali bojim se da je šira slika da na taj način pilimo cijelo stablo, s kojim će propasti i moja grana. Usporedbe s EU prosjekom, koje su iznesene na tribini su u biti smiješne, jer se ne možemo uspoređivati s puno bogatijim ekonomijama. Ili da ja kažem da imam pravo na Ferrarija samo zato što ga netko drugi vozi?

A plaće...Nisam još upoznala čovjeka koji bi želio raditi više i imati manje novca, pa ni nastavnici nisu iznimka po tom pitanju, zajedno sa mnom. No, ideja da sad imamo "viška u proračunu" pa to treba odmah "podijeliti" je suluda i malom Ivici koji ima najgori rezultat u testu iz matematike na PISA testiranju. Naime, dužni smo, strašno smo dužni, a dužnik ne može imati viška.

Može se postaviti pitanje je li školstvo najbolja adresa za štednju, kad je tu povampirena državna i lokalna uprava s tisućama prekomjerno zaposlenih i svim drugim birokratskim troškovima koje ovakva organizacija upravljanja nosi. Dobro pitanje. Naravno da nije. Treba skresati sve što nije nužno. Prvo agencije, ministarstva, izmišljena i nepotrebna mjesta po županijama, gradovima i općinama. A kad prosječan hrvatski nastavnik vidi da se to događa, neće mu biti nejasno zašto trenutno ne može imati veću plaću nego što je ima. Samo i ako vidi da se krešu troškovi, vraćaju dugovi i gospodarstvu omogućava nesmetano funkcioniranje. Ako vidi da ima priliku više zaraditi jer se trudi i postiže rezultate sa svojim učenicima. Klijentima. Da, to nije sramotna riječ, kako je na tribini rečeno, to je vrlo važna, najvažnija riječ u uslužnoj ekonomiji kakva je današnja. Zadovoljan klijent je sve: prihod, image, napredak, dobit, bolji život.

Neću ulaziti u demagoško tepanje kolegama, većina zna što radi, kako radi i u kojim uvjetima. Većina razumnih ljudi to zna i cijeni. Želim samo reći da „neoliberalna agenda“, kako ljevičari posprdno nazivaju ljude koji smatraju da možeš trošiti samo ono što imaš i što je tvoje, nosi jedina moguća rješenja onoga što ne valja u našem društvu. U školstvu to znači da se trebamo svesti u realno održive financijske okvire, dozvoljavati privatne inicijative koje rasterećuju proračun i omogućavaju ulazak novih ideja u škole. Pobornica sam i vaučerizacije jer znam da bi dobre škole, kao što je ova u kojoj radim, itekako prosperirale od nje, jer ionako moramo odbijati prekobrojne učenike koji se kod nas žele upisati. Nekvalitetne škole, koje desetljećima nazaduju jer čekaju rješenja "odzgo" imale bi problem jer ne bi upisale dovoljno učenika da nastave isplativo raditi.

Tako je to kad dozvoliš slobodu izbora, a klijenti mogu odlučivati kamo će sa svojim novcem. Sve ostalo su bajke i propast će prije ili kasnije, kao i svaka loša financijska konstrukcija.

Namjerno se nisam dotakla izjava o nemjerodavnosti PISA testa, lošem životu učenika u Njemačkoj, slanju učitelja na Jabuku zbog jednog učenika jer smo turbo humani, nemogućnosti ocjenjivanja kvalitete rada nastavnika i svih ostalih sličnih tvrdnji, jer ih je jednostavno bilo previše i zahtijevale bi sate odgovaranja. Smatram da nije ni potrebno; tko razmišlja, razumije, a tko je ideološki zadojen, neće ni slušati.

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autorici
Amalija Kranjec je dipl. ekonomistica, poduzetnica i profesorica strukovnih predmeta u Turističko-ugostiteljskoj i prehrambenoj školi u Bjelovaru. >>VIŠE
Vezano
Četiri sitnice o štednji i ʼ1% ultrabogatihʼ koje Tomašević nije uzeo u obzir
Opasnosti koje dolaze s lijevim i desnim ekstremistima u Saboru
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
ʼDemokratski socijalizam 21. stoljećaʼ je propao još prije osnivanja Radničke fronte
Podržite Katarinu potpisom i možda će vas poštedjeti kad dođe na vlast
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: