Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva

23.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva

Hrvatsko gospodarstvo stenje pod teretom silnih birokratsko-političkih uhljeba, ali opet raste. Hrvatski poduzetnici se prije početka poslovanja, tijekom poslovanja, pa čak i poslije gašenja poslovnog subjekta moraju probijati kroz neprohodne birokratske šume. Hrvatski poduzetnik je ratnik, baš kao što su i branitelji u Domovinskom ratu bili ratnici, ali dok su se branitelji borili protiv otvorenog okupatora i jasnog neprijatelja, poduzetnici se bore protiv unutrašnjeg prikrivenog neprijatelja koji Hrvatsku uništava koliko i okupatori u Domovinskom ratu, ali pod krinkom domoljublja i socijalne pravde.

Nekoliko je problema s hrvatskom državnom birokracijom koja daje pravo svima da je nazivaju uhljebničkom, parazitskom, partijskom i sličnim epitetima, koji su izraz osobnih frustracija zbog toga što klijentističke strukture kontrolom državnog aparata postavljaju barijere za bilo kakvu promjenu. A Hrvatska polako nestaje, mladi se iseljavaju, obitelji se iseljavaju, djeca se ne rađaju.

Prvi problemi su povezani s njenom veličinom, kako brojem tako i opsegom. Pod tim mislim da je previše ljudi zaposleno u državnoj birokraciji, da su predobro plaćeni u odnosu na privatni sektor i da birokracija ima preveliku moć u društvu. Oko trećina zaposlenih u RH su zaposleni u državnom sektoru (izvor: Državni zavod za statistiku, 2014), plaća je oko 25 % veća nego u privatnom sektoru (Izvor: EIZG), a gospodarstvo je preregulirano što sputava ekonomski rast.

Druga vrsta problema je povezana s njenom neefikasnošću, kako zbog nesposobnosti, tako i zbog korumpiranosti. Analize troškova i koristi (cost-benefit) redovito pokazuju da je hrvatski javni sektor sasvim neefikasan s obzirom na svoju veličinu i potrošnju. Korupciju ne treba posebno ni isticati, taj problem je znan svim građanima RH.

Svi problemi javnog sektora su povezani s političkim razlozima, tj. javni sektor gotovo isključivo služi za kupnju biračkog tijela putem zapošljavanja po raznim institucijama i državnim poduzećima te za izvlačenje novaca i političku trgovinu. Svu tu efikasnost netko mora platiti, tj. netko mora zaraditi sav novac koji javni sektor troši. A taj „netko“ su poduzetnici, obrtnici i njihovi radnici, tj. privatni sektor.

Sljedeći graf prikazuje visinu duga opće države (plava linija) koji trenutno iznosi 84.2% BDP-a i više se nego utrostručio od 1999. godine kada je iznosio oko 48 milijardi kuna, a zadnjih godina se stabilizirao na oko 288 milijardi kuna.

Crna isprekidana linija prikazuje koliko BDP-a otpada na javnu administraciju, tj. prikazuje rast administrativnog aparata kroz vrijeme. Kako je javna administracija po definiciji neproizvodni sektor, koji ne zarađuje već troši što država oporezivanjem uzme od privatnog sektora - kako poduzetnika, tako i radnika.

Jasno je vidljiv trend velikog povećanja duga opće države, a istodobno i veličine udjela javne administracije u BDP-u. Treba imati na umu da je to povećanje duga i veličine administracije pratilo cijelo razdoblje gospodarske krize, a stanje se stabilizira tek početkom tzv. "političke nestabilnosti".


Izvor: TradingEconomics.com (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Sljedeći grafikon prikazuje prinos na hrvatske državne obveznice. Obveznice su instrument srednjoročnog i dugoročnog zaduživanja, tj. izdavanjem obveznica se država obavezuje kupcu obveznice isplatiti iznos obveznice uvećan za određene kamate. Kako država sama ne zarađuje novac, nego sredstva prikuplja oporezivanjem privatnog sektora, kamate na obveznice primarno ovise o snazi gospodarstva. Kretanje kamate na državne obveznice pokazuje dosta veliki pad, što znači da financijska tržišta detektiraju da je zadnjih godina gospodarstvo RH puno stabilnije i rizik da država neće moći vraćati dugove je sve manji.


Izvor: TradingEconomics.com (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo dva prethodna prikaza, možemo zaključiti: unatoč tome što se državni dug nagomilao od vremena početka krize i veličina javnog sektora se konstantno povećavala, zadnjih godina kamate na državne obveznice RH konstantno padaju što treba zahvaliti isključivo privatnom sektoru koji i uz veliki teret koji nosi, tj. preglomazni i neefikasni javni sektor, ipak raste. Ostaje nam da se pitamo koliko bi gospodarstvo raslo kada bi mu se olakšao teret javnog sektora, tj. kad bi se provela dubinska reforma javnog sektora, ne samo u vidu njegove efikasnosti, nego i njegovim drastičnim smanjivanjem. Ipak, malo je tko toliki optimist da misli će se to dogoditi jer javni sektor služi političkim strankama za krađu, nepotizam i osiguravanje vlasti.




Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prošlo je 5 godina kako je pokrenuo filantropsku inicijativu za poboljšanje uvjeta i bolju informatičku naobrazbu u hrvatskim školama...

Bakić obilježava 5. godišnjicu IRIM-a: ʼEdukacija je najveći izjednačavač prilikaʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je jedan od najočitijih primjera uredničke manipulacije kako se neki hrvatski mediji trude ulizati vladajućima.

Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

A samo je rekao da su za cijenu Thompsonovog koncerta tri grada mogla postati transparentna.

Kovač prima prijeteće i uvredljive poruke od Thompsonovih fanova: ʼTi si četnik i jugokomunist!ʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: