Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva

23.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva

Hrvatsko gospodarstvo stenje pod teretom silnih birokratsko-političkih uhljeba, ali opet raste. Hrvatski poduzetnici se prije početka poslovanja, tijekom poslovanja, pa čak i poslije gašenja poslovnog subjekta moraju probijati kroz neprohodne birokratske šume. Hrvatski poduzetnik je ratnik, baš kao što su i branitelji u Domovinskom ratu bili ratnici, ali dok su se branitelji borili protiv otvorenog okupatora i jasnog neprijatelja, poduzetnici se bore protiv unutrašnjeg prikrivenog neprijatelja koji Hrvatsku uništava koliko i okupatori u Domovinskom ratu, ali pod krinkom domoljublja i socijalne pravde.

Nekoliko je problema s hrvatskom državnom birokracijom koja daje pravo svima da je nazivaju uhljebničkom, parazitskom, partijskom i sličnim epitetima, koji su izraz osobnih frustracija zbog toga što klijentističke strukture kontrolom državnog aparata postavljaju barijere za bilo kakvu promjenu. A Hrvatska polako nestaje, mladi se iseljavaju, obitelji se iseljavaju, djeca se ne rađaju.

Prvi problemi su povezani s njenom veličinom, kako brojem tako i opsegom. Pod tim mislim da je previše ljudi zaposleno u državnoj birokraciji, da su predobro plaćeni u odnosu na privatni sektor i da birokracija ima preveliku moć u društvu. Oko trećina zaposlenih u RH su zaposleni u državnom sektoru (izvor: Državni zavod za statistiku, 2014), plaća je oko 25 % veća nego u privatnom sektoru (Izvor: EIZG), a gospodarstvo je preregulirano što sputava ekonomski rast.

Druga vrsta problema je povezana s njenom neefikasnošću, kako zbog nesposobnosti, tako i zbog korumpiranosti. Analize troškova i koristi (cost-benefit) redovito pokazuju da je hrvatski javni sektor sasvim neefikasan s obzirom na svoju veličinu i potrošnju. Korupciju ne treba posebno ni isticati, taj problem je znan svim građanima RH.

Svi problemi javnog sektora su povezani s političkim razlozima, tj. javni sektor gotovo isključivo služi za kupnju biračkog tijela putem zapošljavanja po raznim institucijama i državnim poduzećima te za izvlačenje novaca i političku trgovinu. Svu tu efikasnost netko mora platiti, tj. netko mora zaraditi sav novac koji javni sektor troši. A taj „netko“ su poduzetnici, obrtnici i njihovi radnici, tj. privatni sektor.

Sljedeći graf prikazuje visinu duga opće države (plava linija) koji trenutno iznosi 84.2% BDP-a i više se nego utrostručio od 1999. godine kada je iznosio oko 48 milijardi kuna, a zadnjih godina se stabilizirao na oko 288 milijardi kuna.

Crna isprekidana linija prikazuje koliko BDP-a otpada na javnu administraciju, tj. prikazuje rast administrativnog aparata kroz vrijeme. Kako je javna administracija po definiciji neproizvodni sektor, koji ne zarađuje već troši što država oporezivanjem uzme od privatnog sektora - kako poduzetnika, tako i radnika.

Jasno je vidljiv trend velikog povećanja duga opće države, a istodobno i veličine udjela javne administracije u BDP-u. Treba imati na umu da je to povećanje duga i veličine administracije pratilo cijelo razdoblje gospodarske krize, a stanje se stabilizira tek početkom tzv. "političke nestabilnosti".


Izvor: TradingEconomics.com (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Sljedeći grafikon prikazuje prinos na hrvatske državne obveznice. Obveznice su instrument srednjoročnog i dugoročnog zaduživanja, tj. izdavanjem obveznica se država obavezuje kupcu obveznice isplatiti iznos obveznice uvećan za određene kamate. Kako država sama ne zarađuje novac, nego sredstva prikuplja oporezivanjem privatnog sektora, kamate na obveznice primarno ovise o snazi gospodarstva. Kretanje kamate na državne obveznice pokazuje dosta veliki pad, što znači da financijska tržišta detektiraju da je zadnjih godina gospodarstvo RH puno stabilnije i rizik da država neće moći vraćati dugove je sve manji.


Izvor: TradingEconomics.com (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo dva prethodna prikaza, možemo zaključiti: unatoč tome što se državni dug nagomilao od vremena početka krize i veličina javnog sektora se konstantno povećavala, zadnjih godina kamate na državne obveznice RH konstantno padaju što treba zahvaliti isključivo privatnom sektoru koji i uz veliki teret koji nosi, tj. preglomazni i neefikasni javni sektor, ipak raste. Ostaje nam da se pitamo koliko bi gospodarstvo raslo kada bi mu se olakšao teret javnog sektora, tj. kad bi se provela dubinska reforma javnog sektora, ne samo u vidu njegove efikasnosti, nego i njegovim drastičnim smanjivanjem. Ipak, malo je tko toliki optimist da misli će se to dogoditi jer javni sektor služi političkim strankama za krađu, nepotizam i osiguravanje vlasti.




Vezano
Koji je smisao školstva?
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Dan kada su se hrvatski ljevičari razočarali u EU birokraciju i njene regulative
Demokratski ciklusi reketarenja
Birokracija u sportu: Višestruku rekorderku nisu zvali na univerzijadu iako je htjela sve sama financirati
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Hrvatska javna uprava je toliko loša da je i radikalne ljevičare pretvorila u neoliberale
Ovo je prava priča o propasti Slavonije: Kad zadnja svinja utihne
Dragi birokrati, ne treba nam vaše dopuštenje da bismo radili poslove koje znamo raditi!
Turizam je hrvatska sreća velika
Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Osijek: U vrijeme Khuena Hedervaryja birokracija je bila brža nego danas
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Podrška socijalnim radnicima koji traže manje birokracije, više terenskog rada
Bio sam uhljeb u državnoj službi pa radnik u realnom sektoru. Sad sam poslodavac...
Poplave u Hrvatskoj ne uzrokuje kiša nego lokalni uhljebi
Treba nam Ministarstvo poreznih obveznika
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: