Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva

23.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva

Hrvatsko gospodarstvo stenje pod teretom silnih birokratsko-političkih uhljeba, ali opet raste. Hrvatski poduzetnici se prije početka poslovanja, tijekom poslovanja, pa čak i poslije gašenja poslovnog subjekta moraju probijati kroz neprohodne birokratske šume. Hrvatski poduzetnik je ratnik, baš kao što su i branitelji u Domovinskom ratu bili ratnici, ali dok su se branitelji borili protiv otvorenog okupatora i jasnog neprijatelja, poduzetnici se bore protiv unutrašnjeg prikrivenog neprijatelja koji Hrvatsku uništava koliko i okupatori u Domovinskom ratu, ali pod krinkom domoljublja i socijalne pravde.

Nekoliko je problema s hrvatskom državnom birokracijom koja daje pravo svima da je nazivaju uhljebničkom, parazitskom, partijskom i sličnim epitetima, koji su izraz osobnih frustracija zbog toga što klijentističke strukture kontrolom državnog aparata postavljaju barijere za bilo kakvu promjenu. A Hrvatska polako nestaje, mladi se iseljavaju, obitelji se iseljavaju, djeca se ne rađaju.

Prvi problemi su povezani s njenom veličinom, kako brojem tako i opsegom. Pod tim mislim da je previše ljudi zaposleno u državnoj birokraciji, da su predobro plaćeni u odnosu na privatni sektor i da birokracija ima preveliku moć u društvu. Oko trećina zaposlenih u RH su zaposleni u državnom sektoru (izvor: Državni zavod za statistiku, 2014), plaća je oko 25 % veća nego u privatnom sektoru (Izvor: EIZG), a gospodarstvo je preregulirano što sputava ekonomski rast.

Druga vrsta problema je povezana s njenom neefikasnošću, kako zbog nesposobnosti, tako i zbog korumpiranosti. Analize troškova i koristi (cost-benefit) redovito pokazuju da je hrvatski javni sektor sasvim neefikasan s obzirom na svoju veličinu i potrošnju. Korupciju ne treba posebno ni isticati, taj problem je znan svim građanima RH.

Svi problemi javnog sektora su povezani s političkim razlozima, tj. javni sektor gotovo isključivo služi za kupnju biračkog tijela putem zapošljavanja po raznim institucijama i državnim poduzećima te za izvlačenje novaca i političku trgovinu. Svu tu efikasnost netko mora platiti, tj. netko mora zaraditi sav novac koji javni sektor troši. A taj „netko“ su poduzetnici, obrtnici i njihovi radnici, tj. privatni sektor.

Sljedeći graf prikazuje visinu duga opće države (plava linija) koji trenutno iznosi 84.2% BDP-a i više se nego utrostručio od 1999. godine kada je iznosio oko 48 milijardi kuna, a zadnjih godina se stabilizirao na oko 288 milijardi kuna.

Crna isprekidana linija prikazuje koliko BDP-a otpada na javnu administraciju, tj. prikazuje rast administrativnog aparata kroz vrijeme. Kako je javna administracija po definiciji neproizvodni sektor, koji ne zarađuje već troši što država oporezivanjem uzme od privatnog sektora - kako poduzetnika, tako i radnika.

Jasno je vidljiv trend velikog povećanja duga opće države, a istodobno i veličine udjela javne administracije u BDP-u. Treba imati na umu da je to povećanje duga i veličine administracije pratilo cijelo razdoblje gospodarske krize, a stanje se stabilizira tek početkom tzv. "političke nestabilnosti".


Izvor: TradingEconomics.com (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Sljedeći grafikon prikazuje prinos na hrvatske državne obveznice. Obveznice su instrument srednjoročnog i dugoročnog zaduživanja, tj. izdavanjem obveznica se država obavezuje kupcu obveznice isplatiti iznos obveznice uvećan za određene kamate. Kako država sama ne zarađuje novac, nego sredstva prikuplja oporezivanjem privatnog sektora, kamate na obveznice primarno ovise o snazi gospodarstva. Kretanje kamate na državne obveznice pokazuje dosta veliki pad, što znači da financijska tržišta detektiraju da je zadnjih godina gospodarstvo RH puno stabilnije i rizik da država neće moći vraćati dugove je sve manji.


Izvor: TradingEconomics.com (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Ako usporedimo dva prethodna prikaza, možemo zaključiti: unatoč tome što se državni dug nagomilao od vremena početka krize i veličina javnog sektora se konstantno povećavala, zadnjih godina kamate na državne obveznice RH konstantno padaju što treba zahvaliti isključivo privatnom sektoru koji i uz veliki teret koji nosi, tj. preglomazni i neefikasni javni sektor, ipak raste. Ostaje nam da se pitamo koliko bi gospodarstvo raslo kada bi mu se olakšao teret javnog sektora, tj. kad bi se provela dubinska reforma javnog sektora, ne samo u vidu njegove efikasnosti, nego i njegovim drastičnim smanjivanjem. Ipak, malo je tko toliki optimist da misli će se to dogoditi jer javni sektor služi političkim strankama za krađu, nepotizam i osiguravanje vlasti.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: