Porez na banke - dobra ili loša ideja?

16.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
U 12 godina prihod ZAMP-a gotovo udvostručen, a cvile da ih Facebook i Youtube izrabljuju
Erdogan upire prstom u druge, a on je glavni krivac za financijsku krizu u Turskoj
Socijalna pomoć treba biti znatno veća, ali postrožite kriterije!
'Da je Sobol stalo do studenata, pozvala bi Glasnovića na debatu'
Algoritam propada. Što to znači za nakladništvo u Hrvatskoj?
Europska unija nas štiti od puno većeg zla - naše vlade
Ljudi koji su zaglibili u prošlom stoljeću: Jesu li shvatili da građani više ne žele nazad?
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
Zašto me Dalija Orešković nije oduševila
Ekipi s Wall Streeta, izgleda, nitko nije javio da kapitalizam propada
Kako bi izgledala reklama za žilete koja bi se svidjela uvrijeđenim konzervativcima?
Temeljni dohodak - put u pakao popločan dobrim namjerama
Trump zadao prvi udarac režimu u Pjongjangu: Kina uvodi sankcije Sj. Koreji
Novinar CNN-a upitao Cortez otkud će namaknuti novac za svoja obećanja. Njen odgovor je urnebesan...
Šeks nam prodaje maglu. Dvostranački sustav u Hrvatskoj bi legalizirao jednoumlje
Tko se boji radničke revolucije?
Drugovi i drugarice, sretan vam Božić!
Ministarstvo odbilo Croatian Makerse: 'Zašto nas žele opstruirati?'
Amerika više neće biti svjetski policajac. Zašto ta vijest nije skoro nikoga oduševila?
Kako su leftardi u medijima napravili sprdnju od ozbiljnog društvenog problema

Porez na banke - dobra ili loša ideja?


PIŠE Mario Nakić

Oporbene stranke Živi zid i Snaga predložile su Saboru donošenje zakona o posebnom porezu na imovinu kreditnih institucija. Novi porez bi, prema njihovu prijedlogu, uzimao 0,64 posto imovine banaka u Hrvatskoj. Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida tvrdi da bi to donijelo godišnje proračunu 2,5 milijarde kuna. Kao razlog naveo je alarmantne podatke o broju ljudi koji napuštaju Hrvatsku te primjere europskih država, poput Poljske, koje su uvele sličan zakon.

Njihov prijedlog podržao je i oporbeni Most. Zastupnik Miro Bulj je komentirao kako je riječ o "oporezivanju onih koji su isisali novac hrvatskih građana."

Populistička ideja koja bi pogodila građane, a ne banke

Uzeti bankama i preusmjeriti sredstva u demografsku obnovu? To zvuči zbilja sjajno, samo što u praksi nije provedivo, barem ne oporezivanjem. Zapravo je riječ o populističkom prijedlogu koji bi u praksi još više pogodio hrvatske građane, osobito one slabijeg ekonomskog stanja.

Kako ovaj porez može pogoditi hrvatske građane ako se odnosi na banke, pitate se? Jednostavno, banke imaju mnogo načina kako taj teret prebaciti na svoje klijente. Sigurno neće ostaviti cijene svojih usluga iste i reći: "OK, mi ćemo se odreći dijela svoje dobiti za dobrobit proračuna RH". Ne, učinit će ono što bi učinila svaka druga kompanija kad se povećava porezno opterećenje - prebacit će ga na svoje klijente.

Drugim riječima, banka može poskupjeti cijenu poslovnih transakcija što bi bio udar na poduzetništvo. Može poskupjeti naknadu za vođenje računa, može poskupjeti uvjete kreditiranja itd. Bilo koje od tih poskupljenja može izgledati neznatno kao što izgleda porez od 0,64 posto, ali za korisnike, kad se sve na kraju zbroji, oni će to itekako osjetiti. Ako je riječ o 2,5 milijardi kuna, to su dvije i pol milijarde više koje banke moraju namaknuti od svojih korisnika.

Dakle, banke ovaj porez ne bi ni osjetile. Osjetio bi ga državni proračun koji bi sigurno povećao prihode, ali opet na račun hrvatskih građana za koje bi to bio još jedan skriveni namet.

Kako je to objasnio ugledni ekonomist

Ovaj način prebacivanja poreznog tereta jako dobro je objasnio sveučilišni profesor Walter E. Williams na primjeru korporacija:

"Nacionalni politički prevaranti se tome protive i tvrde da bi korporacije trebale plaćati svoj 'pošteni dio'. Ono što je bitno - a to čak i lijevi ekonomisti razumiju, ali neće javno priznati - to je da korporacije ne plaćaju porez. Važno područje u ekonomiji zove se porezna incidencija. Ona tvrdi da subjekt za koji se naplaćuje porez ne mora nužno podnijeti puni teret. Neke od njih mogu se prebaciti na drugu stranu. Ako se porez naplaćuje za korporaciju, ona će imati jedan od četiri odgovora ili neku njihovu kombinaciju; povećat će cijenu svog proizvoda, smanjiti dividende, smanjiti plaće ili otpustiti radnike. U svakom slučaju, osoba od krvi i mesa nosi porezno opterećenje. Važno je napomenuti da su korporacije pravne fikcije i kao takve ne plaćaju poreze. Korporacije su samo porezni kolektori za vladu."

Sad u njegovoj izjavi riječ "korporacije" samo zamijenite riječju "banke" i to je to. Banka je pravna fikcija, porez uvijek plaćaju ljudi, a u ovom slučaju to bi bili klijenti banaka, odnosno svi mi jer svaka zaposlena osoba prema državnim propisima mora imati otvoren tekući račun u banci na koji prima plaću.

Bolje rješenje

Postoji, međutim, nešto što država može učiniti i tako pomoći većem broju ljudi. Umjesto predlaganja novih poreza, oporba bi trebala predložiti da se zakonom odobri radniku, koji izrazi takvu želju, da plaću prima na ruke. Jer ovako nas je država sve obvezala da poslujemo s bankom, čak i one koji to ne žele. Kad bi radnici mogli primati plaću na ruke, sigurno bi se našli mnogi koji bi tu mogućnost prihvatili te bi banke ostale bez dijela svojih klijenata. I to bi bilo sasvim fer i pošteno prema svima jer poslovanje na tržištu treba biti dobrovoljno, a ne zato što nas država prisiljava da s nekim poslujemo, u ovom slučaju s bankama.




Vezano
Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Zaustavimo Kujundžićevo ludilo: Potpišite peticiju protiv novih poreza!
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Reforma na hrvatski način: Umjesto rasterećenja - opterećenje
Marićevi porezni rezovi - kozmetičke mjere bez bitnih promjena. Evo što vlada treba učiniti...
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Treći putevi, poštenje i sukob interesa
Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Što se zapravo krije iza ʼukidanja poreza na dohodakʼ mladima u Poljskoj?
[ANKETA] Tražimo liberalnog kandidata za predsjednika RH
Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista
Tko je gluplji - Most ili HSLS?
Problemi u HDZ-u i Živom zidu rezultat su izbornog sustava koji favorizira autokrate i sprječava demokratičnost
Ono kad se najveći euroskeptici u Hrvatskoj posvađaju zbog briselske plaće
Poraz Mosta je dokaz da i Hrvati imaju granicu za budalaštine i populizam
Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)
Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: