Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?

22.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.
PIŠE Mario Nakić

Je li oporezivanje pravedno? Ako smo prihvatili temeljne vrijednosti zapadne civilizacije, a nepovredivost privatnog vlasništva je jedna od njih, onda se nijedan sustav u kojem se nekome uzima dio imovine bez njegovog/njezinog pristanka ne može svrstati u pravedno. Bez obzira na to što će onaj tko redistribuira taj novac učiniti s njim, čak i ako ima najpoštenije i najplemenitije namjere, ostaje činjenica da je riječ o uzimanju dijela tuđe privatne imovine bez svojevoljne, dobrovoljne privole te osobe.

John Locke, engleski filozof iz 17. stoljeća kojega mnogi s pravom nazivaju ocem liberalnog društvenog poretka, napisao je da je sve što čovjek stekne, bilo nasljeđivanjem ili tijekom života proizvevši svojim umom i vlastitim rukama - bez sumnje njegovo i pripada samo njemu. Tako je ukoliko se čovjek svoga vlasništva ne odrekne dobrovoljno, odnosno ukoliko svojevoljno ne pristane pod uvjetima koji mu odgovaraju svoje vlasništvo, nasljedstvo ili proizvode svojih ruku dati drugome. Prema tome, svako oporezivanje i državna distribucija imovine krši ovo jednostavno pravilo privatnog vlasništva. Pa ipak, isti taj Locke je zagovarao državu koja ima pravo oporezivati svoje građane, kao naknadu za usluge koje služe isključivo u svrhu zadržavanja i zaštite njihovih prava i sloboda.

Dakle, oporezivanje ne može biti pravedno ni u kojem slučaju, ali je nužno za funkcioniranje civilizacije i modernog slobodnog društva. Kod poreza nije pitanje treba li on postojati ili ne, već koliko on treba iznositi i kako će se taj novac trošiti.

Ne postoji jedinstveni stav liberala po tom pitanju, ali liberali u principu teže tome da porezi previše ne opterećuju slobodu rada i poduzetništva kako bi gospodarstvo moglo prosperirati, da ne koče investicije i inovacije, zapošljavanje itd. Porezi moraju biti dovoljni za financiranje javnih servisa koji služe građanima i gospodarstvu i to je to. Sve iznad toga je previše.

Pitanje visine poreza i načina oporezivanja rada i kapitala (flat ili progresivni porez) čak nije toliko bitno koliko je bitno kako se javni novac troši i kolika je efikasnost javnog servisa. Neke države imaju iznimno visoke porezne stope, poput skandinavskih zemalja koje oporezuju rad i do 56 posto, ali kod njih sustav funkcionira i većina nema problema s tolikim porezom zato što osjećaju da za taj novac dobivaju nazad ono što im treba za život, rad i ulaganje. Od njihovog poreza na dobit i dohodak financira se i javno školstvo i zdravstvo koje je, recimo, u Švedskoj vaučerizirano pa su zadržali sistem konkurentnosti privatnog sektora čak i u tim područjima.

U Hrvatskoj, s druge strane, za financiranje zdravstva imamo posebni državni fond u koji se uplaćuje posebni doprinos iz svake plaće, što je zapravo dodatni porez, tako da naš porez na dohodak, ako uključimo mirovinski i zdravstveni fond, iznosi više od skandinavskih zemalja. A usluge koje za taj novac dobivamo - znate i sami kakve su. Nema konkurentnosti, sve je centralizirano, država je apsolutni monopolist, a njena birokracija je toliko troma da se svaka i najmanja promjena implementira teško ili nikako. Nema napretka.

Kažu da su porezi cijena koju plaćamo za život u civiliziranom društvu. Ja se s time slažem, ali samo u slučaju ako su oni koji odlučuju o redistribuciji javnog novca svjesni toga što je civilizirano društvo. Kada poduzetnik A mora platiti porez da bi se tim novcem financirao poduzetnik B (primjer je Uljanik), onda to nije ni pravedno ni pošteno. Takav sustav se teško može nazvati civilizacijom.

Porezni novac se nikako ne bi smio koristiti za bilo kakvo subvencioniranje pojedinaca u privatnom sektoru jer u tom slučaju ljudi na vlasti direktno biraju pobjednike i gubitnike na tržištu. To je kršenje temeljnih ljudskih prava, i to direktno hrvatskog Ustava koji jamči slobodu poduzetništva. Nema slobode bez jednakosti, kao što je još davno primijetio Locke. Dakle, ako nisu svi poduzetnici na tržištu jednako tretirani, onda nema ni poduzetničke slobode, a to je kršenje Ustava. U takvoj situaciji gubi se svaki moralni argument za oporezivanje u Hrvatskoj.

Nemam ništa protiv da se porez troši na financiranje policije, obrane, pravosuđa, socijale, pa čak ni školstva i zdravstva. Ali nije isto troši li se novac tako da stvara što veći broj ovisnika o socijalnoj pomoći ili isključivo kao prva pomoć. Jer kada se socijalna država širi nauštrb gospodarstva, onda to nije dobra ni opravdana potrošnja javnog novca. Takva potrošnja je na duge staze neodrživa jer će zakočiti razvoj i proizvesti siromaštvo.

Školstvo i zdravstvo su sektori ključni za uspostavljanje društva jednakih prilika, a to bi trebao biti cilj u 21. stoljeću. Međutim, moramo znati da nije državna usluga jedini način kako se može trošiti javni novac. Moguće je financirati školstvo i zdravstvo javnim novcem, a ponudu usluga otvoriti privatnom sektoru, tako da se zadrži kompetitivnost slobodnog tržišta i na tim područjima. To kod nas nedostaje i zato svi ovi sektori pucaju po šavovima, plus nema nikakve odgovornosti među onima koji odlučuju o potrošnji javnog novca.

Političari u Vladi i Saboru bi trebali biti svjesni da oni odlučuju o potrošnji novca koji je država uzela građanima za jamstvo da će štititi njihova prava i slobode. Kad bi postojao mehanizam koji će ih natjerati da na taj način gledaju na svaku odluku o javnoj potrošnji, onda mislim da nitko u javnosti ne bi ni postavio pitanje opravdanosti oporezivanja. Ovako, to će uvijek biti vruća i bolna tema za građane RH i ujedno razlog za napuštanje ove zemlje u potrazi za pravednijim i poštenijim društvom.

 


Vezano
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Neka susjedu crknu dvije!
Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi
Tko je tu lud? Novcem iz proračuna potiču proizvodnju šećerne repe, a onda oporezuju proizvode sa šećerom
Hoće li šećerni porez smanjiti pretilost u Hrvatskoj? Evo što kažu znanstvena istraživanja...
Zaustavimo Kujundžićevo ludilo: Potpišite peticiju protiv novih poreza!
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Reforma na hrvatski način: Umjesto rasterećenja - opterećenje
Marićevi porezni rezovi - kozmetičke mjere bez bitnih promjena. Evo što vlada treba učiniti...
Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu
Što se zapravo krije iza ʼukidanja poreza na dohodakʼ mladima u Poljskoj?
Ovako su govorili HDZ-ovci: ʼSlijede oštri rezovi i otpuštanja, velika porezna reforma...ʼ I, što je s time?
Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista
Zapad nije nikada u povijesti bio toliko porezno opterećen kao sada
Kako su umirovljenici shvatili da ih država pljačka
Ostavite grah sebi, a radnicima dajte porezna rasterećenja!
Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?
Top 3 razloga zašto je porez krađa
Država joj poslala porezni zahtjev na grob
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Boris Johnson je iskoristio mogućnost koju mu daje zakon. Suspenzijom parlamenta nije učinio ništa protuzakonito. Na kraju dana, to je ipak monarhija.

Britanska demokracija je slomljena i nema nikoga tko bi je mogao popraviti

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozna presuda hrvatskog suda otvorit će Pandorinu kutiju cenzure i progona umjetnika i novinara.

Visoki prekršajni sud RH: ʼSloboda umjetničkog izražavanja prestaje kad se netko osjeti uvrijeđenʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: