Iako je Hrvatska među 10 najlošije ocijenjenih zemalja na Svjetskom indeksu darivanja (u pretežnom društvu drugih bivših i sadašnjih socijalističkih država), prema anketama koje je Gallup provodio od 2009-2018. u Hrvatskoj svake godine na uzorku od tisuću ljudi čak je 22% stanovnika starijih od 15 godina izjavilo da je u protekli mjesec dalo novac dobrotvornoj organizaciji.
To znači da gotovo 800 tisuća ljudi daje novac dobrotvornoj organizaciji najmanje jednom godišnje, odnosno preko pola milijuna punoljetnih građana. S druge strane, vrlo mali broj ljudi koristi mogućnost uvećanja osobnog odbitka za darovanja pri utvrđivanju poreza na dohodak. Naime, porezni obveznici mogu uvećati neoporezivi dio dohotka do visine 2% godišnjeg primitka za darovanja u novcu doznačenim na žiroračun za kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, i to udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima.
Drugim riječima, ako vam se dohodak oporezuje po 24% i darujete 1.000 kuna godišnje, možete od Porezne uprave tražiti povrat 240 kuna i pripadajući prirez (dakle u Zagrebu ukupno 283 kune). Ako Porezna uprava za vas utvrđuje porez na dohodak posebnim postupkom (tj. ne podnosite godišnju prijavu), navedena darovanja možete prijaviti podnošenjem
Obrasca ZPPDOH i putem
ePorezne. U
ovom videu možete vidjeti postupak. Uz Obrazac je potrebno priložiti presliku naloga o doznaci u novcu (uplatnice) ili potvrdu udruge/pravne osobe, s napomenom da prilog mora biti u PDF formatu ako prijavljujete darovanje putem ePorezne. Do kraja veljače možete predati Obrazac ZPP-DOH za prošlu godinu.
Skoro sve zapadne zemlje imaju sustav poreznog poticanja darovanja neprofitnim organizacijama budući da su donacije značajan izvor njihovog financiranja (uz prihode od države i prihode od prodaje). Neprofitne organizacije igraju važnu ulogu u društvu, ali je zato važno da i one budu transparentne i efikasne u svom radu.
Organizacije koje ovise o donacijama pojedinaca i firmi trude se prezentirati javnosti, što dakako uključuje i financijsku transparentnost. Više su puta domaće naslovnice krasili naslovi o financijskim dubiozama u
humanitarnim,
zdravstvenim i
sportskim organizacijama, a za razliku od rimokatoličkih nadbiskupija u
New Yorku,
Berlinu i
Parizu, Zagrebačka nadbiskupija ne objavljuje javno svoje financije. I premda mali broj građana naše skupe i neefikasne države donira u usporedbi s drugim državama, skoro nitko od onih koji daju ne koristi mogućnost smanjenja poreza i prireza za dane donacije. Točnije, prema informaciji koju smo dobili iz Porezne, samo je 4.941 građanin iskoristio tu mogućnost u 2018. godini što je 0,6 posto onih koji su ostvarili to pravo.
