Vezani članci:
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Hrvatska ljevica oduševljena saznanjem da je njihova politika u suglasju s interesom superbogataša
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Prvak u izbjegavanju poreza donirao 2 mlrd. dolara za beskućnike i siromašnu djecu
Ne izrabljuju vas poslodavci nego država!
Apel Plenkoviću i ministrima: U ponedjeljak srežite poreze i javnu potrošnju!
Kažu da provode reforme, a Dan porezne slobode već tri godine pada na isti datum
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Zašto Hrvati romantiziraju Orbana?
Top 4: Najbolje izjave naših političara prošlog tjedna
[VIDEO] Što čuveni ekonomist Arthur Laffer preporučuje BiH
Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Porezi će biti glavna tema na sljedećim parlamentarnim izborima
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Ne damo im 3 milijarde kuna: Potpišite peticiju protiv novih nameta
Moderni Robin Hood: Što se krije iza ideje o progresivnom oporezivanju?
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju


Piše: Branimir Perković
16.9.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju


Piše: Branimir Perković
16.9.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

U jednom od prijašnjih tekstova smo ispitali rašireni mit o odumiranju socijalne države, toliko raširen među političarima, novinarima i "intelektualcima" da je postao standardna fraza koja se više i ne provjerava te smo pokazali kako to nije istina za gotovo nijednu razvijenu državu. Dapače, socijalna država raste u svim zemljama razvijenog zapada još od 60-tih godina prošlog stoljeća. Očito je da se radi o informaciji koja se toliko puta ponavljala u javnom prostoru da je više nitko i ne propitkuje iako nema nikakvih dokaza da je istinita.

Taj rast socijalne države se morao na neki način financirati, bilo samim gospodarskim rastom koji bi i uz stabilnu stopu oporezivanja dovodio do rasta državnih prihoda za financiranje socijalne države ili jačanjem oporezivanja da bi se što veći dio produktivnosti privatnog sektora redistribuirao za pojedine funkcije socijalne države.

OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), međunarodna organizacija koja okuplja 36 razvijenih država, u lipnju ove godine je objavila podatke o poreznim prihodima za 80 država svijeta. Jedan od objavljenih podataka su porezni prihodi državi izraženi udjelom u BDP-u. Države s višim porezima imaju veći udio poreznih prihoda u BDP-u, a manje oporezivane niži. Poznato pravilo u makroekonomiji je da bogatije države u prosjeku imaju više poreze jer su njihova gospodarstva dovoljno stabilna da podnesu relativno veliki porezni teret. Ali gospodarstvu treba vremena da dovoljno osnaži i dođe do stupnja kada može podnijeti visoki porezni teret. Ako se visoki porezi uvedu prije nego se država obogati a gospodarstvo dovoljno ojača, onda će prekomjerno oporezivanje sprječavati sami razvoj.

Kao što svaki voćar zna, stablu treba vremena za izraste pa se nekoliko godina ne ubiru plodovi s njega jer bi to usporilo sami rast. Tek kada stablo dovoljno naraste, onda se ubiru plodovi. Koristeći tu analogiju i države koje visoko oporezuju gospodarstvo prije nego se dovoljno razvije ustvari sprječavaju rast jer slaba gospodarstva u razvoju ne mogu podnijeti isto porezno opterećenje kao i razvijena gospodarstva. Na taj način se te zemlje izlažu riziku da postanu pretjerano oporezivani prije nego su se obogatile.

U svakom slučaju, ako je socijalna država zadnjih nekoliko desetljeća rasla, onda je za očekivati i da se udio poreznih prihoda u BDP-u održavao na istoj razini ili rastao. Prosječni udio poreznih prihoda u BDP-u u državama OECD-a je rastao s 31,93% 1990. na 34,26% 2016., što je bilo i za očekivati s obzirom na rast socijalne pomoći i birokratskog aparata koji će administrirati sustav. Gotovo sve države svijeta su imale rast udjela, a tek poneke pad.

Ali može se primijetiti nekoliko zanimljivosti. Skandinavske države su u prosjeku održavale isto porezno opterećenje koje je još 1990. bilo najviše na svijetu, izuzev Švedske koja je zbog nacionalne gospodarske krize početkom stoljeća bila primorana srezati svoju golemu socijalnu državu. Slične probleme proživljavaju i ostale skandinavske države pa je tako veličina socijalne države jedna od glavnih predizbornih tema u tim državama.

Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD su povećale udio poreznih prihoda u BDP-u za nekoliko postotnih poena, posebno Francuska koja je s 40,97 % 1990. došla na 45,27 2016. i time postala druga država po udjelu poreznih prihoda u BDP-u, manje od Danske ali više od Švedske, Finske i Norveške.

Posebno veliko povećanje se dogodilo u Grčkoj (s 25,19% na 38,56%), a veći dio tog povećanja se dogodio prije krize 2008. koja je posebno oštro pogodila tu državu.

Jako je malo država u kojima se udio poreznih prihoda u BDP-u smanjivao, a posebno se ističu Irska (s 32,35% na 23,03%) i Novi Zeland (s 36,18% na 32,07%), a bitno je napomenuti da je u to smanjivanje prethodilo velikom gospodarskom rastu koji je Irska imala početkom 21. stoljeća, a Novi Zeland je preokrenuo svoj trend povećanja udjela poreznih prihoda u BDP-u još pretkrizne 2005. godine pa ga ekonomska kriza 2008. godine nije gotovo ni dotakla.

Posebno povećanje je vidljivo u državama koje se još nisu sasvim pridružile društvu najrazvijenijih kao što su Brazil, Argentina i Južnoafrička Republika, a u Europi se posebno izdvaja Portugal s povećanjem od gotovo 8 postotnih poena.

Kao što je bilo za očekivati, s obzirom na rast socijalne države u gotovo svim razvijenim zemljama Zapada, jako su rijetki primjeri u kojima je udio poreznih prihoda u BDP-u padao od 1990. (Irska i Novi Zeland npr.) te zadnjih desetljeća svjedočimo rastu socijalne države te rastu poreznog opterećenja gospodarstva. Udio poreznih prihoda u BDP-u nije jedini pokazatelj poreznog opterećenja gospodarstva, ali je jako indikativan.

Uzimajući ta dva podatka u obzir, postaje sasvim jasno da su navodi o "divljem kapitalizmu koji buja i uništava socijalnu državu" samo isprazne tlapnje bez temelja u stvarnosti. Teško se može očekivati da će oni koji su iznosili takve neutemeljene tvrdnje odjednom priznati da su bili u krivu. Njih i ne zanima istina nego održavanje određenog ideološkog narativa da bi svojoj borbom protiv vjetrenjača opravdavali svoju svrhu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.