Vezani članci:
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Hrvatska ljevica oduševljena saznanjem da je njihova politika u suglasju s interesom superbogataša
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Prvak u izbjegavanju poreza donirao 2 mlrd. dolara za beskućnike i siromašnu djecu
Ne izrabljuju vas poslodavci nego država!
Apel Plenkoviću i ministrima: U ponedjeljak srežite poreze i javnu potrošnju!
Kažu da provode reforme, a Dan porezne slobode već tri godine pada na isti datum
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Zašto Hrvati romantiziraju Orbana?
Top 4: Najbolje izjave naših političara prošlog tjedna
[VIDEO] Što čuveni ekonomist Arthur Laffer preporučuje BiH
Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Porezi će biti glavna tema na sljedećim parlamentarnim izborima
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Ne damo im 3 milijarde kuna: Potpišite peticiju protiv novih nameta
Moderni Robin Hood: Što se krije iza ideje o progresivnom oporezivanju?
Izbori u Norveškoj krajnje neizvjesni, evo oko čega su se vodile kampanje
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak


Piše: Branimir Perković
2.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak

Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak


Piše: Branimir Perković
2.12.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prošlo je više od 10 godina od početka gospodarske krize 2008. U nekim regijama EU je prošlo skoro isto toliko i od njenog kraja. Ako ćemo za kraj gospodarske krize odrediti trenutak kada se BDP vratio na razine prije početka krize, onda su različiti dijelovi EU izlazili iz nje u jako različitim razmacima, a neki još uvijek nisu izašli.

I dok je većina EU do 2013. izašla iz krize, Hrvatska spada među države koje su to uspjele tek nekoliko godina kasnije.

Većina političara, novinara i drugih javnih osoba smatra da je kriza iz 2008. ubrzala smanjivanje socijalne države. No, činjenično to nije istina, čak ni za države koje su provodile tzv. "mjere štednje". Te mjere štednje definitivno nisu umanjile socijalnu državu pa čak ni ozbiljnije usporile njen rast. Najviše što su napravile jest održanje tog rasta na dotadašnjim razinama umjesto da se rast intenzivira, a financira dodatnim oporezivanjem ili dodatnim zaduživanjem.

Činjenica je da socijalna država raste već desetljećima. Patetične izjave o "kraju socijalne države", "neoliberalizmu koji uništava socijalnu državu", "propadanju države blagostanja" jednostavno nemaju uporišta u stvarnosti. Udio javne potrošnje u BDP-u, javna potrošnja za socijalne usluge, udio izdataka za javno zdravstvo u BDP-u, izdvajanje za javno obrazovanje, porezi i broj korisnika socijalne države, svi pokazatelji koji se odnose direktno ili indirektno na "socijalnu državu" ili "državu blagostanja" su drastično rasli od 1960. Svi oni koji tvrde suprotno ili nisu upoznati s materijom o kojoj govore ili svjesno lažu.

No ipak, u javnom prostoru prevladava stav da socijalna država odumire, posebno nakon 2008. i tzv. "politika štednje". Ta lažna alternativna činjenica se ponavlja u političkim govorima, stranačkim programima, novinarskim tekstovima, javnim nastupima intelektualaca i knjigama, a za nju nema nikakvog činjeničnog uporišta.

Prema podacima Eurostata o ukupnim državnim prihodima od poreza i socijalnih doprinosa većina država EU je od 2007. do 2018. povećala udio državnih prihoda u BDP-u. Kako države EU relativno malo troše na obranu (ni minimum od 2% BDP-a koliko zahtjeva NATO) a socijalna davanja čine dominantan dio državne potrošnje, lako je zaključiti na što su se trošili ti dodatni prihodi. Naravno, na troškove socijalne države. Većina država EU (uključivo s nekoliko gospodarski usko povezani država s EU) je zabilježila povećanje ukupnih državnih prihoda od poreza i socijalni doprinosa u razdoblju od 2007.-2018. Iznimke su Irska, Švedska, Island, Danska, Norveška, Španjolska, Slovenija, Rumunjska, Bugarska i Mađarska (iako je Mađarska do 2017. imala rast ali se 2018. Vratila na iste razine kao 2008.)

Rast prihoda od poreza i socijalni davanja u BDP-u nije jednoznačan indikator rasta socijalne države. U nekim državama je jednostavno BDP manji nego što je bio 2007. a porezno opterećenje isto, pa je udio veći. Države članice EU su različitim intenzitetom izlazile iz gospodarske krize i slijedom toga se ne može samo na temelju ovog indikatora odrediti koja je država provodila jače politike štednje. Ali isto tako se ne može ni tvrditi da su porezni prihodi od kojih se financira poglavito socijalna država drastično pali, posebno u državama koje su već do 2013. Imale isti BDP kao 2008. a do 2018. im je udio poreznih prihoda u BDP-u rastao.

Zanimljivo je da Njemačka, koja je bila najveći zagovornik "politika štednje", stabilno povećava udio poreznih prihoda u BDP-u od 2008. I Grčka, za koju se misli da je provodila ekstremne politike štednje, povećala je udio poreznih prihoda u BDP-u s 33,5% na 41,5%. No Njemačka je mjereno BDP-om izašla iz krize prije 2011. i njen povećanje je zasigurno isključivo rezultat bržeg povećavanja poreznih prihoda od BDP-a, a Grčka još uvijek nije dosegnula razinu BDP-a iz 2008. i njeno povećanje je rezultat primarno smanjivanja BDP-a.

Naravno, treba uzeti u obzir i to da nisu se države imale isto polazište. Neke su imale za nekoliko postotnih bodova veći udio porezni prihoda u BDP-u od drugih. Ali kako nas zanima istinitost mita o odumiranju socijalne države, bitno nam je kretanje svake pojedine države, a ne usporedbe među njima. Naravno da bogatije države mogu priuštiti i veću socijalnu državu. Ali činjenica je da ni nakon krize socijalna država u većini država EU ne odumire. Sasvim suprotno, većinom raste brže od BDP-a. Zanimljiv je i primjer tradicionalnih perjanica "socijalne države", Skandinavskih zemalja, koje su od 2007. smanjile udio prihoda od poreza u BDP-u. Izuzetak je Finska, ali njen rast se može objasniti i sporijim izlaskom iz gospodarske krize od Švedske, Norveške i Danske.


Izvor: Eurostat

Hrvatska je 2007. imala udio prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u od 37%. Godine 2012. je taj udio iznosio 35,9%, što na prvu navodi na zaključak da su se u tom razdoblju provodile drakonske mjere poreznog rasterećenja kao dio širih politika štednje. Ali znamo da je 2009. podignuta stopa PDV-a, uveden krizni porez (popularno nazvan "harač")i uveden porez na telekomunikacije. Naoko kontradiktorno ako zaboravimo da je u prvim godinama krize u Hrvatskoj privatni sektor bio na samrti, a više od 100.000 ljudi je dobilo otkaz (do izlaska iz krize i 200.000). Iako se BDP smanjio, a to bi uz zadržavanje i povećanje poreznog opterećenja trebalo povećati udio prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u, naglo je nestalo toliko puno radnih mjesta i poslovni subjekata da je taj udio pao.


Izvor: Eurostat

Jednostavno nije više tko imao plaćati poreze. No da bi koliko-toliko zaustavila još veći pad BDP-a, održala isti broj radnih mjesta u javnom sektoru bez smanjivanja plaća te nastavila sa subvencijama i poticajima, država se enormno zadužila. Javni dug je 2007. iznosio 37% BDP-a, a 2012. 70%. To je povećanje od skoro 90% u svega pet godina.

Što se dogodilo? Politikom zaduživanja BDP je umjetno održavan na manjem padu nego što bi se to dogodilo da zaduživanja nije bilo, a privatni sektor je naglo propao. BDP i državna potrošnja su umjetno održavani zaduživanjem, a porezni prihodi su radikalno pali. Zbog toga je udio prihoda u BDP-u 2012. manji nego 2007., ali to nije rezultat poreznog rasterećenja nego umiranja privatnog sektora paralelno s ogromnim zaduživanjem.

Kada je rast javnog duga usporio, 2013. udio poreznih prihoda i socijalnih doprinosa je počeo rasti. 2015. se popeo na 37,3%, a do 2018. na 38,6%. I 2016. i 2017. je postotak bio isti, 37,8%.

Zanimljiva je struktura poreznih prihoda po kategorijama. Hrvatska ima druge najveće poreze na proizvodnju i uvoz izraženo udjelom BDP-u u cijeloj EU. Prva je Švedska. Porezi na proizvodnju i uvoz se odnose na PDV, trošarine, poreze na potrošnju, carine i poreze na zagađenje.

Hrvatska se s udjelom tih poreza u BDP-u od 20,1% daleko iznad prosjeka EU od 13,6%. Uz Švedsku, Hrvatska je predvodnik EU u oporezivanju potrošnje. Ako gledamo sam PDV (eng.VAT) Hrvatska je apsolutni rekorder EU s 13,5% udjela u BDP-u, daleko iznad prosjeka EU od 7,1%, pa čak i drugoplasiranog Cipra s 9,9%.

Kategorija u kojoj je Hrvatska daleko ispod prosjeka EU po pitanju poreznih prihoda je "Porezi na prihod, bogatstvo itd.", što se odnosi na poreze na prihod pojedincima i poslovnim subjektima, poreze na automobile, porezi na prihode od kapitala itd. U Hrvatskoj porezni prihodi iz tog segmenta iznose 6,5% BDP-a, a prosjek EU je 13,2%. No, ako ta kategorija raščlani na "Porezi na prihod pojedinaca i kućanstava" i "Porezi na prihod poslovnih subjekata", onda se vidi da razliku stvaraju prvi.

"Porezi poslovnim subjektima" od 2,3% BDP-a su tek blago ispod prosjeka EU (2,7%), ali su porezi pojedincima i kućanstvima od 3,6% BDP-a daleko ispod prosjeka EU koji iznosi 9,5%. Neto socijalni doprinosi su blago ispod prosjeka EU.

Ipak, bilo bi destruktivno tvrditi da Hrvatska treba povećati poreze na prihod pojedinaca i kućanstava. Hrvatska s obzirom na svoju razvijenost, jer razvijeniji u pravilu mogu i plaćaju više poreze od manje razvijenih, plaća u globalu prevelike poreze. Porezi na potrošnju kao što je PDV i trošarine ionako jesu indirektni porezi na prihod pojedinaca i kućanstava jer ih u konačnici plaća krajnji potrošač. Za poslovne subjekte je PDV troškovno neutralan (zbog odbitka pretporeza) i prebacuje se na krajnjeg potrošača.

Država preferira neizravne poreze kao PDV i trošarine umjesto izravnih jer su manje vidljivi građanima pa ih je stoga lakše uvoditi. Čini se da je Hrvatska država rekorder EU u tom načinu "mazanja očiju". Sve dok se radikalno ne srežu PDV, trošarine i drugi indirektni porezi, nema smisla raspravljati ni o podizanju drugih poreza.

Zaključno, nema razloga za strah od odumiranja socijalne države koji se širi političkim, akademskim i medijskim prostorom od strane onih koji nisu sposobni pogledati elementarne podatke pa su im sve konstrukcije rezultat laži i obmane, a ne činjeničnog stanja. Dapače, socijalna država kontinuirano raste, i u Hrvatskoj i u EU te stalno traži da je se hrani sve više i više. Pitanje je samo hoće li taj trend dovesti do točke bez povratka ili će u jednom trenutku države shvatiti da je prevelika socijalna država postala uteg oko vrata općem gospodarskom razvoju, kao što su shvatile države Skandinavije koje ju smanjuju.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.