Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?

20.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Objavljeni su podaci IRS-a za 2016. godinu i pokazuje da se udio u prihodima najbogatijih 1% stanovništva smanjuje, ali ne i njihov udio u punjenju državnog proračuna.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?

Objavljeni su podaci IRS-a za 2016. godinu i pokazuje da se udio u prihodima najbogatijih 1% stanovništva smanjuje, ali ne i njihov udio u punjenju državnog proračuna.
PIŠE Branimir Perković

Većina smatra da oni osobno plaćaju previše poreza, ali istodobno da bi "drugi" trebali plaćati više, posebno bogatiji. Zbog toga je relativno lako ljudima objasniti da bi trebalo smanjiti opće poreze koje plaćaju svi, no istodobno misle da se oporezivanje bogatijih od njih treba povećati. To je stvorilo društveno-politički narativ u kojem je veće oporezivanje bogatijih pogodna politička poruka za prikupljanje glasova.

Ista stvar se događa u političkom prostoru Hrvatske i drugih država. Tvrdnje da bogati plaćaju premalo poreza pa treba povećati poreze na bogate su jednostavan način mobilizacije birača pa je to ušlo u standardni folklor političkog populizma. Političari se pozivaju na nejednakost, mjerenu GINI indeksom, kao jedan od argumenata zašto bi trebalo uvesti veće poreze na bogate, a bez da većina onih koji upozoravaju na nejednakost razumije stvarnu problematiku problema koji nije baš tako jednostavan kao što oni misle. Tako se često može čuti da je nejednakost u Hrvatskoj prevelika, iako službeni podaci kao što je GINI indeks pokazuju da je trenutno nejednakost u Hrvatskoj manja nego u EU tj. Hrvatska ima manji problem nejednakosti od prosjeka EU koja je sama po sebi jedno od područja na svijetu gdje je nejednakost najmanja.

Nejednakost može biti problem i ograničavati dugoročno ekonomski rast, ali nije svaka nejednakost ista. Kao što je slučaj s ostalim kompleksnim pojavama, jako je velika razlika između pojavnih oblika i izvora nejednakosti među različitim državama. U principu nejednakost u Hrvatskoj nije ista kao nejednakost u SAD-u ili nejednakost u Nigeriji. Svaka od te tri države ima različitu institucionalnu podlogu nejednakosti stoga valja biti oprezan kada se uspoređuju. Iako je nejednakost prirodna pojava koja izvire iz samih bioloških temelja, u smislu da u današnje doba netko tko je nadaren za programiranje će vrlo vjerovano biti bogatiji od nekoga tko je nadaren za filozofiju zbog same prirode socio-ekonomskih potreba društva, potrebno je uspostaviti institucionalni i pravni okvir koji će dopuštati nejednakost na temelju sposobnosti i zasluga a ne na temelju korupcije, pljačke i pravne privilegiranosti.

Upravo zbog tih loših izvorišta nejednakosti, ona postaje veliki uteg gospodarskom i društvenom razvoju.

Iako je jasno da ekonomska nejednakost u nerazvijenim državama s lošim pravnim sustavom stvara brojne probleme, često se isto tvrdi i za razvijene zemlje poput SAD-a. Bilo bi iluzorno tvrditi da je baš svaki "bogataš" u SAD-u to postao na pravno ispravan i pošten način, ali s obzirom na kvalitetu institucija i pravnog sustava takvi slučajevi su iznimka a ne pravilo. Srećom, znamo tko plaća koliko poreza u SAD-u pa možemo vidjeti plaćaju li bogatiji veći dio poreznog tereta tj. da li bogati više uplaćuju u proračun i time snose veći teret održavanja državnih institucija.

IRS, institucija zadužena za prikupljanje poreza u SAD-u, objavila je podatke o poreznim prihodima za 2016. iz kojih se može lako vidjeti tko plaća koliko poreza. Podaci pokazuju da je oporezivanje u SAD-u iznimno progresivno, što znači da oni s većim primanjima plaćaju veće porezne stope, i još nekoliko zanimljivih činjenica koje bacaju novo svjetlo na tvrdnje o oporezivanju bogatih:

1) U 2016. godini 140,9 milijuna poreznih obveznika zabilježilo je priljev od 10,2 trilijuna dolara i platilo 1,4 trilijuna dolara poreza na dohodak fizičkih osoba.
2) Udio iskazanog dohotka koji je ostvario prvih 1 posto poreznih obveznika (1% najbogatijih) pao je na 19,7% u 2016. Njihov udio u federalnim porezima na dohodak fizičkih osoba pao je na 37,3%.
3) U 2016. godini 50 posto svih poreznih obveznika (bogatija polovina stanovništva) platilo je 97% prikupljenih sredstava od osobnog poreza na dohodak dok je preostalih 50% platilo preostalih 3%.
4) Gornjih 1% je platilo više poreza (37,3 %) od donjih 90 % (30,5 %).
5) Gornjih 1% je plaćalo porez na dohodak fizičkih osoba po efektivnoj stopi od 26,9%, više od sedam puta većoj stopi nego donjih 50% koji su plaćali po stopi od 3,7%.
6) Donjih 50% su imali 11,6% ukupnih prihoda, a platili 3% od svih poreznih prihoda. Gornjih 1% je imalo 19,7% svih prihoda, a platili su 37,3% svih poreznih prihoda države.

Unatoč tome što 1% najbogatijih uplaćuju u proračun veći udio nego što je njihov udio u ukupnom dohotku tj. uplaćuju 37,3 % poreza, a ostvaruju 19,7% dohotka, a donja polovica uplaćuju samo 3% poreznih prihoda, opet će biti onih koji će tvrditi da bogatije treba više oporezivati. I to je legitiman stav, ali bitno je znati o kojim razmjerima govorimo. Gornja polovica poreznih obveznika koji ostvaruju osobni prihod iznad medijanske sredine uplaćuje praktički sav porezni prihod federalnih vlasti (97%), a donja polovica (3%) praktički ne sudjeluje u financiranju federalne vlasti u SAD-u. Valja imati na umu da porez na dohodak nije jedini porez koji se plaća te da postoje brojni drugi porezi kao što je sales tax (američka verzija PDV-a), trošarine i porez na nekretnine, porez na dohodak ipak sudjeluje u poreznim prihodima federalne vlasti s 50% udjela.

Tijekom vremena se jako povećao udio poreznih prihoda za socijalna davanja i zdravstvo, tj. američku verziju tih poreza. Trošarine na gorivo, sales tax (PDV) i porez na nekretnine su prihod pojedinih saveznih država i lokalnih vlasti u SAD-u pa ne ulaze u ovaj izračun, ali su porezne stope za te poreze u SAD-u nekoliko puta niže nego u zemljama EU. Čak 5 saveznih država nema nikakav sales tax, a maksimalan iznos (kada se kombinira i državni i lokalni porez) je 10% u saveznoj državi Louisiana.

Oporezivanje je u SAD-u ustanovljeno na drugačijim temeljima nego u EU i samo ukupno opterećenje je puno manje. Među razvijenim državama zemlje EU jako iskaču po visini poreznog opterećenja. Glavna ekonomska tema u Japanu prije nekoliko mjeseci je bilo dizanje VAT-a (PDV) s 8 na 10 %. Istodobno je PDV u Hrvatskoj na razini od 25%, što je rekordno čak i za EU.

Svi imaju svoje mišljenje o tome koliko bi poreza trebali plaćati bogati, ali u toj javnoj debati je potrebno znati stvarne razmjere sadašnjeg oporezivanja. Jako puno političara skuplja jeftine političke poene na temelju stvaranja javnog prijezira prema bogatima koji plaćaju premalo poreza. Postavlja se pitanje koliko je to "premalo", čak i u jednom SAD-u koji se često proziva za pogodovanje bogatima i njihovo slabo oporezivanje, a istodobno 1% najbogatijih plaća više poreza od donjih 90%. O tom pitanju treba otvoreno i javno raspravljati, ali u tom procesu je bitno prozvati one koji s pozicije političkog, medijskog ili intelektualnog autoriteta pozivaju na linč bogatih bez da se prvo upoznaju s temom o kojoj govore.

 


Vezano
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Neka susjedu crknu dvije!
Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi
Američki konzervativci dokazali da su pahuljice: Zbog njihovih osjećaja otkazan film
Naoružani civil spriječio još jedno masovno ubojstvo u SAD-u
Tko je tu lud? Novcem iz proračuna potiču proizvodnju šećerne repe, a onda oporezuju proizvode sa šećerom
Hoće li šećerni porez smanjiti pretilost u Hrvatskoj? Evo što kažu znanstvena istraživanja...
Bijesni i nepomirljivi: Amerikanci se izgleda spremaju za građanski rat
Zaustavimo Kujundžićevo ludilo: Potpišite peticiju protiv novih poreza!
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Tulsi i Yang bi bili savršen par za zajedničku kandidaturu protiv Trumpa
Dekriminalizacija marihuane u državi New York
Francuska uvela digitalni porez, Trump ljut: ʼSad ćemo mi oporezivati vaše vino!ʼ
John McAfee želi biti predsjednik SAD-a i premijer Velike Britanije - u isto vrijeme!
Milanović je o ratu u Afganistanu rekao ono što Amerikanci govore već godinama. Zašto je onda to toliki problem?
Trump napao Fox News zbog ankete u kojoj gubi od Bidena i Sandersa
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Reforma na hrvatski način: Umjesto rasterećenja - opterećenje
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: