Vezani članci:
Crna Gora ukida doprinos za zdravstvo: Radnicima veće plaće, a država se nada proširenju porezne baze
Hrvatska ljevica oduševljena saznanjem da je njihova politika u suglasju s interesom superbogataša
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Prvak u izbjegavanju poreza donirao 2 mlrd. dolara za beskućnike i siromašnu djecu
Ne izrabljuju vas poslodavci nego država!
Apel Plenkoviću i ministrima: U ponedjeljak srežite poreze i javnu potrošnju!
Kažu da provode reforme, a Dan porezne slobode već tri godine pada na isti datum
Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države
Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj
SDP BiH: Progresivnim oporezivanjem učiniti siromašne još siromašnijima
Zašto Hrvati romantiziraju Orbana?
Top 4: Najbolje izjave naših političara prošlog tjedna
[VIDEO] Što čuveni ekonomist Arthur Laffer preporučuje BiH
Hrelja je produkt hrvatske negativne selekcije
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Porezi će biti glavna tema na sljedećim parlamentarnim izborima
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Ne damo im 3 milijarde kuna: Potpišite peticiju protiv novih nameta
Moderni Robin Hood: Što se krije iza ideje o progresivnom oporezivanju?
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?


Piše: Branimir Perković
20.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?

Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?


Piše: Branimir Perković
20.4.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Objavljeni su podaci IRS-a za 2016. godinu i pokazuje da se udio u prihodima najbogatijih 1% stanovništva smanjuje, ali ne i njihov udio u punjenju državnog proračuna.

Većina smatra da oni osobno plaćaju previše poreza, ali istodobno da bi "drugi" trebali plaćati više, posebno bogatiji. Zbog toga je relativno lako ljudima objasniti da bi trebalo smanjiti opće poreze koje plaćaju svi, no istodobno misle da se oporezivanje bogatijih od njih treba povećati. To je stvorilo društveno-politički narativ u kojem je veće oporezivanje bogatijih pogodna politička poruka za prikupljanje glasova.

Ista stvar se događa u političkom prostoru Hrvatske i drugih država. Tvrdnje da bogati plaćaju premalo poreza pa treba povećati poreze na bogate su jednostavan način mobilizacije birača pa je to ušlo u standardni folklor političkog populizma. Političari se pozivaju na nejednakost, mjerenu GINI indeksom, kao jedan od argumenata zašto bi trebalo uvesti veće poreze na bogate, a bez da većina onih koji upozoravaju na nejednakost razumije stvarnu problematiku problema koji nije baš tako jednostavan kao što oni misle. Tako se često može čuti da je nejednakost u Hrvatskoj prevelika, iako službeni podaci kao što je GINI indeks pokazuju da je trenutno nejednakost u Hrvatskoj manja nego u EU tj. Hrvatska ima manji problem nejednakosti od prosjeka EU koja je sama po sebi jedno od područja na svijetu gdje je nejednakost najmanja.

Nejednakost može biti problem i ograničavati dugoročno ekonomski rast, ali nije svaka nejednakost ista. Kao što je slučaj s ostalim kompleksnim pojavama, jako je velika razlika između pojavnih oblika i izvora nejednakosti među različitim državama. U principu nejednakost u Hrvatskoj nije ista kao nejednakost u SAD-u ili nejednakost u Nigeriji. Svaka od te tri države ima različitu institucionalnu podlogu nejednakosti stoga valja biti oprezan kada se uspoređuju. Iako je nejednakost prirodna pojava koja izvire iz samih bioloških temelja, u smislu da u današnje doba netko tko je nadaren za programiranje će vrlo vjerovano biti bogatiji od nekoga tko je nadaren za filozofiju zbog same prirode socio-ekonomskih potreba društva, potrebno je uspostaviti institucionalni i pravni okvir koji će dopuštati nejednakost na temelju sposobnosti i zasluga a ne na temelju korupcije, pljačke i pravne privilegiranosti.

Upravo zbog tih loših izvorišta nejednakosti, ona postaje veliki uteg gospodarskom i društvenom razvoju.

Iako je jasno da ekonomska nejednakost u nerazvijenim državama s lošim pravnim sustavom stvara brojne probleme, često se isto tvrdi i za razvijene zemlje poput SAD-a. Bilo bi iluzorno tvrditi da je baš svaki "bogataš" u SAD-u to postao na pravno ispravan i pošten način, ali s obzirom na kvalitetu institucija i pravnog sustava takvi slučajevi su iznimka a ne pravilo. Srećom, znamo tko plaća koliko poreza u SAD-u pa možemo vidjeti plaćaju li bogatiji veći dio poreznog tereta tj. da li bogati više uplaćuju u proračun i time snose veći teret održavanja državnih institucija.

IRS, institucija zadužena za prikupljanje poreza u SAD-u, objavila je podatke o poreznim prihodima za 2016. iz kojih se može lako vidjeti tko plaća koliko poreza. Podaci pokazuju da je oporezivanje u SAD-u iznimno progresivno, što znači da oni s većim primanjima plaćaju veće porezne stope, i još nekoliko zanimljivih činjenica koje bacaju novo svjetlo na tvrdnje o oporezivanju bogatih:

1) U 2016. godini 140,9 milijuna poreznih obveznika zabilježilo je priljev od 10,2 trilijuna dolara i platilo 1,4 trilijuna dolara poreza na dohodak fizičkih osoba.
2) Udio iskazanog dohotka koji je ostvario prvih 1 posto poreznih obveznika (1% najbogatijih) pao je na 19,7% u 2016. Njihov udio u federalnim porezima na dohodak fizičkih osoba pao je na 37,3%.
3) U 2016. godini 50 posto svih poreznih obveznika (bogatija polovina stanovništva) platilo je 97% prikupljenih sredstava od osobnog poreza na dohodak dok je preostalih 50% platilo preostalih 3%.
4) Gornjih 1% je platilo više poreza (37,3 %) od donjih 90 % (30,5 %).
5) Gornjih 1% je plaćalo porez na dohodak fizičkih osoba po efektivnoj stopi od 26,9%, više od sedam puta većoj stopi nego donjih 50% koji su plaćali po stopi od 3,7%.
6) Donjih 50% su imali 11,6% ukupnih prihoda, a platili 3% od svih poreznih prihoda. Gornjih 1% je imalo 19,7% svih prihoda, a platili su 37,3% svih poreznih prihoda države.

Unatoč tome što 1% najbogatijih uplaćuju u proračun veći udio nego što je njihov udio u ukupnom dohotku tj. uplaćuju 37,3 % poreza, a ostvaruju 19,7% dohotka, a donja polovica uplaćuju samo 3% poreznih prihoda, opet će biti onih koji će tvrditi da bogatije treba više oporezivati. I to je legitiman stav, ali bitno je znati o kojim razmjerima govorimo. Gornja polovica poreznih obveznika koji ostvaruju osobni prihod iznad medijanske sredine uplaćuje praktički sav porezni prihod federalnih vlasti (97%), a donja polovica (3%) praktički ne sudjeluje u financiranju federalne vlasti u SAD-u. Valja imati na umu da porez na dohodak nije jedini porez koji se plaća te da postoje brojni drugi porezi kao što je sales tax (američka verzija PDV-a), trošarine i porez na nekretnine, porez na dohodak ipak sudjeluje u poreznim prihodima federalne vlasti s 50% udjela.

Tijekom vremena se jako povećao udio poreznih prihoda za socijalna davanja i zdravstvo, tj. američku verziju tih poreza. Trošarine na gorivo, sales tax (PDV) i porez na nekretnine su prihod pojedinih saveznih država i lokalnih vlasti u SAD-u pa ne ulaze u ovaj izračun, ali su porezne stope za te poreze u SAD-u nekoliko puta niže nego u zemljama EU. Čak 5 saveznih država nema nikakav sales tax, a maksimalan iznos (kada se kombinira i državni i lokalni porez) je 10% u saveznoj državi Louisiana.

Oporezivanje je u SAD-u ustanovljeno na drugačijim temeljima nego u EU i samo ukupno opterećenje je puno manje. Među razvijenim državama zemlje EU jako iskaču po visini poreznog opterećenja. Glavna ekonomska tema u Japanu prije nekoliko mjeseci je bilo dizanje VAT-a (PDV) s 8 na 10 %. Istodobno je PDV u Hrvatskoj na razini od 25%, što je rekordno čak i za EU.

Svi imaju svoje mišljenje o tome koliko bi poreza trebali plaćati bogati, ali u toj javnoj debati je potrebno znati stvarne razmjere sadašnjeg oporezivanja. Jako puno političara skuplja jeftine političke poene na temelju stvaranja javnog prijezira prema bogatima koji plaćaju premalo poreza. Postavlja se pitanje koliko je to "premalo", čak i u jednom SAD-u koji se često proziva za pogodovanje bogatima i njihovo slabo oporezivanje, a istodobno 1% najbogatijih plaća više poreza od donjih 90%. O tom pitanju treba otvoreno i javno raspravljati, ali u tom procesu je bitno prozvati one koji s pozicije političkog, medijskog ili intelektualnog autoriteta pozivaju na linč bogatih bez da se prvo upoznaju s temom o kojoj govore.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.