Zapad nije nikada u povijesti bio toliko porezno opterećen kao sada

6.6.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Usprkos pričama pojedinih političara, socijalna država se povećava, a s njom i porezno opterećenje u većini država svijeta.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zapad nije nikada u povijesti bio toliko porezno opterećen kao sada

Usprkos pričama pojedinih političara, socijalna država se povećava, a s njom i porezno opterećenje u većini država svijeta.
PIŠE Branimir Perković

U jednom od prijašnjih tekstova smo ispitali rašireni mit o odumiranju socijalne države, toliko raširen među političarima, novinarima i "intelektualcima" da je postao standardna fraza koja se više i ne provjerava, te smo pokazali kako u nije istina za gotovo ni jednu razvijenu državu. Dapače, socijalna država raste u svim zemljama razvijenog zapada još od 60-tih godina prošlog stoljeća. Očito je da se radi o informaciji koja se toliko puta ponavljala u javnom prostoru da je više nitko i ne propitkuje iako nema nikakvih dokaza da je istina.

Taj rast socijalne države se morao na neki način financirati, bilo samim gospodarskim rastom koji bi i uz stabilnu stopu oporezivanja dovodio do rasta državnih prihoda za financiranje socijalne države ili jačanjem oporezivanja da bi se što veći dio produktivnosti privatnog sektora redistribuirao za pojedine funkcije socijalne države.

OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), međunarodna organizacija koja okuplja 36 razvijenih država, u lipnju je objavila podatke o poreznim prihodima za 80 država svijeta. Jedan od objavljenih podataka su porezni prihodi državi izraženi udjelom u BDP-u. Države s višim porezima imaju veći udio poreznih prihoda u BDP-u, a manje oporezivane manji. Poznato pravilo u makroekonomiji je da bogatije države u prosjeku imaju više poreze jer su njihova gospodarstva dovoljno stabilna da podnesu relativno veliki porezni teret. Ali gospodarstvu treba vremena da dovoljno osnaži i dođe do stupnja kada može podnijeti visoki porezni teret. Ako se visoki porezi uvedu prije nego se država obogati, a gospodarstvo dovoljno ojača, onda će prekomjerno oporezivanje sprječavati sami razvoj.

Kao što svaki voćar zna, stablu treba vremena za izraste pa se nekoliko godina ne ubiru plodovi s njega jer bi to usporilo sami rast. Tek kada stablo dovoljno naraste onda se ubiru plodovi. Koristeći tu analogiju i države koje visoko oporezuju gospodarstvo prije nego se dovoljno razvije ustvari sprječavaju rast jer slaba gospodarstva u razvoju ne mogu podnijeti isto porezno opterećenje kao i razvijena gospodarstva. Na taj način se te zemlje izlažu riziku da postanu pretjerano oporezivani prije nego su se obogatile.

U svakom slučaju, ako je socijalna država zadnjih nekoliko desetljeća rasla, onda je za očekivati i da se udio poreznih prihoda u BDP-u održavao na istoj razini ili rastao. Prosječni udio poreznih prihoda u BDP-u u država OECD-a je rastao s 31,93% 1990. na 34,26% 2016., što je bilo i za očekivati s obzirom na rast socijalne pomoći i birokratskog aparata koji će administrirati sustav. Gotovo sve države svijeta su imale rast udjela, a tek poneke pad.

Ali može se primijetiti nekoliko zanimljivosti. Skandinavske države su u prosjeku održavale isto porezno opterećenje koje je još 1990. bilo najviše na svijetu, izuzev Švedske koja je zbog nacionalne gospodarske krize početkom stoljeća bila primorana srezati svoju golemu socijalnu državu. Slične probleme proživljavaju i ostale skandinavske države pa je tako veličina socijalne države jedna od glavnih predizbornih tema u tim državama.

Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD su povećale udio poreznih prihoda u BDP-u za nekoliko postotnih poena, posebno Francuska koja je s 40,97% 1990. došla na 45,27% 2016. i time postala druga država po udjelu poreznih prihoda u BDP-u; manje od Danske, ali više od Švedske, Finske i Norveške.

Posebno veliko povećanje se dogodilo u Grčkoj (s 25,19% na 38,56%), a veći dio tog povećanja se dogodio prije krize 2008. koja je posebno oštro pogodila tu državu.

Jako je malo država u kojima se udio poreznih prihoda u BDP-u smanjivao, a posebno se ističu Irska (s 32,35% na 23,03%) i Novi Zeland (s 36,18% na 32,07%). Bitno je napomenuti da je u to smanjivanje prethodilo velikom gospodarskom rastu kojeg je Irska imala početkom 21. stoljeća, a Novi Zeland je preokrenuo svoj trend povećanja udjela poreznih prihoda u BDP-u još pretkrizne 2005. godine.

Posebno povećanje je vidljivo u državama koje se još nisu sasvim pridružile društvu najrazvijenijih kao što su Brazil, Argentina i Južnoafrička Republika, a u Europi se posebno izdvaja Portugal s povećanjem od gotovo 8 postotnih poena.



Kao što je bilo za očekivati s obzirom na rast socijalne države u gotovo svim razvijenim zemljama Zapada jako su rijetki primjeri u kojima je udio poreznih prihoda u BDP-u padao od 1990. (Irska i Novi Zeland npr.) te zadnjih desetljeća svjedočimo rastu socijalne države i rastu poreznog opterećenja gospodarstva. Udio poreznih prihoda u BDP-u nije jedini pokazatelj poreznog opterećenja gospodarstva, ali je jako indikativan.

Uzimajući ta dva podatka u obzir, postaje sasvim jasno da su navodi o "divljem kapitalizmu" koji buja i uništava socijalnu državu samo isprazne tlapnje bez temelja u stvarnosti. Teško se može očekivati da će oni koji su iznosili takve neutemeljene tvrdnje odjednom priznati da su bili u krivu. Njih i ne zanima istina nego održavanje određenog ideološkog narativa da bi svojoj borbom protiv vjetrenjača opravdavali svoju svrhu.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Vezano
Ostavite grah sebi, a radnicima dajte porezna rasterećenja!
Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?
4 stvari kojih se D. Orešković i B. Glavašević još nisu sjetili da bi se mogle oporezivati
Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?
Želite da najveći bogataši plate više poreza državi? Onda bi vas ovaj graf mogao zanimati
Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Marić shvatio da još uvijek ima onih koji samostalno rade u RH: ʼE, nećete!ʼ
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode
Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti
Zašto Nijemci rado plaćaju poreze, a Balkanci ne?
Sveta Nedelja ukida prirez i još neke lokalne namete: ʼNeka stanovnici gradova s višim porezima dosele kod nas!ʼ
Povijest švedskog gospodarstva: od barbarstva i siromaštva do jedne od najrazvijenijih zemalja svijeta
Zašto je sindikat protiv povećanja radničkih plaća?
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Prvak u izbjegavanju poreza donirao 2 mlrd. dolara za beskućnike i siromašnu djecu
Ne izrabljuju vas poslodavci nego država!
Apel Plenkoviću i ministrima: U ponedjeljak srežite poreze i javnu potrošnju!
Kažu da provode reforme, a Dan porezne slobode već tri godine pada na isti datum
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: