ČITATELJI OCIJENILI
3

Porezni obveznici protiv otkupa Ine: 'Povećat će se javni dug'


IZVOR: Udruga Lipa
28.12.2016.

Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo

Porezni obveznici protiv otkupa Ine: 'Povećat će se javni dug'


IZVOR: UDRUGA LIPA

Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se planovima Vlade da otkupi MOL-ov udjel u INA-i. Radi se o ekstremno skupom i riskantnom potezu, koji će gotovo sigurno destabilizirati javne financije, a iza kojeg se ne vidi jasan plan i strategija „što dalje“. Također, radi se o radikalnom koraku unazad na putu transformacije hrvatske ekonomije iz centralno-planske, državno kontrolirane u modernu tržišnu ekonomiju, objavljeno je na službenim stranicama Udruge Lipa.

Konačni ceh će platiti porezni obveznici

Prvo, zabrinjava lakoća i brzina s kojom se Vlada odlučila na ovako radikalan korak, angažiranje procijenjenih 2-3 milijarde eura (15-20 milijardi kuna), u situaciji u kojoj su se hrvatske javne financije tek počele lagano stabilizirati nakon godina ekonomske krize i rasta javnog duga. Radi se o jednokratnom trošku na razini 4 do 5 godišnjih deficita proračuna, u trenutku kad Hrvatsku očekuju i mnogi drugi fiskalni izazovi, poput rješenja tužbi u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, refinanciranje dugova cestogradnje, ogromnih potreba za refinanciranjem dospjelog duga sljedeće godine i tako dalje. Sve se to događa u izuzetno nepovoljnom trenutku kad je izvjesno da nas čeka rast kamatnih stopa u svijetu (na što je Vladu upozorila i Hrvatska narodna banka).

Nema načina da ta transakcija, ukoliko se provede, ne ostavi traga na hrvatske javne financije, i da konačni ceh – po običaju – ne plate hrvatski porezni obveznici.

Po čemu je INA strateška kompanija?

Drugo, Vlada nije ni pokušala dokazati po čemu je INA strateška kompanija, niti na koji način se moguće preuzimanje uklapa u buduće energetske strateške planove. Drugim riječima, na koji način će se novac uložen u nacionalizaciju INA-e, vratiti hrvatskom društvu i poreznim obveznicima. Dakle, nije javnosti ponudila ono što je elementarno u poslovnim transakcijama ove vrste, a to je – što građani, koji će financirati ovu riskantnu operaciju, mogu očekivati za uzvrat. Što je točno očekivana korist za društvo i koja je šansa da se ona i ostvari.

Država već raspolaže udjelima u preko 1400 "strateških" kompanija

Treće, opravdana je bojazan poreznih obveznika da će jednom kad INA opet postane „naša“, njome ponovno početi upravljati na način na koji se upravlja drugim „našim“ kompanijama - drugim strateškim (i nestrateškim) kompanijama u državnom vlasništvu. Podsjetimo, hrvatska država je vlasnik udjela u preko 1400 trgovačkih društava, i istraživanja su pokazala da su ona u prosjeku 30 posto manje efikasna u odnosu na slična društva kojima upravljaju privatni vlasnici. Postoji veliki rizik da će INA postati samo još jedan poligon za politička kadroviranja, prikrivanje neefikasnosti i socijalizaciju gubitaka kroz povlašteni položaj na tržištu, te bezidejno upravljanje karakteristično za SVE državne kompanije.

Korak unazad

Da rezimiramo, nacionalizacija INA-e korak je unazad u smislu pretvaranja Hrvatske u modernu tržišnu ekonomiju, vodi u povećanje javnog duga, a bez jasnog plana, riskantna je i povećava ulogu neefikasne države u ekonomiji.



Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: