Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti

9.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ekonomist Ivica Brkljača je na portalu Novac ispravno zaključio da za niske plaće u Hrvatskoj nisu krivi previsoki porezi niti škrtost poslodavaca nego niska produktivnost rada. Ali bez poreznog rasterećenja nema ni povećanja produktivnosti.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti

Ekonomist Ivica Brkljača je na portalu Novac ispravno zaključio da za niske plaće u Hrvatskoj nisu krivi previsoki porezi niti škrtost poslodavaca nego niska produktivnost rada. Ali bez poreznog rasterećenja nema ni povećanja produktivnosti.
PIŠE Mario Nakić

Ugledni ekonomski analitičar Ivica Brkljača nedavno je analizirao razloge zbog kojih je u Hrvatskoj radnička plaća u prosjeku znatno niža od zemalja zapadne Europe i SAD-a na portalu Novac. Analiza je zanimljiva i točna, a dolazi do zaključka kako plaće u Hrvatskoj nisu niske zbog prevelikog poreznog opterećenja niti zato što su poslodavci škrti pa ne žele bolje platiti svoje radnike, već jednostavno zato što imamo znatno nižu produktivnost rada. Drugim riječima, da bismo dostigli njihov standard trebamo ulagati u infrastrukturu i nove tehnologije, povećati produktivnost (više proizvoditi za jednako utrošeno vrijeme i novac).

Njegov je zaključak apsolutno točan, ali moram se osvrnuti na onaj dio o poreznom rasterećenju. Smatram da ipak nije dobro uspoređivati porezne stope u zemlji u razvoju poput Hrvatske s onima u već razvijenim zemljama s dinamičnim i bogatim tržištem. Porezno rasterećenje kod nas neće odmah dovesti do velikog rasta radničke plaće, to je jasno, ali bi stvorilo potrebne preduvjete za dugoročni rast.

Pustimo sad porez na dohodak, on je donekle i populistička mjera (ono, povećali smo vam plaću za 160 kuna). Pogledajmo porez na dobit i stotine parafiskalnih nameta koje plaćaju poduzetnici. Usto, onaj najviši porezni razred je jako bitan jer riječ je mahom o poduzetnicima od kojih se očekuje ulaganje u novu tehnologiju. Kad bismo ukinuli progresivno oporezivanje i umjesto njega uveli jedinstvenu flat stopu od, recimo, 15 ili 20 posto za sva primanja, onda bismo stvorili veliki prostor za daljnja ulaganja u privatnom sektoru. Osim toga, što se može učiniti drastičnim smanjenjem poreza na dobit možemo vidjeti iz primjera Irske.

Netko će reći da neće svi poduzetnici taj "višak" koji im ostane ulagati u opremu, strojeve i robote kako bi poboljšali produktivnost svojih kompanija. To je točno, ali oni koji to ne učine riskirali bi dugoročnu propast svojih biznisa jer će se uvijek naći konkurencija koja će taj novac uložiti u svoje poslovanje. Dakle, poduzetnici koji će novac koji im ostane od poreznog rasterećenja staviti sebi u džep osudili bi se na stagnaciju i poraz od konkurencije. Sasvim je logično da bi na taj način opstali oni koji su savjesni i gledaju dugoročno.

Kod nas se u medijima pogrešno gleda na svako porezno rasterećenje jer se gleda kratkoročno i uskogrudno, populistički, pa se mjeri točno koliko će kojem radniku ostati više na plaći. Naravno, svakom radniku je itekako bitno da više zaradi, pa i svaka kuna povišice je bitna, ali ako želimo dugoročno uhvatiti spoj sa Zapadom trebali bismo i promatrati poreznu politiku iz šire perspektive.

Zato da, porezno rasterećenje koje bi išlo u smjeru smanjenja najviših poreznih stopa i poslovanja možda neće odmah rezultirati povećanjem radničkih plaća, ali je prvi preduvjet za ulaganje u nove tehnologije i povećanje produktivnosti. A kada postanemo produktivniji, onda ćemo i više zarađivati.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: