Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti

9.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ekonomist Ivica Brkljača je na portalu Novac ispravno zaključio da za niske plaće u Hrvatskoj nisu krivi previsoki porezi niti škrtost poslodavaca nego niska produktivnost rada. Ali bez poreznog rasterećenja nema ni povećanja produktivnosti.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Ne ubija oružje nego ljudi
[VIDEO] Pogledajte kako Šveđani pametuju Švicarcima o ženskim pravima (obrukali su se)
Njujorški ljevičari su otjerali Amazon i sad ih mediji sprdaju. Iznenadit će vas ovo, ali ljevičari su u pravu...
Ne želiš strane proizvode na policama? Onda ih ne kupuj
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Legenda iz Sex Pistolsa ne može podnijeti anarhiju u LA-u: Smetaju mu beskućnici, zove policiju...
Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?
Zašto Mrak Taritaš ne raspusti svoju stranku i jednostavno se priključi SDP-u?
Ugostiteljski ceh bi uskoro mogao tražiti i zabranu ispijanja pića u vašem domu
Ako je itko zaslužio doktorat u Hrvatskoj, onda je to Bandić
Stručnjaci se zeznuli: Arktik se nije otopio, ledene površine porasle
Neka prostitucije rade svoj posao
Imigranti će spasiti Ameriku od srljanja u socijalizam
Marić opet mulja: Njegov prijedlog samo će potaknuti rad na crno i otpuštanje radnika!
Nova Kalifornija se želi odcijepiti od Kalifornije i postati 51. država SAD-a
Plenković je u pravu, HDZ je stvarno zadužio Hrvatsku, a ovi grafikoni to dokazuju
Stopa ubojstava u Hrvatskoj: 4 podatka koji bi vas mogli iznenaditi
Ima jedno pitanje oko kojega Trump i Demokrati uvijek postignu konsenzus. I to je posebno zabrinjavajuće...
Mrsić i Faktograf obmanjuju javnost: Hrvatski minimalac nije ʼna začelju EUʼ
Je li nas Kolinda stvarno osramotila? Pogledajte kako komentiraju stranci na Twitteru

Porezno rasterećenje možda ne bi automatski povećalo plaće, ali je prvi preduvjet za povećanje produktivnosti

Ekonomist Ivica Brkljača je na portalu Novac ispravno zaključio da za niske plaće u Hrvatskoj nisu krivi previsoki porezi niti škrtost poslodavaca nego niska produktivnost rada. Ali bez poreznog rasterećenja nema ni povećanja produktivnosti.
PIŠE Mario Nakić

Ugledni ekonomski analitičar Ivica Brkljača nedavno je analizirao razloge zbog kojih je u Hrvatskoj radnička plaća u prosjeku znatno niža od zemalja zapadne Europe i SAD-a na portalu Novac. Analiza je zanimljiva i točna, a dolazi do zaključka kako plaće u Hrvatskoj nisu niske zbog prevelikog poreznog opterećenja niti zato što su poslodavci škrti pa ne žele bolje platiti svoje radnike, već jednostavno zato što imamo znatno nižu produktivnost rada. Drugim riječima, da bismo dostigli njihov standard trebamo ulagati u infrastrukturu i nove tehnologije, povećati produktivnost (više proizvoditi za jednako utrošeno vrijeme i novac).

Njegov je zaključak apsolutno točan, ali moram se osvrnuti na onaj dio o poreznom rasterećenju. Smatram da ipak nije dobro uspoređivati porezne stope u zemlji u razvoju poput Hrvatske s onima u već razvijenim zemljama s dinamičnim i bogatim tržištem. Porezno rasterećenje kod nas neće odmah dovesti do velikog rasta radničke plaće, to je jasno, ali bi stvorilo potrebne preduvjete za dugoročni rast.

Pustimo sad porez na dohodak, on je donekle i populistička mjera (ono, povećali smo vam plaću za 160 kuna). Pogledajmo porez na dobit i stotine parafiskalnih nameta koje plaćaju poduzetnici. Usto, onaj najviši porezni razred je jako bitan jer riječ je mahom o poduzetnicima od kojih se očekuje ulaganje u novu tehnologiju. Kad bismo ukinuli progresivno oporezivanje i umjesto njega uveli jedinstvenu flat stopu od, recimo, 15 ili 20 posto za sva primanja, onda bismo stvorili veliki prostor za daljnja ulaganja u privatnom sektoru. Osim toga, što se može učiniti drastičnim smanjenjem poreza na dobit možemo vidjeti iz primjera Irske.

Netko će reći da neće svi poduzetnici taj "višak" koji im ostane ulagati u opremu, strojeve i robote kako bi poboljšali produktivnost svojih kompanija. To je točno, ali oni koji to ne učine riskirali bi dugoročnu propast svojih biznisa jer će se uvijek naći konkurencija koja će taj novac uložiti u svoje poslovanje. Dakle, poduzetnici koji će novac koji im ostane od poreznog rasterećenja staviti sebi u džep osudili bi se na stagnaciju i poraz od konkurencije. Sasvim je logično da bi na taj način opstali oni koji su savjesni i gledaju dugoročno.

Kod nas se u medijima pogrešno gleda na svako porezno rasterećenje jer se gleda kratkoročno i uskogrudno, populistički, pa se mjeri točno koliko će kojem radniku ostati više na plaći. Naravno, svakom radniku je itekako bitno da više zaradi, pa i svaka kuna povišice je bitna, ali ako želimo dugoročno uhvatiti spoj sa Zapadom trebali bismo i promatrati poreznu politiku iz šire perspektive.

Zato da, porezno rasterećenje koje bi išlo u smjeru smanjenja najviših poreznih stopa i poslovanja možda neće odmah rezultirati povećanjem radničkih plaća, ali je prvi preduvjet za ulaganje u nove tehnologije i povećanje produktivnosti. A kada postanemo produktivniji, onda ćemo i više zarađivati.

 


Vezano
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Ribić manipulira podacima: Što stoji iza rasta plaća javnog sektora u Bugarskoj?
Sindikat i vlada paze da Hrvatska slučajno ne bi prosperirala
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Želite se riješiti zlorabitelja? Smanjite porezno opterećenje!
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Neka susjedu crknu dvije!
Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi
Tko je tu lud? Novcem iz proračuna potiču proizvodnju šećerne repe, a onda oporezuju proizvode sa šećerom
Hoće li šećerni porez smanjiti pretilost u Hrvatskoj? Evo što kažu znanstvena istraživanja...
Zaustavimo Kujundžićevo ludilo: Potpišite peticiju protiv novih poreza!
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: